Tema

Poruke novog preporoda

Svečanost obilježavanja Dana zajednice započela je euharistijskim slavljem u crkvi Svetog Petra i Pavla u Monoštoru, koju je predvodio velečasni Goran Vilov, monoštorski župnik. Dio proslave bila je i izložba priređena u povodu obilježavanja 150 obljetnice od tiskanja prvog broja Bunjevačkih i šokačkih novina, čiji je pokretač bio Ivan Antunović, te obilazak kuće monoštorske župe koja je na korištenje data KUD-u Hrvata Bodrog i sjednica HNV-a koja je održana nakon toga.

Prvo preporodno glasilo

Izložba Bunjevačkih i šokačkih novina, bila je postavljena u monoštorskoj crkvi, a na petnaestak panoa prikazan je dio sadržaja Bunjevačkih i šokačkih novina čiji je prvi broj tiskan 19. lipnja 1870. godine. »Izuzetno je važno da danas budemo svjesni činjenice da su prije 150 godina, Bunjevačke i šokačke novine izlazile samo tri godine. Iako je tjednik bio na samo četiri stranice tadašnja vlast ga je prepoznala kao prijetnju i mogućnost da ovaj narodni preporod izazove podizanje svijesti kod našeg naroda. Ipak, kada je pod velikim političkim pritiskom ovaj list prestao izlaziti, pronašla se nova mogućnost i naš glas se ponovo mogao čuti u listu Bunjevačka i šokačka vila. To je poruka i svima nama i danas, da ukoliko nam se jedna vrata zatvore, moguće je pronaći i drugačiji put gdje se mogu artikulirati sve naše potrebe i potaknuti narod na preporod koji je i danas, budemo li složni, moguć«, kazale je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

»Riječ je o prvom preporodnom glasilu Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u Ugarskoj. To je prekretnica kulturnog i narodnog preporoda u to doba, kada je bilo najvažnije najprije izgraditi nacionalnu svijest o identitetu kome mi pripadamo. Često se govori kako je preporod Hrvata – Bunjevaca i Šokaca zakasnio i bio je kasniji u odnosu na Hrvate u Hrvatskoj. Međutim čini nam se da je ta brazda koju je biskup Ivan Antunović zaorao upravo na području novinstva bila značajna kako bi mi danas mogli govoriti o dugoj novinskoj povijesti Hrvata u Srbiji. Prostor koji je nekada bio u različitim državama danas nam svjedoči kako je to bila borba ne samo za nacionalni identitet, već i pokušaj za obrazovanje našeg naroda koji je prema biskupu Ivanu Antunoviću trebao imati ravnopravani položaj sa ostalim zajednicama s kojima je na ovim prostorima živio«, kazala je autorica izložbe Katarina Čeliković, stručna suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Autorica je potcrtala kako nije bilo lako pronaći ni suradnike ni čitatelje u prostoru kome je list bio namijenjen. Više pretplatnika i čitatelja bilo je iz Hrvatske nego s ovih prostora. »Bez obzira na pomankanje novca, suradnika, čitatelja, na to što su Bunjevačke i šokačke novine izlazile samo tri godine, možemo reći kako su novine bile ne samo prekretnica već i zamjetak za sve ono što se potom dešavalo na identitetskom planu Hrvata na ovom prostoru«, kazala je autorica izložbe. Govoreći o sadržaju Antunovićevih novina autorica je istaknula da je ključno bilo izgrađivanje nacionalnog identiteta.

Uz ZKVH izložbu su organizirali NIU Hrvatska riječ, HNV i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

 

Sjednica HNV-a

 

Vijećnici HNV-a i elektori, nakon mise i izložbe, su imali prigodu pogledati kuću monoštorske župe koju uređuje mjesna hrvatska udruga kojoj je ova kuća data na korištenje. U sklopu obilježavanja Dana zajednice održana je i 33. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Monoštoru. Vijećnici su jednoglasno usvojili Odluku o imenovanju vijećnika HNV-a Gorana Kaurića za upravitelja Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića. Prijedlog je dostavio Upravni odbor Zaklade. » Ovo shvaćam kao jednu veliku obvezu i izazov i očekujem pomoć i potporu HNV-a. Znate da su otkup rodne kuće bana Josipa Jelačića pratili brojni problemi. Konačno možemo reći da smo uspjeli u potpunosti ući u posjed dijela kuće koji je otkupljen. Prvo što sada treba uraditi je projekt renoviranja kuće, drugi korak bi bio otkup nekih stambenih jedinica, kako bi zaokružili ambijent rodne kuće bana Jelačića. Treba ta kuća biti mjesto okupljanja pripadnika zajednice, ne samo iz Petrovaradina, već je ta kuća simbol hrvatstva na ovim prostorima. Našu Zakladu moramo nametnuti i Gradu Novom Sadu kako bi rodna kuća bana Jelačića bila i dio turističke ponude Novog Sada. Time bi promovirali zajednicu ne samo u Novom Sadu već i u cijeloj Srbiji«, kazao je Kaurić.

Vijećnici HNV-a upoznati su i s aktulanim temama iz područja obrazovanja. Kako je izvjestila predsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Margareta Uršal prema raspoloživim podacima za narednu školsku godinu u nastavu na hrvatskom jeziku upisano je 26 prvašića.

Na sjednici HNV-a donijeta je Odluka o usvajanju izvješća neovisnog revizora o proračunskim sredstvima za 2019. godinu. Vijeće je dalo pozitivno mišljenje za izbor ravnateljice OŠ Matko Vuković u Subotici Mirjane Stevanović.

Proslavi Dana zajednice u Monoštoru u ime generalnog konzulata RH u Subotici nazočio je Velimir Pleša.

Z. V.