Pisali smo u prošlom broju našeg tjednika o razgovorima predstavnika HNV-a s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kao konkretan pomak nakon tog susreta može se tumačiti razgovor s ravnateljem Direkcije za imovinu Republike Srbije i konkretna, prihvatljiva, ponuda prostora za rad područnog ureda HNV-a i hrvatske udruge kulture. Tako se (tko zna koji put) pokazalo da se stvari s mrtve točke pokrenuti mogu samo na jedan način – interveniranjem Aleksandra Vučića.
A što Aleksandar Vučić misli (i što će poduzeti) o mogućem sudjelovanju predstavnika hrvatske manjinske zajednice u izvršnoj vlasti za sada nismo čuli. Iako su takvi zahtjevi u javnosti sve glasniji, predsjednik i njegova stranka za sada (mudro) šute (što svakako ne isključuje mogućnost da se neki konkretniji razgovori, pregovori vode daleko od očiju i ušiju javnosti). Razlog mogu biti druge, hitnije političke teme, kao što su formiranje nove Vlade i nastavak pregovora o Kosovu ili, s druge strane, vaganje što bi bio pragmatičan politički potez. U uvjetima kada država Hrvatska i njena srpska manjina grade neke nove odnose.
U te nove odnose nakon obilježavanja obljetnice Oluje spada i sudjelovanje viskih državnih dužnosnika na obilježavanju 25. obljetnice stradanja srpskih civila u Gruborima. »Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, dviju nacija kojima je teško u Europi naći dvije sličnije«, poručio je u Gruborima predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Može li se sada očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je (podsjetimo) osudio dolazak predstavnika Srba u Knin? Specijalni Vučićev izaslanik u Gruborima Veran Matić na to pitanje odgovorio je da bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u Vojvodini.
Ove okolnosti svakako će imati utjecaja na to hoće li Vučić udovoljiti zahtjevima za sudjelovanje predstavnika hrvatske zajednica u izvršnoj vlasti. Tas može prevagnuti i na jednu i na drugu stranu.
Z. V.
