Tema Tema

Pandemija i dalje traje

U Srbiji i dalje ima registriranih novih slučajeva koronavirusa. Nadležni upozoravaju da broj oboljelih zavisi od našeg ponašanja – ključne su mjere zaštite. Po svemu sudeći, trebamo se naučiti živjeti s virusom koji je još uvijek u našem okruženju i da primjenom preventivnih mjera i osobnih zaštitnih mjera nastojimo spriječiti njegov prijenos. Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Srbiji otkrili su djelatnici Zavoda za javno zdravlje u Subotici, početkom ožujka ove godine, kod osobe iz Općine Bačka Topola.

O ovoj opakoj bolesti i borbi protiv nje, te o odgovornom ponašanju u smislu primjene zaštitnih mjera, razgovarali smo s epidemiologom dr. Nebojšom Bohuckim, rukovoditeljem Odjeljenja za zarazne bolesti subotičkog Zavoda za javno zdravlje.

Uslijed pandemije javio se u svakodnevnom životu i zamor kod građana Srbije koji su se striktno pridržavali zaštitnih mjera i savjeta liječnika. Smijemo li odustati od njih i opustiti se u svezi koronavirusa?

Nema opuštanja, ako se opustimo oboljet ćemo. Ako smo u bliskom kontaktu s nekim tko ima respiratorno oboljenje, a nemamo zaštitinu masku i distancu od dva metra, mi smo potencijalno inficirani. Što smo opušteniji, postoji veća mogućnost da se zarazimo. Pandemija i dalje traje i to je poanta. Sve dok nema jasnog preventivnog sredstva, kao što je cjepivo, dotle trebamo svi biti na oprezu. Dakle, riječ je o kapljičnoj infekciji i kada se pojavi novi agens, kao što se pojavio u prosincu 2019., svi ćemo doći u kontakt s tim virusom. Nemoguće ga je izbjeći, samo je pitanje vremena. Zato je najveći javno-zdravstveni problem i izazov u 21. stoljeću pojava nove kapljične infekcije. Epidemiolozi i liječnici i infektiolozi općenito, uvijek se najviše boje takvog događaja. Nama je jasno kada je riječ o kapljičnoj infekciji da je nemoguće izbjeći ovo oboljenje, dok ne nastane cjepivo, a smisao izvanrednih mjera je da se uspori prenošenje bolesti i smanjivanje opterećenja na zdravstveni sustav, prije svega na hospital, intenzivnu njegu i korištenje respiratora.

Zbog čega su pravljene razne vrste »poljskih bolnica«?

Što je problem kada ljudi masovno obole? U tom razdoblju ogromna je »navala« na hospital, a toliko nema mjesta u bolnicama. Zbog toga su i pravljene te razne vrste poljskih bolnica u čitavom svijetu. Nitko nije mogao reći koliki će biti broj oboljelih. Znanost je znanost kada je matematika prisutna. I medicina teži tome da sadrži što više matematike. Inkubacija, to je jedan broj, kažem kvantitativno. Ali nitko nije mogao reći koliki će biti broj oboljelih. Nemamo nikakav izgrađen model koliko će ljudi oboljeti u kratkom razdoblju. Ne znamo. Znat ćemo kada prođe neko vrijeme, najmanje godinu dana od epidemioloških promatranja, jer je znanost zasnovana na činjenicama.

Je li uvođenje izvanrednog stanja i uvođenje određenih ekstremnih mjera opravdano s medicinskog stanovišta?

Nitko ne može u kratkom razdoblju reći koliko će ljudi oboljeti i kakve će biti posljedice; možda su se primjenjivale ekstremne mjere, primjerice, zatvaranje granica. Netko može pitati – kakvog to ima smisla? Jednostavno, odgovornost vlasti u državama je bila velika. Nešto se moralo uraditi, a struka nije imala odgovore. Struka će imati odgovore kada probleme promatra neko vrijeme, a koronavirus je nešto novo.

Kolika je važnost testiranja?

Mediji objavljuju broj oboljelih, ali to ne znači ništa. Ta brojka znači broj registriranih slučajeva, znači onih koji su se obratili liječniku i kojima je uzet uzorak i kojima je potvrđena bolest. Najveći broj ljudi uvijek promatramo kao piramidu, a to je sada u svezi koronavirusa baza bez kliničke slike. Što je teža klinička slika kod ljudi, oni će se prije javiti liječniku, a ako se uzme materijal za analizu, to može biti potvrđen slučaj. Male, sitne brojke, ne odgovaraju realnosti, jer je realno daleko više oboljelih. Testiranje ide kod ljudi koji se žale na nešto. Znači, testiranje ima smisla kod onoga tko je bolestan. Mnogi ljudi bi se željeli testirati, ali ovo je kapljična bolest. Ako se osoba testira ujutro i ne nađe se virus, to ne znači da se testiranjem već navečer ne bi našao. Test znači nekome tko je bolestan, može li ići doma ili mora u koronaizolaciju. To je smisao testiranja, a ne znatiželja, koja nema nikakvog smisla. Tko je bolestan, završi u bolnici; vidimo zašto ga bole pluća, zbog korone ili nečeg drugog, pa mu damo lijek, za bolest za koju lijek postoji.

Na što nam ukazuju statistički podaci u svezi koronavirusa?

Jako je važno da vidimo koliko je umrlih i tu brojku podijelimo s brojem inficiranih. Ali najveći broj inficiranih mi ne znamo. Obično mi dijelimo broj umrlih s brojem potvrđenih slučajeva. No, taj broj potvrđenih tek je djelić stvarno oboljelih. Dijelimo imenitelj i brojitelj. Tko je umro, to je jasan događaj, ali nije svejedno dijelimo li taj broj sa sto ili tisuću oboljelih. Velika je razlika, a mi ne znamo s kojim brojem treba dijeliti, jer je ovo takvo oboljenje koje ima jako široku fazu. Neke zemlje imaju iskazan visok postotak smrtnosti. Zašto? Oni testiraju samo one osobe koje su ušle u bolnicu. Tako da ako je u bolnici završilo, primjerice, sto njih, a umre deset, reći će se da je loš zdravstveni sustav. Druge države idu na masovnost. Može se testirati mnogo ljudi i pronaći mnogo pozitivnih koji nisu imali kliničku sliku, nego su na primjer u jednoj tvrtki uzeti brisevi tisuću zaposlenih i tu onda ulazi ona brojka koju ćemo dijeliti s brojem umrlih, s brojem pozitivnih. Smrtnost se prema tim podacima smanjuje. Znači, ide se na masovno testiranje zbog toga da bi se otkrivale osobe bez kliničke slike, pa kad dijelimo broj umrlih s brojem oboljelih, onda je taj postotak sve manji. Zato vlast voli raditi masovna testiranja. Tako se iskazuje mali postotak smrtnosti, kao potvrda dobrog zdravstvenog sustava. Kada podijelimo broj umrlih s ogromnim brojem inficiranih, onda to više nije 2 posto umrlih, nego 1 ili 0,5 posto. Kaže se da je mala smrtnost i vlast je O. K. Treba bit jako oprezan spram takvih pokazatelja kada se tumači epidemiološka situacija. Mnogo toga treba pogledati, tko je sve testiran, jesu li bolesni ili bez kliničke slike, u kom razdoblju je testiranje izvršeno, koje su uzrasne skupine testirane, jesu li svi jednako zahvaćeni ili samo radno aktivni ili i starija populacija. U analizi koja se država koliko dobro borila protiv koronavirusa treba sve to sagledati, a ne tek parcijalno.

Hrvatski Stožer civilne zaštite donio je odluku kojom se od 15. lipnja, s obzirom na dobru epidemiološku situaciju, omogućava održavanje sportskih natjecanja uz prisutnost gledatelja. Kako komentirate ovu odluku?

Na sportskim natjecanjima ljudi su jako glasni. Okupljanja kao takva nisu problem, ako se koristi maska, mada je posjet kazalištu ili kinu nešto drugačiji. Na utakmicama se viče, pa je onda moguće i jače širenje kapljica. Jest da otvoreni postor smanjuje vjerojatnoću zaraze zbog strujanja zraka, ali ako je taj dan suh, te kapljice jako daleko prodiru. Mislim da je ta odluka donijeta prerano.

Je li javno zdravstvena tema i politička tema?

Jest. Nitko nije rekao građanima da se pandemija za sada neće zaustaviti niti je to moguće. Treba to otvoreno reći građanima, ali nema tko to reći. U osnovi je svaki zdravstveni problem i politički problem zato što je javno zdravlje nešto što pogađa najveći broj građana, najveći broj glasača koji će sudjelovati na političkim izborima. A kada se nešto negativno dogodi što se ne može zaustaviti i riješiti, onda je za to kriva vlast, koja god bila. Koliko god ima država u svijetu, toliko je i vlasti koje su krive za sve što se događa u tim zemljama. Oporba će naravno uvijek reći da ona može bolje. Tako da je uvijek javnozdravstvena tema i politička tema. I sad ovdje neki vjeruju kako epidemiolozi nešto prikrivaju, jer se vjeruje u spregu vlasti i epidemiologa. Vidite, svatko je ličnost za sebe, politika je promjenjiva, političari su od danas do sutra, a mi smo liječnici do kraja života. Govorim o problemu koronavirusa otvoreno. To je problem koji je nezaustavljiv do pronalaska cjepiva, jedini izlaz je u njemu. A kada bude došlo cjepivo, onda će neki govoriti da im ne treba i da je to neka urota. To je jedan planetarni fenomen.

Zvonko Sarić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika