Tema
Uspon naprednjaka i Vučića
Siječnja 2016. je premijer Srbije Aleksandar Vučić na sjednici Glavnog odbora Srpske napredne stranke saopćio stranačkim kolegama kako je odlučio da izvanredni parlamentarni izbori budu održani, jer je Vladi potrebna stabilnost i pun četverogodišnji mandat, nakon kojeg »više neće biti povratka na staro«
U trećem desetljeću obnovljenog višestranačja u Srbiji održani su parlamentarni izbori 2012. godine (u redovitom terminu), te izvanredni izbori 2014. i 2016. godine.
Ovo je desetljeće bilo desetljeće uspona Srpske napredne stranke i njegovog lidera, aktualnog predsjednika Aleksandra Vučića. Usponu SNS-a, osnovanog 2008. godine nakon raskola u Srpskoj radikalnoj stranci, prethodilo je »povijesno pomirenje« Demokratske stranke i Socijalističke partije Srbije iste godine. DS i SPS su uz G17 plus, PUPS i JS formirali Vladu Mirka Cvetkovića 2008. godine koja je uspjela trajati čitav mandat. Međutim, koalicija demokrata i socijalista je trajala samo jedan mandat. SPS na čelu s Ivicom Dačićem je već od sljedećih izbora postao pouzdani partner SNS-a.
Novi predsjednik, nova koalicija na vlasti
Deveti parlamentarni izbori u Srbiji održani 2012. godine bili su tek drugi u redovitom terminu od obnavljanja višestranačja, a poslije dva desetljeća u istom danu se glasalo i za zastupnike u pokrajinskom parlamentu i vijećnike u skupštinama gradova i općina. Glasalo se i za predsjednika države, jer je Boris Tadić odlučio skratiti svoj mandat.
Izborne liste podnijelo je 18 stranaka i koalicija, od kojih je šest bilo manjinskih. Demokratska stranka je na izbore izišla s izbornom listom pod nazivom Izbor za bolji život – Boris Tadić, bez G17 plus i SPO, uz lidere SDSS-a i LSV-a Rasima Ljajića i Nenada Čanka, a na listi je bio i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić. Naprednjaci su svoju izbornu listu nazvali Pokrenimo Srbiju, DSS je nastupio samostalno, SPS je ponovo nastupio u koaliciji s Jedinstvenom Srbijom i PUPS-om, LDP, SPO, SDU i nekoliko manjih partija su nastupili u koaliciji Preokret, a prvi put pred biračima pojavili su se Ujedinjeni regioni Srbije i Srpski sabor Dveri.
Parlamentarni izbori održani su prema proporcionalnom izbornom sustavu u jednoj izbornoj jedinici na teritoriju cijele države, uz cenzus od pet posto, dok je za stranke nacionalnih manjina ponovo važio prirodni prag.
Izlaznost je bila niža za 3,5 posto nego na izborima 2008. godine, od 6.770.013 upisanih birača glasalo je 57,8%. U parlament je ušlo ukupno 11 izbornih lista, tri više nego 2008. godine, od kojih je pet bilo manjinskih.
SNS je osvojio 24,04% (73 mandata), DS 22,06% (67 mandata), SPS 14,51% (44 mandata), DSS 6,99% (21 mandat), LDP – Preokret 6,53% (19 mandata) i URS 5,51% (16 mandata). Od manjinskih stranaka SVM je osvojio 1,75% (5 mandata), SDA 0,71% (2 mandata). Po jedan mandat osvojili su Koalicija manjinskih stranaka Sve zajedno (0,64%), Nijedan od ponuđenih odgovora (0.59%) i Koalicija Albanaca Preševske doline (0,34% glasova).
Nijedna lista nije dobila više od milijun glasova, najbliža tome je bila SNS, koja je na prvim parlamentarnim izborima na koje je izišla osvojila pet mjesta manje u parlamentu nego što su radikali dobili 2008. godine. Lista Izbor za bolji život – Boris Tadić osvojila je nešto više od 860.000 glasova, 750.000 manje nego što je koalicija koju je predvodila Demokratska stranka dobila na prethodnim izborima. SRS nije prešao cenzus, kao ni Dveri, dok je SPS – PUPS – JS udvostručio broj glasova.
Novi predsjednik Srbije postao je lider SNS-a Tomislav Nikolić, koji je u drugom krugu pobijedio Borisa Tadića sa 70.000 glasova. Na ovim izborima grupa intelektualaca predvođena Vesnom Pešić pozvala je građane da precrtaju glasačke listiće i tako ih učine nevažećim. Takvih »bijelih listića« je u drugom krugu izbora bilo oko 100.000.
Novi predsjednik Srbije povjerio je mandat za sastavljanje vlade Ivici Dačiću, dotadašnjem koalicijskom partneru demokrata. Vladu su formirale SNS, SPS, PUPS, URS, SDPS, NS i SDA Sandžaka. Za predsjednika Vlade izabran je Ivica Dačić, a novi lider SNS-a Aleksandar Vučić postao je prvi potpredsjednik.
