Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Suradnja je probila susjedske probleme

Iako još čeka proglašenje od strane UNESCO-a, Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji se proteže uzduž triju rijeka koje su mu u imenu, od Austrije, preko Slovenije, Mađarske i Hrvatske, do Srbije, ne prestaje biti poligonom značajnih međunarodnih aktivnosti. One za sobom povlače i ulaganja sredstava, primjerice onih iz Europskih fondova. Činjenica je, naime, da je 13. travnja 2011. godine, kada je Europska unija objavila Strategiju za Dunavsku regiju i Akcijski plan, jedino područje koje je eksplicitno spomenuto u ovom dokumentu, i to kao primjer dobre prakse međunarodne suradnje, rezervat Mura-Drava-Dunav. Gotovo desetljeće kasnije, a umnogome zahvaljujući Dunavskome transnacionalnom programu, koji je financijski mehanizam za projekte koji su prepoznati kao važni ciljevi EU u Dunavskome slivu, ovo postaje rijetka strategija koja očito daje rezultate. Možda ih je najviše baš u zaštiti okoliša.

Četiri u jednome

Da se iza bruxelleske birokracije zaista kriju mogućnosti financiranja inovativnih projekata u ovome području, od koristi za lokalne ljude, uvjerili su se oni koji su takve projekte pokušali dobiti. Institucionalni mehanizam, doduše, nije bio postavljen savršeno ispočetka, a ni suradnja pet spomenutih država koja bi vodila stvarnoj uspostavi međunarodnoga Rezervata biosfere nije uvijek išla ravnim putem. Prva inicijativa civilnoga sektora za time stara je više od četvrt stoljeća, od kada datira suradnja Slovenije i Austrije na zaštiti rijeke Mure. Politička volja da se to učini postoji od 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša ovih pet zemalja potpisali zajedničku deklaraciju o uspostavi velikoga rezervata i pobrali puno diplomatskih pluseva izjavom da će to biti jedini UNESCO rezervat biosfere na svijetu u pet država. Ipak, nakon toga su započete susjedsko-diplomatske poteškoće. Hrvatska i Mađarska su samostalno nominirale, a UNESCO proglasio, rezervat biosfere istoga imena na Muri i Dravi te djelomice Dunavu, no kada je trebalo da im se priključi srbijanski dio zaštićnih područja uz lijevu obalu Dunava, na stol je došla neriješena granica između Hrvatske i Srbije i naizgled blokirala proces. Strategija je tada uspješno izmijenjena i države su UNESCO-u nominirale nacionalne rezervate biosfere, uz plan da kada oni budu proglašeni, nominiraju skupa veliki prekogranični. Nacionalni rezervati biosfere proglašeni su u Srbiji (Bačko Podunavlje, 2017.), Sloveniji (Mura, 2018.) i Austriji (Dolina donje Mure, 2019.). Granični problemi su ponovno priprijetili da zaustave proces pripreme prekograničnog rezervata, no on je konačno uspješno priveden kraju, uz nemala investiranja od strane austrijske vlade. Čini se da ovaj primjer dobre suradnje pet zemalja nije dovoljno uvažen ni prepoznat u javnome diskursu, baš zbog puno primjera kada ta suradnja n(ij)e funkcionira(la).

Konačno, 30. travnja 2020. UNESCO-u je dostavljena cjelokupna nominacija za područje službeno nazvano »Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država«. Uz nju je dostavljena deklaracija koju su potpisali resorni ministri svih pet zemalja: ministrica poljoprivrede, regije i turizma Austrije Elisabeth Köstinger, ministar okoliša i enegrije Hrvatske Tomislav Ćorić, ministar poljoprivrede Mađarske István Nagy, ministar zaštite okoliša Srbije Goran Trivan i ministar okoliša i prostornog planiranja Slovenije Simon Zajc.

EU sustavno investira u projekte

Prema podatcima Upravnoga tijela Dunavskoga transnacionalnog programa, iz dosadašnja tri poziva financirano je 111 projekata, od kojih se pet odnosi na područje Mura-Drava-Dunav, a još devet se tiče upravljanja ekološkim koridorima. Dokaz je to, smatraju ekolozi, da se proglašenje velikoga rezervata koje se očekuje uskoro, već isplatilo. Iz istoga su razloga partneri iz pet zemalja koji su prošle godine završili projekt coopMDD, u njegovu nastavku aplicirali i dobili, te 7. srpnja započeli novi projekt financiran od strane Dunavskog transnacionalnog programa. »Rezultat našeg prvog projekta bio je uspostavljanje suradnje među upravljačima zaštićenih područja i formiranje Prekograničnog programa upravljanja za planirani Rezervat biosfere, kao polazne osnove dodatnog unaprjeđenja prekogranične suradnje. Postoje neiskorištene mogućnosti povezivanja višestrukih ciljeva različitih sektora u upravljanju rijekama, a cilj upravo započetog projekta lifelineMDD je da prepozna te potencijale«, kaže menadžerica projekta Kerstin Böck iz organizacije WWF Austrija. Obnova zapuštenih, zamuljenih i od rijeke odsječenih prirodnih staništa i ekoloških koridora, što je jedan od glavnih ciljeva projekta, bit će zasnovana na znanstvenim proučavanjima populacija riba i ptica, kao i na studijama pomjeranja riječnih sedimenta (šljunka i pijeska) i utjecaja klimatskih promjena na ovo područje. Da bi se to postiglo, na tri različita mjesta, od kojih je jedno u Srbiji (kanal Lovrenac, blizu Bukina, u Specijalnom rezervatu prirode »Karađorđevo«) bit će poduzete obimne aktivnosti izmuljavanja i povezivanja vodenih staništa s rječnim tokovima, a radi boljega funkcioniranja dunavskih ritova. Ove aktivnosti imat će za rezultat veću povezanost i dinamičnije rijeke, bolje kapacitete staništa, naročito za ključne vrste riba i ptica. Ni lokalne zajednice u selima uzduž rezervata biosfere neće biti isključene – cilj projekta je, kako je to navedeno u projektnoj prijavi, da se ojača njihova povezanost s prirodom kako bi i oni koji su najbliži njoj bolje razumjeli što sve nude očuvani krajolici uz rijeke.

Projektni partnerti kažu da se ovim projektom, u kojem sudjeluje 11 partnera uz veliki broj podržavajućih partnera, i koji traje do konca 2022. godine, na velika vrata afirmira znanstveni pristup u zaštiti prirode i na pravi način koriste sve prednosti projektnoga rada pod pokroviteljstvom EU. Osim znanosti i projekata izmuljavanja riječnih rukavaca, u projektu će biti i volonterskih aktivnosti na poboljšanju staništa za ptice, kao i obuke za edukaciju mladeži. Nisu međunarodni projekti jedini koji naglašavaju značaj rezervata biosfere. Nedavno je, naime, Pokrajinsko tajništvo za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost objavilo da će financirati sa 649.000 dinara projekt »Rezervat biosfere Bačko Podunavlje: istraživanje i praćenje utjecaja klimatskih promjena na prirodne vrijednosti i održivi razvitak zajednica lokalnoga stanovništva«, kojem je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet iz Novog Sada, a rukovoditelj dr. Dragan Milošević. Čini se da ovim projektima Bačko Podunavlje postaje pravi poligon zdravstvenih istraživanja, atraktivniji od drugih u okolici. Činjenica da je EU u projekt lifelineMDD investirala 2,9 milijuna eura ukazuje na to sasvim jasno. U novom proračunskom razdoblju, koje počinje iduće godine, mora se ozbiljno računati i na sredstva iz Dunavskoga transnacionalnog programa i za potrebe ovdašnje hrvatske zajednice (čiji dobar dio živi upravo u podunavskim selima uz Bačko Podunavlje), i već sada graditi partnerstva širom Dunavskoga basena.

M. Tucakov / Foto: Arno Mohl

 

Antrfile

Partneri

Partneri u projektu lifelineMDD u Srbiji su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i WWF Adria – ured u Beogradu, a strateški podržavajući partneri Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i zaštitu okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša.

 

 

 

 

 

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay