Tema

Apsolutna pobjeda SNS-a na svim razinama

Prema preliminarnim rezultatima izbora za zastupnike u Narodnoj skupštini Srbije, na obrađenih 70,57 posto biračkih mjesta, odnosno 64,07 posto biračkog tijela, koje je priopćila Republička izborna komisija postotak birača koji su glasali je 50,32 posto, a apsolutni pobjednik izbora je lista »Aleksandar Vučić – Za našu decu« s osvojenih 61,59 posto glasova (191 mandat). Na drugom mjestu je lista Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije, Jedinstvena Srbija (JS) – Dragan Marković Palma s osvojenih 10,37 posto glasova (32 mandata) i lista Aleksandar Šapić – Pobeda za Srbiju s 3,64 posto glasova (11 mandata).

Osim lista manjina, za koje ne važi cenzus od tri posto već prirodni prag, niti jedna druga lista od ukupno 21 nije prešla cenzus. Među njima je i koalicija Ujedinjena demokratska Srbija na čijoj listi su bili i kandidati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Lista je osvojila 0,93 posto glasova, što znači da hrvatska manjinska stranka ovoga puta neće imati niti jednog zastupnika u Narodnoj Skupštini. Također neće imati ni pokrajinskog zastupnika, a u lokalnim skupštinama će imati dva vijećnika u Subotici i jednog u Baču.

Od manjinskih lista Savez vojvođanskih Mađara – István Pásztor je osvojio 2,45 posto (10 mandata), lista »Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka pravde i pomirenja (SPP) – Demokratska partija Makedonaca (DPM) 0,68 posto glasova (2 mandata), SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin 0,50 posto (2 mandata) i »Albanska demokratska alternativa – Ujedinjena dolina« 0,68 posto (2 mandata). Za ulazak jednog manjinskog zastupnika na ovim izborima je bilo potrebno oko 8.300 glasova.

Pokrajinski izbori

Prema podacima Pokrajinske izborne komisije od 22. lipnja na osnovu 1.264 (70,9%) biračkih mjesta i 64,34 posto biračkog tijela lista Aleksandra Vučića je osvojila 62,5%, lista SPS-JS 10,83%, lista Dr. Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka 3,33%, lista SVM – István Pásztor 10,00%, Vojvođanski front – UDS 5,00%, Za Kraljevinu Srbiju – Za srpsko vojvodstvo – Žika Gojković 4,17%, Metla 2020 4,17% dok su izborne liste Čedomira Jovanovića i Muamera Zukorlić osvojile ispod 1 posto glasova. Izlaznost birača u Vojvodini je bila 51,45%.

Najavljeno je kako će Republička i Pokrajinska izborna komisija konačne rezultate priopćiti tek u četvrtak, 25. lipnja, u 20 sati.

Lokalni izbori

Subotica – Od ukupno 128.570 birača u Subotici je glasalo 44.4% građana (55.898). SNS je osvojio 41,72% glasova (31 mandat), SVM je osvojio 29,43 % (22 mandata), Pokret građanske Subotice dobio je 6,21% glasova (4 mandata), SPS je dobio 5,29% (4 mandata) i Vojvođanski front 5,15% (3 mandata). Manjinske liste Savez bačkih Bunjevaca je dobio 3,05% (2 mandata), a Ruska stranka s 1,66% (1 mandat). SRS s 2,34 % i Hrvatski demokratski forum s 1,26 % nisu osvojili niti jedan mandat.

Sombor – U Somboru je od ukupno 73.495 birača glasovalo 47,53% (34.934) birača. Najviše, 39 mandata je osvojila lista Aleksandra Vučića (19.695 glasova), lista Ivice Dačića je osvojila 5 mandata (2.861 glasova), Šešeljeva lsita je osvojila 1.295 glasova ili 2 mandata, SVM je osvojio 2.613 glasova, odnosno 5 mandata, Novo lice Sombora (POKS i Monarhisti) su osvojili 2.862 glasa ili 5 mandata, Metla 2020 – počistimo Sombor je osvojila 1.711 glasova ili 3 mandata, a Vojvođanski front je osvojio 1.104 glasa, to jest 2 mandata.

Bač – Od upisanih 12.529 birača, izašlo je 7.196. Lista Aleksandra Vučića je dobila 4.417 glasova (17 mandata), Vojvođanski front je osvojio 758 glasova (2 mandata), SPS-JS je dobio 539 glasova (2 mandata), SRS je osvojio 399 glasova (1 mandat) i lista Grupe građana Moj Bač-Volim Bač osvojila je 792 glasova (2 mandata).

Zrenjanin – Od upisanih 102.942 birača u Zrenjaninu je glasalo 42.615 (41,40%). Lista Aleksandra Vučića osvojila je 22.996 (53,96%) glasova ili 42 mandata, SPS 6.070 (14,24%) ili 11 mandata, Metla 2020 je osvojila 2.722 (6,39%) glasova ili 5 mandata, Vojvođanski front s 2.545 (5,97%) glasova ima 4 mandata, SVM s 1.845 (4,33%) glasova ima 3 mandata i Suverenisti s 1.302 (3,06%) imaju 3 mandata.

Srijem – U svim lokalnim samoupravama u Srijemu uvjerljivu pobjedu na lokalnim izborima odnijela je lista Aleksandar Vučić – Za našu decu. U sedam općina Srijemskog okruga (Inđija, Irig, Pećinci, Ruma, Srijemska Mitrovica, Stara Pazova i Šid) u birački popis je upisano 267.269 građana. U Srijemskoj Mitrovici izišlo je 57,67% birača, u Šidu 57,09%, u Rumi 53,12%, Irigu 56,69%, Inđiji 55% i u Staroj Pazovi 52,82 %. Najveća izlaznost u Srijemu zabilježena je u općini Pećinci – 70,81%.

U Srijemskoj Mitrovicu lista oko SNS-a, koju je predvodio Branislav Nedimović, osvojila je 42 od 61 mandata, odnosno 58,14 % glasova, lista Grad za sve nas – Vladimir Petković 11 mandata, SPS 6 mandata, a g.g. Mitrovačka alternativa – Dr. Miroslav Kendrišić dva mandata.

U Rumi je lista SNS osvojila 66,55% glasova birača i imat će 31 mandat, što je za pet više nego u prethodnom sazivu. Na drugom mjestu je SPS s 14,39 posto, zatim Zelena stranka s 14,39 posto glasova i SRS s 5,22 posto.

U Staroj Pazovi, listi Aleksandar Vučić – Za našu decu, pripast će dvije trećine u lokalnom parlamentu, SPS ima (5 mandata od 53), Izbor za našu općinu – Milan Turanjanin (4) i Pokret za općinu Nova Pazova – Ana Pejović – Stanković (3).

U Irigu je lista Za našu decu osvojila 66,19% glasova, odnosno 10 od ukupno 20 mandata. Demokratska stranka je osvojila tri, a Liga socijaldemokrata Vojvodine dva vijećnička mandata. Pokret socijalista – Aleksandar Vulin, Zelena stranka i i Građanska lista – Zoran Knežević u SO Irig imat će po jednog vijećnika.

U općini Šid lista Aleksandar Vučić osvojila je 28 od 39 vijećnička mandata ili 72 posto glasova, SPS je osvojio pet mandata, Vojvođanski front – ujedinjeni za demokratski Šid je osvojio tri mandata kao i SRS.

Žigmanov: Daleko od demokratskih standarda

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, u prošlom mandatu zastupnik u Narodnoj skupštini, kaže kako su ovo jedni od najtežih, a po ishodima najizvjesniji rezultati izbora u Srbiji.

»Ovakvi izbori nezabilježeni su u njezinoj povijesti, a ono što mi kao stranka jedne nacionalne manjine možemo reći je da nisu bili nepovoljniji uvjeti kada je u pitanju društveni ambijent. Ne treba zaboraviti da smo ušli u izbore označeni da kao vodstvo i institucije hrvatske zajednice propagiramo ustaštvo i veličamo NDH, što je jedna od najjačih negativnih objeda koje smo doživjeli posljednjih nekoliko godina. S druge strane, zabilježen je cijeli niz značajki koje su daleko od nekih demokratskih standarda: apsolutna medijska supremacija pojedinih lista od lokalnih do nacionalne pokrivenosti, neviđena funkcionerska kampanja, zatim stvaranje paralelnih struktura kad je u pitanju hrvatska zajednica uz pomoć vladajuće stranke s ciljem da se napravi politička alternativa koja je onda medijski hiperpromovirana, konkretno mislim na HDF. To je lista koja sebi nije skupila potpise, jer je i gospodin Maglai, koji nije zainteresiran za izbore unutar hrvatske zajednice, rekao javno da postoje saznanja da je potpise za predaju liste sakupio SNS. Također, u demokratski konsolidiranim društvima i državama ne postoji svakodnevno zvanje putem mobitela i fiksnih telefona iz resursa javne uprave da se glasa za vladajuću stranku, a što u nekim elementima ima i sadržaje prijetnji, napose u manjim sredinama«, smatra Žigmanov.

DSHV će u ovome mandatu imati tek tri vijećnika, dva u Subotici i jednog u Baču, a neuspjeh da se uđe u parlament će za posljedicu imati i izostanak redovitog financiranja stranke.

»Temeljni zahtjev hrvatske zajednice, a onda i DSHV-a, jesu garantirani mandati koji se proteklih petnaest godina nisu u Srbiji ostvarili. I sve dok bude tako mi ćemo biti prisiljeni da u različitim neprincipijelnim, teškim i nemogućim uvjetima pokušavamo politički preživjeti. Uz svijest da tako što donosi rizike i poraz«, kaže Žigmanov.

Ulazak na listi SNS-a

Pojedini članovi DSHV-a, međutim, su smtarali da je sigurnija opcija ići na listi vladajuće stranke, što su i učinili. U Srijemskoj Mitrovici se predsjednik Podružnice DSHV-a Srijem Krunoslav Đaković kandidirao i izabran je na listi SNS-a za vijećnika u Skupštini toga grada. Međutim, tvrdi Žigmanov, »DSHV nije išao ni na jednoj razini izbora sa SNS-om, već su neki pojedinci iz DSHV-a samostalno ulazili na listu«. A na tvrdnje Đakovića da su imali suglasnost stranke i predsjednika, Žigmanov kaže: »Oni mogu reći što hoće. Kao DSHV nisu išli, i DSHV se nigdje ne spominje na listi u koaliciji sa SNS-om već su išli kao pojedinci«.

Ipak, činjenica je da je Đaković ušao u lokalnu skupštinu vodeći se principom da manjine trebaju uvijek biti uz vlast. Žigmanov, međutim, kaže kako niti nakon neuspjeha na ovim izborima nije promijenio stav: »Manjine nisu bile u vlasti uvijek. Dok vi nemate garantirani mandat, vi ne možete kazati da možete biti gospodari svoje sudbine. Mi ne možemo biti na vlasti na republičkoj razini s onima koji su destruirali određene demokratske vrijednosti i pricncipe. Ako gospodin Đaković misli da mi možemo sjediti u istoj klupi i podržavati aktivnosti Aleksandra Vulina i Miodraga Linte, onda nek on podržava tu vlast. Vlast nisu samo beneficije koje zajednica treba dobiti, vlast je i princip ideološke ispravnosti, dosljednost u držanju određenih načela i vrijednosti o čemu smo više puta zauzeli stavove. Pripadnicima druge zajednice nije problem da podržavaju vlast, recimo mađarskoj, gdje postoji pozitivan i proaktivan odnos vlasti. Mi smo od strane Srbije godinama kontinuirano svjedoci zaprječavanja određenih interesa, kontinuiranog negativnog imenovanja, osnaživanje bunjevačkog, a u posljednje vrijeme i šokačkog pitanja. Na koji način da mi onda budemo na vlasti? Mi ne znamo što oni nude hrvatskoj zajednici. Ne postoji spremnost za suradnju. U takvim uvjetima mi ne želimo biti dio vlasti da snosimo odgovornost«, kaže Žigmanov.

Posljedice izbornog poraza

Posljedica izbornog poraza je da stranka, osim bez mandata, ostaje i bez značajnih financijskih sredstava potrebnih za njeno funkcioniranje. Žigmanov kaže kako je DSHV već bio i ranije u ovakvim situacijama i da nakon izbora 2004. i 2007. nije imao financije. Što su sljedeći koraci i tko će snositi odgovornost za izborni poraz, pitanje je koje se postavlja pred izbornim gubitnicima.

»Tijela stranke će odlučiti. Nisam osoba koja gleda u kuglu. Postoji Vijeće, Predsjedništvo koje će analizirati sve korake, ono što je učinjeno, na koji je način učinjeno i donijet će određene zaključke. Što se mene tiče, meni je savjest čista. Uradio sam sve časno i pošteno, maksimalno što sam znao i umio a jeftini kritičari sa strane koji nisu učinili ništa već su jedva čekali da se ovakvo nešto dogodi i koji referiraju na naše eventualno pogreške nisu rekli ni jednu riječ o katastrofalnim uvjetima u kojima su bili izbori, o nepravilnostima i drugim slabostima. Lako je reći da je Žigmanov kriv. To ja najbolje znam, više od sviju drugih. Ali to ne rješava problem«, kaže Žigmanov i ističe kako će tijela stranke odlučiti o daljim koracima, nakon analize, a da niti on osobno ne bježi od odgovornosti za rezultate postignute na izborima u nenormalnim uvjetima.

»Naravno da nismo zadovoljni postignutim rezultatima, razočarani smo. Ali ne možemo govoriti o impresijama pojedinih osoba. Ozbiljne institucije prave analize, razgovaraju i traže rješenja. Nismo družina koja sjedi na klupici i jeftino navijački raspravlja o stvarima poslije utakmice. Mi smo ozbiljna institucija koja ima procedure i tijela koja raspravljaju i odlučuju. Slijedi, dakle, analiza i zauzimanje stavova, a ja ne bježim od odgovornosti. Meni nije problem dati mandat na raspolaganje bilo kad«, kaže Žigmanov.

J. D.

 

Demanti Krunoslava Đakovića

U Hrvatskoj riječi od 26. 6. 2020. godine, u članku pod nazivom Apsolutna pobjeda SNS-a na svim razinama stoji: »Međutim, tvrdi Žigmanov, ‘DSHV nije išao ni na jednoj razini izbora sa SNS-om, već su neki pojedinci iz DSHV-a samostalno ulazili na listu’. A na tvrdnje Đakovića da su imali suglasnost stranke i predsjednika, Žigmanov kaže: ‘Oni mogu reći što hoće. Kao DSHV nisu išli, i DSHV se nigdje ne spominje na listi u koaliciji sa SNS-om već su išli kao pojedinci’«. Ne znam zašto je g. Žigmanov izneo ovu neistinu. Nažalost, na moje telefonske pozive nije odgovorio da ovo objasni, te moram ovim putem demantirati njegovu izjavu, jer ona nanosi štetu i mom i ugledu Podružnice Srijem DSHV-a čiji sam predsjednik.

Dana 18. 2. 2020. u Srijemskoj Mitrovici, nakon izborne Skupštine podružnice Srijem DSHV-a, g. Žigmanovu iznijeli smo našu inicijalnu namjeru da na lokalne izbore izađemo na listi SNS-a čemu se on nije protivio. Za ovo postoje svjedoci! Mi smo na osnovu njegove potvrde ušli u pregovore sa SNS-om i g. Nedimovićem.

Dana 10. 3. 2020. u Subotici je održana VIII. izvanredna sjednica DSHV-a s dvije točke dnevnog reda: »1. Donošenje odluke o izlasku na izbore na republičkoj i pokrajinskoj razini« i »2. Potvrđivanje odluka Podružnica i mjesnih organizacija DSHV-a na lokalnoj razini«. U okviru 2. točke ja sam iznio i objasnio našu odluku da na lokalne izbore u Srijemskoj Mitrovici idemo na listi SNS-a. Neki su članovi Vijeća tražili da se o izlasku na izbore u Srijemskoj Mitrovici glasa odvojeno, ali je predsjednik Žigmanov inzistirao da se glasa o svim lokalnim dogovorima zajedno. Vijeće DHSV-a je GLASANJEM potvrdilo sve dogovore o lokalnim izborima.

Dakle, NIJE ISTINA da nismo imali suglasnost stranke i predsjednika! Moja prva i jedina stranka čiji sam član je DSHV. Znam što je stranačka disciplina. Da je g. Žigmanov 18. 2. rekao »nemojte ići na listi SNS-a« mi ne bismo ni ulazili u pregovore sa SNS-om. Da je i pored predsjednikove podrške, koju nam je dao 18. 2., Vijeće reklo da ne trebamo ići sa SNS-om, mi bismo se povukli s liste i ne bismo išli sa SNS-om.

Zašto je g. Žigmanov promijenio svoje mišljenje nakon izbora nije mi jasno, i žao mi je što mi to osobno nije objasnio, jer sam ja, kad god sam imao neki prigovor na njegov rad ili odluke, rekao to njemu osobno, a ne medijima.

Krunoslav Đaković, mag. theol., predsjednik Podružnice Srijem DSHV-a

 

Demanti Zvonimira Perušića

Zbog neistinite informacije, objavljene u Hrvatskoj riječi dana 26. lipnja 2020. godine na stranici broj 6, u tekstu pod naslovom Apsolutna pobjeda SNS-a na svim razinama, sukladno odredbama Zakona o javnom informiranju i medijima zahtijevamo da bez naknade objavite odgovor Hrvatskog demokratskog foruma.

U predmetnom tekstu, komentirajući prošle nedjelje održane izbore, citiran je nositelj izborne liste Vojvođanski front – Ujedinjeni za demokratsku Suboticu Tomislav Žigmanov, koji je između ostalog izgovorio i sljedeću neistinitu informaciju, a koja se odnosi na Hrvatski demokratski forum: »... stvaranje paralelnih struktura kad je u pitanju hrvatska zajednica uz pomoć vladajuće stranke s ciljem da se napravi politička alternativa koja je onda medijski hiperpromovirana, konkretno mislim na HDF. To je lista koja sebi nije skupila potpise ...«.

HDF je, kao što je opće poznato, grupa građana koja je na lokalne izbore u Subotici izašla samostalno, kao jedina hrvatska lista. Tom prilikom lista HDF-a je osvojila 735 glasova hrvatskih birača i to su jedini glasovi hrvatskog političkog naroda u Republici Srbiji. Nije istina da je bilo tko drugi prikupljao potpise za predaju liste HDF-a, osim aktivista HDF-a. To je i Hrvatska riječ mogla provjeriti da je na lice mjesta poslala novinara. Ako Tomislav Žigmanov posjeduje dokaze za svoju tvrdnju, bilo bi poželjno da ih iznese javnosti. U protivnom, jasno je da ne govori istinu.

Također, nije istina da je HDF politička alternativa koja je medijski hiperpromovirana. Primjerice, HDF je u izbornu kampanju ušao 6. ožujka 2020. godine registriranjem grupe građana i 13. ožujka početkom prikupljanja potpisa, a Hrvatska riječ je HDF prvi put spomenula 12. lipnja 2020. godine, dakle više od tri mjeseca nakon početka izbornih aktivnosti, i to tek onda kada se to više nije dalo izbjeći – prilikom predaje liste. Sve to vrijeme Hrvatska riječ je u svakom broju promovirala kandidata Vojvođanskog fronta – Ujedinjeni za demokratsku Suboticu, sa sve izlascima uredničke i novinarske ekipe na teren, uz obilato citiranje i fotografiranje.

Ne ulazeći u uređivačku koncepciju lista Hrvatska riječ, smatramo da je poštovanje osnovnih pravila profesije od iznimne važnosti za informiranje građana, te u skladu s tim očekujemo da se ubuduće kod problematičnih tvrdnji bilo kojeg sugovornika pita i druga strana. Također se nadamo da će Hrvatska riječ nakon rezultata HDF-a ostvarenog na izborima, više prostora posvetiti hrvatskim političkim i drugim subjektima. Makar onoliko koliko posvećuje nehrvatskim političkim i drugim subjektima.

Zvonimir Perušić, Hrvatski demokratski forum