Aleksandar Vučić postao premijer
Nakon samo godinu i pol dana od prethodnih održani su deseti izbori 16. ožujka 2014. Tomislav Nikolić raspisao ih je neposredno nakon početka pregovora o pristupanju Srbije Europskoj uniji 21. siječnja 2014. godine. U razdoblju između dva izbora istraživanja javnog mnijenja su ukazivala na rast popularnosti Aleksandra Vučića, koja je bila znatno viša od postotka glasova koje su osvojili na prethodnim izborima. S druge strane, u Demokratskoj stranci su ponovni razdori, stranka se počela osipati, a na stranačkim izborima je pobijedio Dragan Đilas.
Izbori su provedeni po proporcionalnom sustavu u Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, glasanjem za zatvorene izborne liste, uz izborni cenzus od pet posto, dok je za liste političkih stranaka nacionalnih manjina važio prirodni prag.
Izborne liste podnijelo je ukupno 19 stranaka, koalicija i grupa građana, od kojih je sedam predstavljalo nacionalne manjine, a za 250 mandata nadmetalo se ukupno 3.020 kandidata.
Na ove izbore izišlo je još manje birača nego na prethodne, 50,39% od ukupnog broja od 6.765.998 upisanih birača. Mandate je osvojilo sedam izbornih lista. U parlament su ušle i tri manjinske liste, koje su osvojile ukupno 11 mandata. SNS je uvjerljivo pobijedio, osvojio je 48,35% glasova (158 mandata), SPS je osvojio 13,49% (44 mandata), DS 6,03% (19 mandata) i Nova demokratska stranka Borisa Tadića 5,70% (18 mandata). SVM je osvojio 2,10% (6 mandata), SDA 0,98% (3 mandata) i PDD 0,68% (2 mandata).
Listama koje nisu prešle cenzus (DSS, Dveri, LDP, URS, DJB, SRS) birači su dali čak 700.000 glasova, najviše od kada se u Srbiji glasa prema proporcionalnom izbornom sustavu. Ovi »rasuti glasovi« (to jest mandati) pripali su u najvećem broju izbornom pobjedniku pa je SNS sa 48,35% osvojenih glasova dobio 63,20% mandata.
Mandat za formiranje Vlade, trinaesti po redu, je dobio predsjednik SNS-a Aleksandar Vučić, koji je 27. travnja 2014. godine glasovima 198 narodnih zastupnika izabran za premijera.
Vladu su činili predstavnici SNS, SPS, SDPS, Pokret socijalista, NS i nekoliko nestranačkih ličnosti. Nova Vlada Srbije imala je četiri potpredsjednika, a prvi potpredsjednik je postao Ivica Dačić.
Vučić: Nema povratka na staro
Nakon dvije godine ponovno su održani izvanredni parlamentarni izbori u travnju 2016. godine. Ovo su bili jedanaesti izbori od obnove višestranačja u Srbiji i osmi na kojima se glasalo u vanrednom terminu.
Demokratska stranka je dobila novog predsjednika Bojana Pajtića, a njegov protukandidat Dragan Đilas se politički potpuno pasivizirao. Potpredsjednik DS-a Borko Stefanović je napustio stranku i osnovao Levicu Srbije, s kojom je nastupio na izborima. Stranka koju je osnovao Boris Tadić Nova demokratska stranka promijenila je naziv u Socijaldemokratska stranka.
Siječnja 2016. je premijer Srbije Aleksandar Vučić na sjednici Glavnog odbora Srpske napredne stranke saopćio stranačkim kolegama kako je odlučio da izvanredni parlamentarni izbori budu održani, jer je Vladi potrebna stabilnost i pun četverogodišnji mandat, nakon kojeg »više neće biti povratka na staro«.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je raspisao izbore za 24. travnja, a za isti dan zakazano je i održavanje redovnih pokrajinskih i lokalnih izbora.
Ostao je proporcionalni izborni sustav s jednom izbornom jedinicom, uz cenzus od pet odsto, a za manjine je i dalje važio prirodni prag.
Izborne liste podnijelo je dvadeset stranaka i koalicija, od kojih osam manjinskih. Izlaznost na izborima 2016. godine bila je za tri posto veća nego na prethodnom glasanju (56,07%), glasalo je 3,78 milijuna građana Srbije.
SNS je osvojio 48,25% (131 mandat), SPS 10,95% (29 mandata), SRS 8,10% (22 mandata), DJB 6,02% (16 mandata), DS 6,02% (16 mandata), Dveri-DSS 5,04% (13 mandata), LDP-SDS 5,02% (13 mandata).
SVM je osvojio 1,5% (4 mandata), BDZS – Muamer Zukorlić 0,86% (2 mandata), SDA 0,8% (2 mandata), Zelena stranka 0,63% (1 mandat) i PDD 0,43% (1 mandat).
Jedanaesti saziv parlamenta konstituiran je 3. lipnja, dan prije isteka zakonskog roka, a druga Vučićeva Vlada koju su činili predstavnici SNS-a, SPS-a, SDPS-a, Pokreta socijalista, PUPS-a i nestranačke ličnosti izabrana je 11. kolovoza glasovima 163 zastupnika.
Priredila J. D.
Izvor: N1
