Tema
Zajednički rad obitelji Žeravica
»Smatram da bi regionalno povezivanje moglo pridonijeti boljem poslovanju i prodaji proizvoda, napose nâs iz pograničnih područja koji možemo brže i lakše stupiti u kontakt s poslovnim partnerima iz susjednih država * Povezivanjem bi neke ideje mogle zaživjeti brže, a pomoć matične države bi nam u tom smislu bila od velike pomoći«, ističe gospodarstvenik Goran Žeravica iz Šida
Obiteljsko poduzeće Gvožđar inex d.o.o sa sjedištem u Šidu osnovano je 1993. godine. Od samog početka rada, pored oca Marka Žeravice, u posao su uključena i njegova djeca Goran i Saša, a nešto kasnije i Goranova supruga Dušica, te djeca Boris i Filip. Trgovinska tvrtka obitelji Žeravica je unatoč poteškoćama u radu ratnih devedesetih godina opstala do današnjih dana. U međuvremenu su proširili svoje djelatnosti, povećali asortiman svojih proizvoda, ali i broj uposlenika kojih je danas 35. Osim zajedničkog i složnog rada cijele obitelji tijekom proteklih godina, sugovornik u našoj priči o gospodarstvenicima kaže da je za uspjeh višegodišnjeg uspješnog poslovanja tvrtke od presudnog značaja bilo i povjerenje koje uživaju od svojih potrošača, kako iz šidske općine tako i iz susjedne Hrvatske.
Usponi i padovi
Ova trgovinska tvrtka se bavi prodajom kućanskih aparata, šarafske robe, alata, bušilica, brusilica, posuđa, elektro i vodovodnog materijala, keramike, boja i lakova, vrtnog namještaja, ogrjeva, a u novije vrijeme, u skladu sa suvremenim tehnologijama, u ponudi je i kompletna oprema za navodnjavanje. U njihovoj ponudi je oko 38.000 artikala. Iako im je primarna djelatnost trgovina, bave se i izvozom robe na domaća i strana tržišta.
»Kroz vrijeme od osnivanja tvrtke do danas prošli smo svakakve trenutke. Bilo je situacija kada smo je mogli zatvoriti, ali i situacija kada smo dobro poslovali. Devedesetih godina je bilo teško doći do robe. Nismo je mogli pronaći na legalan način nego smo više od polovine robe nabavljali na crnom tržištu. Drugačije nismo mogli«, kaže naš sugovornik Goran Žeravica, nastavljajući priču:
»Ratne 1993. godine moj otac je ostao bez posla, pa je stjecajem okolnosti bio prinuđen otvoriti privatnu tvrtku. Početak rada je bio težak, ali je vremenom počeo uzimati uzlaznu putanju. Tako je bilo sve do 1999. godine kada smo jedva opstali u poslovanju. To je trajalo sve do 2000. godine kada je umjesto njemačke marke došao euro kao valuta. Tržište se tada drugačije ponašalo. Bilo je lakše doći do robe i lakše je prodati. Postali smo konkurentniji na tržištu i mogli smo lakše zaraditi novac.«
Trgovina, nekad i sad
On također ističe da je početne korake u poslovanju naučio od oca koji je cijeli radni vijek proveo u trgovini. No, kako kaže, vremena su se promijenila. Bilo je potrebno prilagoditi poslovanje novim zahtjevima tržišta, što nekada nije tako lako, ali ni jeftino.
»Prije nije bilo računala i bilo je puno lakše završiti administrativne poslove. Danas je sve kompjutorizirano, pa je taj papirološki dio otežan. Sve se mora ispisati na hartiji, a zatim unijeti u računalo. Veći opseg poslova zahtijeva i zaposlenje većeg broja radnika, a samim tim i dodatne troškove. A tu su i drugi problemi. Sve je više zastupljena internet prodaja. U takvoj vrsti prodaje nemaš garanciju za kvalitetu robe, a opet, s druge strane, onaj koji na takav način prodaje svoju robu može ju lakše prodati. Kupac je time nekad na gubitku, a nekad na dobitku. Tradicionalnim načinom kupovine kao što je kod nas, kupac ima mogućnost vidjeti robu, uvjeriti se u kvalitetu, upoznati se s nama i dogovoriti način plaćanja. Mi smo tu uvijek da udovoljimo našim mušterijama i izađemo im u susret«, ističe on.
Regionalno povezivanje
Do sada ova privatna obiteljska tvrtka nije koristila subvencije niti olakšice od države, osim posljednjih olakšica u vrijeme pandemije koronavirusa koje su se odnosile na odgađanje plaćanja poreza za manje tvrtke i minimalne zarade za zaposlene. Sve što su do sada stekli, stekli su svojim radom i uz pomoć kredita poslovnih banaka.
»Uvijek je bilo teško opstati u privatnom poslu, a i danas je tako. Ali trudimo se i nastojimo usavršiti svoj rad, te povećati opseg prodaje i poslovanja. Usavršavanju tog poslovnog puta je dosta pridonio naš odlazak na sajmove u druge države zapadne Europe, gdje smo mogli vidjeti i upoznati se s radom drugih stranih kompanija. Dosta tih iskustava smo primijenili u našem poslovanju, načinu trgovanja i siguran sam da se efekt vidi«, kaže Goran, dodajuću da su u svom poslovanju usko vezani za šidsku općinu, poslovni svijet i fizičke osobe, koji, osim iz susjednih mjesta, svakodnevno dolaze iz Hrvatske i kupuju kod njih.
»Smatram da bi regionalno povezivanje moglo pridonijeti boljem poslovanju i prodaji proizvoda, napose nâs iz pograničnih područja koji možemo brže i lakše stupiti u kontakt s poslovnim partnerima iz susjednih država. Također mislim da bi regionalno povezivanje pridonijelo realiziranju mnogih ideja koje imaju gospodarstvenici, a koje iziskuju neki partnerski odnos. Povezivanjem bi neke ideje mogle brže zaživjeti, a pomoć matične države bi nam u tom smislu bila od velike pomoći«, ističe on.
Prednosti obiteljskog posla
Kao ključ opstanka u svom poslu on navodi zajedništvo i slogu u svojoj obitelji, ali isto tako dugogodišnje iskustvo u poslovanju i povjerenje koje su stekli kod svojih kupaca.
»Prednost obiteljskog posla je u tome što ne moraš imati sustav koji prati kompletnu proizvodnju i prodaju u svakom trenutku. Samim tim i ušteda je mnogo veća. Polaskan sam što veliki broj ljudi dolaze k nama kupiti robu. Tu smo da sa svakim od njih razgovaramo, ponudimo im ono što imamo, garantiramo za kvalitetu i pružimo im najbolju uslugu, kako bi svaki naš kupac bio zadovoljan.Važno je da sačuvamo ime i dugogodišnju tradiciju poslovanja. Do sada smo u tome uspijevali, zahvaljujući prije svega zajedničkom radu cijele obitelji, a nadam se da će i moja djeca nastaviti tim putem«, zaključuje naš sugovornik.
S. D.
Antrfile
Registar i strategija
Fonadcija za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-Fond pokrenula je inicijativu za izradu registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava hrvatske zajednice u Srbiji. Posao je na početku, a cilj je napraviti popis gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava. Naredni korak bit će izrada strategije u gospodarstvu.
Odluka o formiranju Tima za izradu registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gazdinstava donesena je na 3. sjednici UO Fondacije Cro-Fond. Tim će imati devet članova, a bit će pokrivena sva područja gdje žive pripadnici hrvatske zajednice.
