Kolumne
Domaći za odrasle
Nova školska godina je počela. S novim pravilima i puno neizvjesnosti zbog pandemije covida-19. Svaka država se pokušava na različite, ali i donekle slične načine suočiti s izazovima koje epidemija donosi – uvođenjem nošenja maski, redovitim dezinficiranjem prostora, manjim brojem učenika u razredima, nastavom na otvorenom, ranijim ili odgođenim početkom nastave, online nastavom, kombiniranom online i redovitom nastavom i slično.
Puno je otvorenih pitanja, puno neizvjesnosti… pravi domaći za odrasle. Specijalno izdanje o početku škole i nastavi u uvjetima epidemije, koje je u utorak objavio dnevni list Danas sadrži, među ostalim, rezultate istraživanja koje je proveo Institut za pedagoška istraživanja. Istraživanje koje su provele suradnice Instituta preko online upitnika koji su kreirani posebno za učenike srednje škole, učitelje, nastavnike, roditelje i stručne suradnike daje dio odgovora kakva su njihova iskustva o učenju na daljinu koje je bilo jedina mogućnost obrazovanja tijekom početka epidemije i izvanrednog stanja.
Najopćiji zaključci koji proizlaze iz istraživanja su da učenje na daljinu pruža mogućnost individualiziranog pristupa učenicima, razvija digitalne kompetencije, potiče samostalnost i veću angažiranost učenika srednje škole kao i veću uključenost roditelja u proces obrazovanja. S druge pak strane, učenje na daljinu ima i svoje negativne strane, smatraju nastavnici, a to su: odsustvo žive komunikacije i socijalizacije, teškoće pri praćenju i ocjenjivanju učenika, uvjetovanost digitalnim resursima koje nema svatko, preopterećenost nastavnika i nemogućnost da pruže potporu i pomoć učenicima.
Čini se da su što se tiče roditelja i učenika negativne strane imale odlučujući utjecaj na odlučivanje o tome koji oblik nastave žele. Naime, koncem kolovoza traženo je od roditelja, odnosno učenika, da se izjasne o tome žele li se odlučiti za pohađanje nastave u školi ili na daljinu (online). Velika većina, njih 96,3% izjasnilo se da žele nastavu pohađati »uživo« dok se samo 3,7% izjasnilo za nastavu kod kuće.
Što se tiče nastave na hrvatskom jeziku, manji broj učenika po razredima u osnovnoj školi je ovoga puta prednost. Razredi se neće morati dijeliti i barem je jedna neizvjesnost u organiziranju nastave u ovim okolnostima manje. Uz to osigurani su novi udžbenici, bon za školski pribor, osiguran je prijevoz, nesumnjivo se i u samom Hrvatskom nacionalnom vijeću velika pozornost i trud posvećuje upravo obrazovanju od vrtića do srednje škole. Tako će i Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-Fond u suradnji s HNV-om i Hrvatskim prosvjetnim društvom Bela Gabrić 26. rujna organizirati stručni skup za sve nastavnike i profesore koji izvode nastavu na hrvatskom jeziku pod nazivom »Organizacija rada tijekom izvanrednog stanja u odgojno-obrazovnim i obrazovno-odgojnim ustanovama«.
Ipak, sve te pogodnosti nisu dovoljne da privuku roditelje da upišu svoju djecu u nastavu na materinjem jeziku, pa će tako i ove godine nastavu na hrvatskom jeziku pohađati 27 prvaša – 21 u Subotici, te jedan u Maloj Bosni i petero u Đurđinu. Tavankut i Monoštor su ove godine ostali bez razreda na hrvatskom nastavnom jeziku, a zašto je to tako nitko za sada nema odgovora. Možda bi vrijedilo i ovoj temi posvetiti jedan stručni ili znanstveni skup, jer se ovaj problem provlači od samih početaka nastave na hrvatskom jeziku do danas.
J. D.
