Tema

Izrada registra

Nakon nedavnog sastanka gospodarstvenika iz Srijema s upraviteljem Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-Fond Lazarom Cvijinom razgovarali smo, među ostalim, o inicijativi Fondacije da se napravi registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava hrvatske zajednice u Srbiji, važnosti povezivanja srodnih sektora gospodarstva u klaster ili prstenove, kao i o važnosti gospodarstvenog povezivanja s hrvatskim županijama. O ovim temama razgrovarali smo i s poljoprivrednikom Tomislavom Vukovićem.

»Fondacija Cro-Fond je osnovana s ciljem da se, pored standardnih područja za koje Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji ima ovlasti, može baviti i ostalim područjima od vitalnog značaja za hrvatsku zajednicu u državi u kojoj žive. Kao glavna takva područja smatramo da su to i gospodarstvo i socijalna skrb. U prošlosti je već bilo pokušaja da se kroz povjerenstvo HNV-a za gospodarstvo naprave pomaci na ovom polju, pa čak i pokušaja pravljenja registra, ali je to ostalo nedovršeno u dijelu realizacije projekata od kojih bi gospodarstvenici imali konkretne koristi. Ova sadašnja inicijativa je još u fazi pripreme, a susret u Golubincima s dijelom gospodarstvenika iz Srijema je bio pilot projekt da vidimo kako reagiraju ljudi na terenu na ovu temu. Odziv i reakcija su više nego ohrabrujući i daje nam još veći poticaj da što prije zaokružimo cijelu inicijativu i krenemo s njenim promoviranjem i u ostalim dijelovima naše zajednice«, kaže Cvijin.

Složen i opsežan posao

Čini se kako je izrada registra jako opsežan i složen posao, pogotovo u svezi poljoprivrednih gospodarstava. Cvijin pojašnjava kako se namjerava provesti ova inicijativa i što će se raditi u praksi kako bi se napravio registar.

»Posao jest i složen i opsežan, pogotovo iz razloga što nam svima manjka iskustva u ovome poslu, a osnovni problem je što su službene evidencije poljoprivrednih gospodarstava u velikoj mjeri zaštićene, pa će najveći dio posla morati biti odrađen na terenu. Još uvijek pokušavamo definirati sve elemente bitne za ostvarenje ove inicijative, pa ćemo tako imati ovih dana sastanke s Fondacijom Prosperitati, kao i s predstavništvom Hrvatske gospodarske komore u Srbiji da bismo saznali iskustva tih institucija koja ona sigurno imaju na ovome planu. Također razmišljamo i o izradi strategije u gospodarstvu, koja bi nam mogla dati odgovore koji su to najvažniji zadaci i ciljevi koje valja ostvariti u tom području. Glede tima, njega ćemo vrlo brzo formirati vodeći računa o kriterijima zastupljenosti svih regija, stručnosti i motiviranosti članova. Mislim da tu ovoga puta nećemo imati problema, jer postoji velika zainteresiranost da se ovaj posao što prije i što kvalitetnije uradi.«

U svezi ocjene gospodarstvenih resursa hrvatske zajednice u Srbiji Cvijin kaže da će se o

njima moći govoriti više po završetku posla.

»Osobno očekujem da ćemo se u nekim područjima ugodno iznenaditi, napose tu mislim na resurse u poljoprivredi. Već sada cijenimo da samo u subotičkom ataru više od polovice obradivih površina obrađuju pripadnici naše zajednice. Također je puno razvijenih gospodarstava i u drugim regijama. Postoje i vrlo ozbiljne kompanije, poduzeća i zanatske radnje koje godinama uspješno posluju. Sa završetkom registra očekujemo da će se i za njih otvoriti nove perspektive i mogućnosti.«

Cvijin je obrazložio i značaj povezivanja srodnih gospodarstava u u klastere ili prstenove.

»U kontaktu smo s gospodarstvenicima iz Posušja iz Bosne i Hercegovine koji su već odavno organizirani u prsten i njihova iskustva i rezultati su veliki i sigurno ćemo ih koristiti u našoj inicijativi. Bio je i dogovoren susret na tu temu, ali do njega nije došlo zbog izvanredne situacije zbog koronavirusa. Oni su u svojoj organizaciji dostigli izvanrednu razinu, tako da su u stanju sagledavati i šire probleme koje muče njihove članove, pa reagiraju spram vlade, ministarstava i drugih tijela unutar države u kojoj žive. Oni osiguravaju razne benefite za članstvo, a o međusobnoj podršci u poslovanju da i ne govorimo. Mislimo da je taj način organiziranja moguće primijeniti i na gospodarstvenike naše zajednice i na to ćemo staviti veliki akcent.«

Povezivanje sa županijama

U razgovoru s Cvijinom dotakli smo se i teme o važnosti gospodarstvenog povezivanja sa županijama u Hrvatskoj.

»To je važno iz više razloga, a najvažniji je što su nama najbliže županije Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska uvijek pokazivale veliko zanimanje za naše potrebe i nastoje u svakoj situaciji pomoći. Njihova iskustva u organiziranju u području gospodarstva i apliciranju na pretpristupne fondove EU dok je Hrvatska bila kandidat za članstvo mogu biti od velike pomoći. Dobar primjer je bio i susret naših vinara i vinogradara s Odjelom za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, gdje su prezentirane teme iz same proizvodnje, fondova EU i organiziranja vinara i vinogradara unutar županije i Hrvatske. Moramo istaći i zadovoljstvo da su se u ovu priču uključili i predstavnici lokalne Poljoprivredne službe u Subotici.«

Cvijin kaže da će Cro-Fond organizirati edukacije za gospodarstvenike.

»Prethodno rečeno je primjer dobre prakse kojom ćemo nastaviti. Bio je planiran uzvratni posjet naših vinara i vinogradara jednom od vinogorja Vukovarsko-srijemske županije, ali je odgođen zbog spomenute izvanredne situacije zbog korone. Bio je i planiran sastanak na temu voćarstva, a dakako da bi se radilo na susretima koji bi tematski pokrili i ostala poljoprivredna područja. Teme za ostale sektore gospodarstva bile bi dogovarane sa samim gospodarstvenicima, i tu će svakako biti važna uloga i Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji.«

Naravno da je važno sudjelovanje ovdašnjih hrvatskih gospodarstvenika na raznim sajmovima. A Cvijin je odgovorio na pitanje u kojoj mjeri Cro-Fond može pomoći u svezi toga?

»Bilo je vrlo konkretnih razgovora na ovu temu. Jedna je bila prilikom posjeta delegacija županija Hrvatskom nacionalnom vijeću prošle godine, a druga prilikom posjeta Dragana Čovića, predsejdnika HDZ-a za BiH. Pokazana je u oba slučaja velika spremnost da se pomogne sudjelovanje naših gospodarstvenika na sajmovima i u Hrvatskoj i BiH. Konkretno je bilo dogovarano sudjelovanje na sajmovima u Splitu i Mostaru. To nam je jasan putokaz da nam i na tom području valja napraviti jednu vrstu popisa koje bi to sve sajamske manifestacije bile zanimljive našim gospodarstvenicima i vidjeti na koji način bi se mogli osigurati benefiti za njihovo sudjelovanje na njima.

Pojavljivanje na sajmovima

O inicijativi Cro-Fonda da se napravi registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava hrvatske zajednice u Srbiji, razgovarali smo i s Tomislavom Vukovićem, koji se bavi stočarstvom i ratarstvom. Ratarstvom na oko 75 ha s kojih ujedno osigurava i hranu za stoku. U stajama ima 110 grla krupne stoke, od toga 65 tovnih junadi, 27 muznih krava, a ostalo su junice za priplod. Tomislav živi na salašu u okolici Sombora, a tim poslom se počeo baviti poslije završene srednje škole 2000. godine na farmi svojih roditelja. Kompletvo vođenje farme je preuzeo 2008. godine i sada ju vodi zajedno sa svojim bratom.

»Moja zadaća u timu je da napravim okviran popis hrvatskih gospodarstvenika na području Sombora, primarno poljoprivrednika budući da sam iz tog sektora. Posao jest opsežan i složen, pogotovo u području poljoprivrede, ali ne i neizvediv i to će zahtijevati puno razgovora, poziva, a na kraju i odlazaka kod samih poljoprivrednika. Gospodarski resursi hrvatske zajednice jesu po mom mišljenju veliki, ali isto tako i neprepoznati, a povezivanje u prstenove ili klastere je dobro, kako za zajedničko sudjelovanje na raznim natječajima, ipard programima, tako je dobro i za mogućnost bolje konkurentnosti na ovdašnjem trzistu.«

Vuković kaže kako je pojavljivanje na sajmovima možda i najvažnije iz razloga da bi ljudima i tržistu predočili što se ima ponuditi kao proizvod ili usluga.

»Mislim da je to i prvenstveni cilj Cro-Fonda – pomoć u boljoj vidljivosti i prepoznatljivosti naših gospodarstvenika, a i poljoprivrednika. Edukacija je važna u mjeri da bi se ukazalo na to što tržište traži, kako mu se prilagoditi, pa i ako treba i preorijentirati svoju proizvodnju. Zbog toga je bitno imati registar onoga čime raspolažemo, što nudimo. Samim tim je i bitno povezivanje s hrvatskim županijama, jer one mogu pomoći hrvatskim gospodarstvenicima tako što će svoje potrebe za robom i uslugom namiriti ovdje. A i hrvatska zajednica u Srbiji zaslužuje veću pomoć iz Hrvatske«, zaključuje Vuković.

Zvonko Sarić