Intervju Intervju

Cjepivo tek početkom 2021. godine

»Virus je bio veliko iznenađenje, jer svijet nije bio ujedinjen i pripreman na ovu pandemiju. Prvenstveno jer nismo u prošlosti ulagali dovoljno u istraživanja koronavirusa poput SARS-a ili MERS-a, pa nismo imali odgovarajuće testove, lijekove ili cjepiva«, kaže Đikić

Intervju vodila: Zlata Vasiljević

Ime Ivana Đikića, hrvatskog mikrobiologa, direktora Instituta za biokemiju u Frankfurtu postalo je proteklih mjeseci poznato i široj javnosti, jer je često prisutan u medijima, iznoseći znanstvena stajališta o koronavirusu. U krugu znanstvenika Đikić je priznato ime u svjetskim razmjerama. Upravo u vrijeme ovog intervjua u časopisu Nature objavljen je rad znanstvenog tima čiji je dio i naš sugovornik. Znanstvenici su uspjeli objasniti razliku između SARS-a i covida-19.

»Ovo je jako važno zbog toga što ne samo da možemo stvoriti lijekove relativno brzo na temelju supstanci koje momentalno imamo, nego možemo za budućnost osigurati da ćemo imati specifične lijekove za druge koronaviruse koji imaju vrlo slične enzime. Koronavirus 1 SARS ima 89 posto sličnosti s koronavirusom 2, a nadamo se i vjerujemo da će koronavirus 3 i 4, kada se pojave, imati identičan virus, pa ćemo se stvaranjem tih lijekova zaštititi u budućnosti kod pandemija novih koronavirusa«, rekao je Đikić nakon objavljivanja tog znanstvenog rada. Usprkos angažiranosti u znanosti, ali i radu na obrazovanju mladih, te promociji i popularizaciji znanosti u široj javnosti, pristao je i na razgovor za Hrvatsku riječ.

Da krenemo ovaj naš razgovor analizom aktualne epidemiološke situacije u Hrvatskoj, Srbiji i u drugim zemljama u okruženju. Nakon što su ove zemlje proglasile pobjedu u borbi protiv koronavirusa, nakon što su prošli izbori, epidemija je ponovno eksplodirala. Toliko da su brojke zaraženih i umrlih veće nego u ožujku ili travnju. Zašto smo sada u ovoj situaciji?

Najvećim dijelom zbog nepravilnog ponašanja, opuštanja i utjecaja politike na odluke javnog zdravstva. U obje zemlje su bili izbori koji su utjecali na odluke i prilagođavali ih svojim potrebama. Slušali smo o političkim pobjedama nad virusom i normalno je da su se ljudi opustili, iako su stručnjaci i epidemiolozi znali što dolazi kao posljedica. Pojedini stručnjaci su upozoravali na moguće brzo širenje virusa prije nekoliko tjedana, no oni su brzo uklonjeni iz glavnine medija. Nažalost, danas imamo veći broj zaraženih nego u ožujku kada smo imali vrh pandemije.

Gdje se i danas griješi i koje bi dobre prakse iz Njemačke i nekih drugih država dobro došle i našim građanima, kriznim stožerima? Mislim pri tome na Srbiju i Hrvatsku.

Potrebna je puno bolja organiziranost, odgovornost i transparentnost u donošenju odluka koje imaju utjecaj na veliki dio građana. Također je neophodno uspostaviti povjerenje većine građana u sustav, jer jedino zajedničkim djelovanjem većine možemo održavati virus u kontroliranim uvjetima bez brzog širenja i povećane smrtnosti rizične populacije.

Slušali smo kako je ljeto spas i kako će visoke temperature uništiti virus. Jesu li te izjave imale bilo kakvo znanstveno utemeljenje?

Postojale su određene najave da će širenje u ljetnim mjesecima biti manje. Međutim, nisam vidio znanstvene podatke koji bi dokazali da samo temperature ili UV zrake imaju značajan učinak na sposobnost virusa da se širi. Čini mi se da je puno više uzrok što su ljudi većinom na otvorenom i manje se okupljaju u većim grupama u prostorijama gdje je prijenos virusa puno lakši, brži i s većim titrom (odnosno, koncentracijom virusa). To su pokazali i podaci u brojnim zemljama Azije, Južne Amerike ili u SAD-u (Florida i Teksas) gdje su temperature bile jako visoke i virus se brzo proširio čim su se ljudi prestali pridržavati bazičnih uputa izbjegavanja velikih okupljanja u zatvorenim prostorijama, održavanja fizičke distance, nošenja maski na radnim mjestima itd. Stoga i ova situacija tijekom ljeta u Europi gdje se virusi i dalje šire nije iznenađenje.

 

U prvom valu epidemije najugroženiji su bili stari. Sada je to populacija radno aktivnog stanovništva i mladi. Znači li to da je virus mutirao ili je pak nešto drugo razlog?

Virus nije oslabio i ima sposobnost širenja i uzrokovanja smrtnosti kao i prije nekoliko mjeseci. Nažalost, to vidimo i danas u brojnim zemljama svijeta, uključujući i nedavne brojke u Srbiji. Razlika je u tome da se virus širi u manjim koncentracijama na otvorenim prostorima, da su zahvaćeni mladi i aktivni ljudi, pa su i simptomi bolesti blaži u većem dijelu populacije, ali virus nije sada manje opasan. Osim toga, naša sposobnost bržeg detektiranja preko testova i mogućnosti liječenja u bolnicama su sve bolji i na taj način spašavamo veći broj ljudi da dobiju teške simptome i, nažalost, umru. Ukoliko dođe do pretrpavanja zdravstvenog sustava, doći će ponovno do velikog broja teško oboljelih i smrtnosti.

 

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će do kraja godine, zahvaljujući jednoj zemlji čije ime nije naveo, Srbija imati cjepivo protiv koronavirusa. Izazvalo je to sumnje u znanstvenim krugovima. Koliko će svijet trebati čekati na cjepivo?

Ne znam uistinu ništa o tim najavama. No, ono što se zna jest da je preko 20 cjepiva u kliničkim ispitivanjima na ljudima i da se nadamo da će nekoliko njih uspjeti dobiti odobrenje za korištenje, jer će biti neškodljivi za zdravlje ljudi, a djelotvorni protiv virusa. Očekuju se prva cjepiva za širu upotrebu početkom 2021. godine.

Običnim ljudima čini se da previše dugo vremana traje rad znanstvenika na cjepivu. Zašto to ne može brže?

Nasuprot tim izjavama, znanost je postigla rekordno brzi napredak u posljednjih sedam mjeseci. Nikada u prošlosti toliki napredak u tako kratkom vremenu. No, ono što je još važnije, ne smijemo dopustiti da pritisci ili nerealna očekivanja utječu na znanstvenike da zbog žurbe naprave greške, jer će to imati puno gore posljedice nego čekanje još nekoliko mjeseci. To posebno vrijedi za stvaranje cjepiva koje prvenstveno mora biti neškodljivo, a tek onda djelotvorno i zaštitno od koronavirusa.

 

Je li do pronalaska cjepiva i masovnog cijepljenja rješenje »švedski model«, odnosno jačanje kolektivnog imuniteta?

Dopuštanje slobodnog širenja ovog virusa u populaciji s ciljem stvaranja kolektivnog imuniteta nije rješenje zbog brojnih razloga, a glavni jest da bi to dovelo do značajnog broja umrlih koji ne bi mogli opravdati takvu odluku. Takvi pokušaji i u Velikoj Britaniji su neslavno propali i smatra se da je taj prvi pokušaj koji je trajao oko dva tjedna uzrok više od polovine broja umrlih u Velikoj Britaniji. Švedska je imala kombinirani sustav s dosta restriktivnih mjera, ali i nekih mjera koje su se razlikovale od ostatka Europe. I u takvom sustavu u Švedskoj je broj umrlih značajno veći nego u susjednoj Danskoj.

Kakve su Vaše procjene: kada Srbija i Hrvatska mogu očekivati smirivanje epidemije i od čega taj trend ovisi?

Teško je predviđati, jer se odluke stalno mijenjaju i ne postoji dugoročno i stručno planiranje kako se najbolje pripremiti za jesen kada će biti puno teže kontrolirati virus koji se nalazi u populaciji.

Što nam onda donosi jesen? Što ukoliko se desi susret sezonske gripe i covida-19?

Jesen donosi nekoliko izazova, poput pojave drugih respiratornih bolesti koje će otežati dijagnostiku i brže širenje koronavirusa u zatvorenim prostorijama. Međutim, ti izazovi se mogu kontrolirati ako se pripremimo na vrijeme. Pri tome mislim prvenstveno na obrazovanje građana i organizaciju radnih sredina i škola, te pripremu brzih dijagnostičkih testova kojima će liječnici opće prakse moći razlikovati covid-19 od drugih respiratornih bolesti.

Je li pojava ovakve epidemije očekivana, i da nije korone bio bi prije ili kasnije neki drugi virus?

Pojave virusnih epidemija i pandemija su očekivane od strane stručnjaka koji šalju godišnje izvještaje vladama svih zemalja. Prema dosadašnjim podacima, od deset najopasnijih uzroka svjetskih pandemija devet uzrokuju virusi i prije dvije godine koronavirusi su bili na četvrtom mjestu. Prema tome, nakon SARS-a, MERS-a, pojava covid-19 bolesti nije bilo ogromno iznenađenje. Međutim, najveće iznenađenje je karakteristika ovog virusa koja je zaustavila gotovo cijeli svijet.

Kažete iznenađenje što je virus zaustavio gotovo cijeli svijet. Zbog brzine širenja, kliničke slike oboljelih ili je iz nekog drugog razloga ovaj virus iznenađenje?

Virus je bio veliko iznenađenje, jer svijet nije bio ujedinjen i pripreman na ovu pandemiju. Prvenstveno jer nismo ulagali dovoljno u prošlosti u istraživanja koronavirusa poput SARS-a ili MERS-a, pa nismo imali odgovarajuće testove, lijekove ili cjepiva. S druge pak strane, komunikacija među zemljama bila je vrlo loša početkom krize i zemlje su provodile razne mjere koje nisu bile ujednačene i na taj način se virus proširio diljem svijeta u manje od nekoliko mjeseci.

Koliko je zapravo svjetska zajednica globalno bila (ne)spremna za ovakvu pandemiju?

Nažalost, cijeli svijet je zakazao u borbi protiv ove globalne opasnosti. Prikupljanje točnih podataka i koordinacija među zemljama nije postojala, manjak solidarnosti na početku krize, te greške u korištenju novih metoda testiranja su bili očigledni. Međutim, situacija je danas puno bolja u komunikaciji, dijeljenju informacija, tehnoloških otkrića, rada na cjepivu i lijekovima i siguran sam da ćemo biti puno uspješniji u kontroli koronavirusa u budućnosti.

Što je na globalnoj razini trebalo uraditi da se izbjegnu ti veliki gubici?

Trebalo je pratiti protokole u borbi protiv virusnih pandemija i trebale su vlade ozbiljnije shvatiti upozorenja WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) da nas očekuju nove virusne pandemije.

Ako, ili kada, pobijedimo koronavirus, trebamo li se plašiti nekog novog virusa koji se može pojaviti bilo kada i bilo gdje? S istim ili još većim posljedicama.

 

Ne trebamo se plašiti nego se trebamo bolje pripremiti. Prijenos virusa od životinja na ljude se sve češće događa kao dio prirodnog procesa i utjecajem ljudi na prirodu. Sve češći kontakti ljudi s divljim životinjama zbog uništavanja šuma i njihovih prirodnih rezervata će dovoditi do još veće pojave virusnih epidemija. Jedino pravim znanstvenim pristupima istraživanjima, modernim dijagnostičkim testovima, stvaranjem pravovremenih lijekova i cjepiva protiv virusa moći ćemo se zaštititi od globalnih pandemija.

Može li se reći da poslije korone više ništa neće biti isto i hoćemo li prije svega morati nešto mijenjati u svom ponašanju, odnosu prema drugim ljudima? Na koncu i u javnom zdravstvu?

Može se reći da je pandemija koronavirusom bila poziv na buđenje cijelom svijetu. Nije dovoljno imati samo novac i moć, moderno oružje. Važnije je znanje, obrazovanje i bolja pripremljenost svijeta na ovakve, ali i druge izazove koji su ispred svih nas. Tu prije svega mislim na pogubni utjecaj ljudi na prirodu, klimatske promjene, trošenje svjetskih rezervi hrane, vode, energetskih izvora. Takva sebičnost, samouvjerenost da su ljudi nadmoćni nad prirodom, te dominantni materijalizam su teme koje kao svijet moramo promijeniti. Danas nema putovanja preko oceana samo na raskošne vikend zabave, što sve zajedno uništava našu zajedničku budućnost. Na taj je način korona kriza pozitivno utjecala bar na neke promjene.

Upravo u vrijeme pripreme ovog našeg intervjua rad koji spominjete je objavljen i izazvao je veliku pažnju i znanstvene i šire javnosti. Jednostavno rečeno: pronašli ste slabu točku virusa. Što to znači za sprječavanje širenja ove pandemije i uopće za neke buduće?

Naš glavni interes je upoznati neprijatelja iznutra, odnosno saznati što više o životnom ciklusu ovog virusa te pronaći mjesta gdje možemo terapeutskim pristupima biti uspješni u njihovom blokiranju. Naše je otkriće o virusnim enzimima proteazama kao potencijalnim slabim točkama virusa. Rad je objavljen u vodećem znanstvenom časopisu i privukao je veliku svjetsku pažnju među znanstvenicima. Zanimljivo je da smo pronašli inhibitore tih enzima koji mogu blokirati i spriječiti širenje virusa, te pojačati imunološki odgovor kod ljudi. Zajedno s farmakološkim i biotehnološkim kompanijama sada radimo na stvaranju lijekova koji mogu biti druga linija obrane uz cjepiva u budućnosti.

Živite i radite u Njemačkoj. U čemu se najviše razlikuje pristup borbi protiv koronavirusa u usporedbi s Hrvatskom i Srbijom?

Glavna odlika borbe protiv koronavirusa u Njemačkoj je da Vlada donosi odluke temeljene na znanstvenim podacima, postoji dobra pripremljenost cijelog zdravstvenog sustava s dovoljnim brojem respiratora i drugih instrumenata, dugoročno planiranje i ulaganje sredstava na transparentan način, decentralizacija testiranja s velikim brojem laboratorija, što je dovelo do velikog broja testiranja te pravovremenim preporukama za javno zdravstvo. Osim toga, važna je i razina obrazovanja građana i prihvaćanje pravilnih mjera. No, treba naglasiti da i u Njemačkoj također postoje problemi koji se pokušavaju na najefikasniji način riješiti. Njemačku očekuje veći porast broja zaraženih tijekom ljeta zbog migracija i povratka radnika iz raznih zemalja.

Vi ste često prisutni u javnosti, prihvatili ste i poziv za ovaj razgovor. Zašto držite da je važno da se u javnosti što više, glasnije čuje riječ struke?

Znanstvenik sam po struci i potpuno sam posvećen novim otkrićima u borbi protiv ljudskih bolesti, poput tumora, infekcija bakterijama i sada virusima. Osim toga, aktivan sam u obrazovanju mladih te promociji i popularizaciji znanosti u široj javnosti. Sada sam angažiran u prezentaciji znanstvenih činjenica o koronavirusnoj krizi, jer aktivno radim na pronalaženju novih metoda liječenja koronavirusa. Posebno je važno da se velik broj znanstvenika širom svijeta uključio u pravlino informiranje javnosti, jer se pojavljuje sve više raznih interesnih grupa i političara koji manipuliraju znanstvenim činjenicama. Zajedničkim djelovanjem znanstvenika i stručnjaka mislim da je javnost dobila točnije informacije, te ljudi mogu donositi i svoje osobe odluke.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay