Tema Tema

Prvašima na radost, roditeljima na ponos

Devetnaesta generacija prvaša cjelovite nastave na hrvatskom jeziku 1. rujna sjela je u đačke klupe. Istoga dana u predvečerje okupili su se s roditeljima i učiteljicama na svečani prijem u Hrvatskom nacionalnom vijeću.

Njih 27, koliko ih se upisalo ove godine, prvaši su OŠ Matko Vuković, Subotica, OŠ Ivan Milutinović, Subotica i Mala Bosna i OŠ Vladimir Nazor, Đurđin. Svi oni skupa sudjelovati će i na brojnim izvannastavnim aktivnostima koje su tek pred njima.

Ispravan put

Na početku programa nazočnima se obratila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić podsjetivši učenike kako će svatko od njih dobiti udžbenike, bonove i slatkiše, kao i prijašnjih godina, a ove godine, koja je po mnogo čemu posebna, dobit će i takav dar.

»Svatko će dobiti mali privjesak za ključeve u kom je maska i na njoj mišić koji je poznat svima onima koji su išli u vrtiće na hrvatskom jeziku. Miš je naslonjen na komadić sira, a tako i vi počevši od danas budite naslonjeni na Hrvatsko nacionalno vijeće. Naša vrata su vam uvijek otvorena«, poručila je Vojnić i zahvalila roditeljima što su bili odvažni i upisali djecu u nastavu na hrvatskom jeziku.

Također, podsjetila je okupljene kako je do sada kroz cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku prošlo više od 1.500 djece.

»Sigurna sam da ćete nakon osmog razreda ili srednje škole biti i vi zahvalni što ste bili dio ove predivne priče. Tu je posebna obiteljska atmosfera, imamo izvrsne rezultate i ono što djeca vole, a to je puno druženja i putovanja. Ono što je jako važno jeste što svi djelujemo skupa: DSHV, Crkva, udruge... i imamo veliku pomoć Hrvatske«, kaže Jasna Vojnić.

Na ovome prijemu prvaša kao gosti trebali su nazočiti i predstavnici 11 općina Vukovarsko-srijemske županije koji su potpomogli prijevoz učenika, no iz svima poznatih epidemioloških razloga njihova nazočnost je izostala, ali su poslali pismo u kojem među ostalim stoji:

»Osobno se nadam da mi kao mali nosioci izvrše vlasti u Hrvatskoj, kao načelnici općina možemo donijeti poboljšanje vašeg položaja, vašeg razvoja i integracija u zajednici u kojoj živite. Stoga se nadamo i daljoj prekograničnoj suradnji, susretima, te da ćemo i nadalje uspjeti osigurati vam materijalnu potporu. Ulaganje u djecu, u znanje, je najispravniji put. Uvijek možete računati na nas«, napisao je općinski načelnik Dragan Sudarević.

Pomoć oko prijevoza

Prijevoz učenika započeo je 2. rujna, a ove godine u funkciji će biti tri linije na teritoriju Subotice. Tako će prijevoznici voziti djecu s Klise do osnovnih škola Ivan Milutinović i Matko Vuković, iz Malog Bajmoka i s Radanovca. Uz to učenicima viših razreda i srednje škole se plaćaju karte ako putuju iz dijela grada ili mjesta u kom nema nastave na hrvatskom jeziku. Po riječima predsjednice Odbora za obrazovanje HNV-a Margarete Uršal u pomoć oko prijevoza ove godine uključilo se HPD Bela Gabrić i 11 općina Vukovarsko-srijemske županije.

»Prijevoz djece nam je izuzetno bitan, tako je ove godine HPD Bela Gabrić namjenski pisalo projekte za prijevoz učenika i značajnu pomoć smo dobili od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Također, značajna pomoć je stigla iz pomenutih županija, te ćemo sada imati mogućnost voziti djecu od kuće do škole i nazad. Dvije linije ćemo voziti samostalno, a jedna linija će i dalje biti u suradnji s Mađarskim nacionalnim vijećem«, kaže Uršal.

Tako učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, a nisu obuhvaćeni prijevozom od strane HNV-a, zamolbu mogu pisati HPD-u Bela Gabrić. Po riječima Margarete Uršal pravo na prijevoz imaju svi učenici osnovne i srednje škole, a zamolbu popunjavaju roditelji, staratelji ili punoljetni učenici, te istu trebaju preuzeti i popuniti u uredu HNV-a.

Pozitivni pomaci

Po riječima Jasne Vojnić ove godine trebao bi se zaokružiti ciklus obrazovanja, počevši od jaslica, čije se otvorenje očekuje, pa sve do lektorata na hrvatskom jeziku.

»Ono što je izuzetno pozitivno jeste da se mijenja stav Srbije i predstavnika institucija prema nastavi na hrvatskom jeziku. Šalju se afirmativne mjere što je ove godine bio slučaj u Đurđinu. Isto tako je pozitivan pomak kada je u pitanju nastavni kadar. Godinama je postojao problem da imamo samo oko 30 posto jezično stručnog kadra i od ove godine se to počelo mijenjati, kao i percepcija ravnatelja škola i nastavnog kadra. Uspjeli smo uposliti nekoliko nastavnika i nadamo se da će i taj problem biti riješen kao što su sad udžbenici riješeni, a sustigli smo se i s udžbenicima koji su obuhvaćeni reformom obrazovanja u Srbiji«, kaže Vojnić i dodaje da se pregovori oko Hrvatskog školskog centra nastavljaju: »To će biti jedna stuba više i od toga ne odustajemo. Nedavno kada smo bili na sastanku kod predsjednika Aleksandra Vučića dogovorili smo da će biti riješene neke nedoumice koje su bile u elaboratu, te se nadamo kako će i to krenuti uzlaznom putanjom.«

Mišljenje roditelja

Iako su djeca, pa i roditelji morali poštovati epidemiološke mjere, na njihovim licima se nisu skrivali radost i ponos.

»Prvi puta se susrećemo sa školom kao roditelji i našu kći smo upisali u hrvatski odjel. Nismo se puno dvoumili, jer želimo za svoje dijete kvalitetno obrazovanje, te se tome i nadamo. Puno nam znači i pomoć koju smo dobili s obzirom na to da imamo četvero djece, ali prvenstveno nam je bitna sredina u kojoj će se naše dijete razvijati. Također, puno nam znači prijevoz do škole, koji je tako organiziran da se zaista svima izađe u susret. Na listu prioriteta bih dodala i vjerski odgoj i mogućnost djece da odrastaju u okruženju u kome se njeguje tradicija, skromnost, dijeljenje, poticaj djece da se udžbenici čuvaju, da vode računa o njima... Bitno nam je da se njeguju vrijednosti koje su u današnjem društvu nažalost zapostavljene«, kaže Sanja Kovačević.

»Imali smo pozitivno iskustvo sa starijom kćerkom koja je sada treći razred i bilo je jasno da ćemo i mlađu upisati u hrvatski odjel. Ono što nas je malo zasmetalo jest što se relativno mali broj djece upisuje kod nas u Đurđinu, pa smo to kao roditelji i osjećajno gledali, ali sada smo zadovoljni. Zapravo, pokazalo se da to što je manje djece i nije neki problem jer se s djecom puno radi i stigne se posvetiti svima. Ono što nam je najdraže, jest okruženje u kome djeca odrastaju. To je neko naše društvo u kojem se i mi sami krećemo, privatno u crkvi... To je ono što mi jesmo, a to nam puno znači«, kaže Bojan Bako.

»Jakov je treće dijete koje smo upisali u hrvatski odjel. Jasno je da smo zadovoljni kvalitetom nastave, udžbenicima, izvannastavnim aktivnostima, natjecanjima kada smo bez imalo razmišljanja i njega upisali u hrvatske odjele. Djeca se lijepo druže i zadovoljni smo svime. Imamo iskustvo i s kombiniranim odjelima i ne vidim nikakve smetnje u tome, tako da nam to ne predstavlja nikakav problem, bitno nam je samo da ima razreda u našoj školi u Đurđinu«, kaže Jasna Dulić.

»Nakon što su dvije starije kćeri završile osnovnu školu na hrvatskom jeziku, logičan izbor je bio i da treće dijete upišemo u hrvatski odjel. Zadovoljni smo kvalitetom nastave, raznim izvannastavnim aktivnostima i to je razlog zašto smo ga upisali. Najstarija kći je nakon osnovne škole upisala Medicinsku srednju školu na srpskom jeziku, jer tada još nije bilo mogućnosti na hrvatskom, a kada su u pitanju neki stručni termini iz srpskog jezika, profesori su bili korektni dok se nije i sama privikla. Mlađa kći nije imala nikakvih problema pri upisu u srednju Muzičku školu, koja je također na srpskom nastavnom jeziku«, kaže Marinko Ivanković Radaković.

»Odlučili smo se upisati naše dijete na nastavu na hrvatskom jeziku zbog kvalitete nastave, odgoja, jedne zdrave sredine za odrastanje, a jedino što očekujem jeste kvaliteta. Smatram da u drugim odjelima nije takav odgoj niti vjerski odgoj koji je nama bitan. Starija kći je također sada upisala prvi razred u Srednjoj medicinskoj školi na hrvatskom jeziku za fizioterapeuta. To je ono što je ona željela, a i mi kao roditelji, jer nam je bitan odgoj i usmjeravanje. Dobiveni udžbenici i darovi nam kao i svima znače, ali nam to nije bilo presudno kod upisa«, kaže Ruža Temunović.

»S obzirom na to da sam nekada i sama radila u školi u hrvatskim odjelima, nismo se ni dvoumili oko upisa. Znali smo sve prednosti koje su brojne. U odgoju naše djece važne su nam vjerske i moralne vrijednosti, tako ih odgajamo doma, tako u crkvi, a sada imamo priliku i u školi«, kaže Sanela Molnar.

U prigodnom programu u čast prvaša sudjelovali su stariji učenici, članovi HGU-a Festival bunjevački pisama, koji su pod ravnanjem prof. Mire Temunović izveli dvije kompozicije: Šala Petra Gotovca i svima dobro poznatu dječju pjesmu Kad se male ruke slože gdje su kao solisti nastupili učenici hrvatskih odjela. Također, dobrodošlicu mlađim prijateljima poželjele su i učenice Barbara Dulić iz OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina i Iva i Ina Bačlija iz OŠ Ivan Milutinović iz Subotice.

Od samih početaka nastave na hrvatskom jeziku podršku obrazovanju pružala je i Udruga Naša djeca brojnim izvannastavnim aktivnostima, ljetnim školama kulture, jezika i duhovnosti, a tako je i danas. U ime ove udruge nazočnima se obratila dopredsjednica Ninoslava Pirša, koja je nakon pozdrava prvašima kao i učiteljicama uručila prigodne darove.

Nakon programa roditelji su imali obvezu preuzeti bonove i potpisati revers za udžbenike, a prvaši su uživali u slasticama koje su bile pripremljene za njih, kao i u druženju.

Ž. Vukov

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika