Tema
Status hrvatske zajednice u Vojvodini na kraju XX. stoljeća
Politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini osnovana je 1990. godine. Od tada je prošlo 30 godina. Kraj osamdesetih i početak devedesetih je vrijeme kada se u socijalističkim zemljama Europe urušavaju jednopartijski, nedemokratski, totalitarni sustavi i uvode višestranački. Već početkom 1990. godine jedna grupa nas Hrvata – Bunjevaca u Subotici prihvatila se političkog organiziranja Hrvata u Vojvodini. Nitko od nas nije imao nikakva iskustva u politici. Nitko od nas nije bio član Saveza komunista.
Rođeni u razdoblju oko Drugog svjetskog rata, odrastali u »novoj Jugoslaviji«, kroz školski sustav nismo imali prilike upoznati pravu istinu o našoj prošlosti, niti novijoj, niti starijoj, no istinu o sadašnjosti smo itekako iskusili. Pripadali smo onom dijelu naše generacije koji smo u obitelji čuli jedno, a u školi drugo. Za ilustraciju, u školi se nametao ateizam, a roditelji su nas odgajali u kršćanskom duhu; u bunjevačkim obiteljima se s ljubavlju njegovao ikavski govor koji se u školi ismijavao. O stradanjima koja su naši roditelji pretrpjeli nakon svršetka Drugog svjetskog rata, konfiskacijama, tzv. obavezama, zatvorima, a potiho smo od njih mogli čuti i »poio ga mrak«, roditelji su izbjegavali govoriti svojoj djeci.
Komunistički sustav u kojemu smo živjeli nije bio po našoj mjeri i osjetili smo da je došao trenutak kada je potrebno zauzeti se za svoj narod. Osjetili smo to kao moralnu obavezu. Nadasve smo imali ljubavi prema svome »rodu« – kako se velikan bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović obraćao Hrvatima – Bunjevcima u Bačkoj još u 19. stoljeću.
Bio sam član Predsjedništva stranke u prvom sazivu. Želim ovim redovima oteti zaboravu samo neka od očekivanja, razočaranja, strahova i općeg raspoloženja u hrvatskoj zajednici u ono vrijeme onako kako to vidim iz ove vremenske distance.
Ovaj jubilej prigoda je prisjetiti se prvih početaka organiziranja Hrvata u Vojvodini, ne samo na političkoj razini nego i na svim drugim područjima relevantnim za opstanak jedne nacionalne zajednice – gospodarskom, kulturnom i ostalima. Smatrali smo da bez participacije u političkom životu nije moguće realizirati kolektivna prava naroda kojemu pripadamo i zato je prvi korak bio osnivanje nacionalne političke stranke u okviru koje će se oblikovati i ostvariti kolektivna prava hrvatske zajednice. Zaključili smo da je Vojvodina teritorijalna i politička jedinica u okviru koje se trebamo izboriti za postavljene ciljeve.
Prva zadaća koje smo se prihvatili bila je informirati se o tome što se uistinu događalo na ovim prostorima u turbulentnom dvadesetom stoljeću. Vjerodostojna su bila sjećanja još živih svjedoka koji su konačno dočekali vrijeme kada su smjeli progovoriti o onome o čemu su do tada morali šutjeti. Komunistički vlastodršci su nama koji nismo bili »podobni« vječito govorili: »nemojte se baviti politikom, vanjski i unutrašnji neprijatelji ne spavaju, samo vi mirno spavajte, mi vas čuvamo«. Nisu nas eliminirali samo iz politike nego i iz svih drugih područja života; društvenog, ekonomskog, kulturnog itd. U svemu tome smo bili limitirani. Promišljali smo o tome što smo u mogućnosti učiniti za svoj narod. Bili smo svjesni i ozbiljnosti situacije, težine, odgovornosti i veličine pothvata u koji se upuštamo.
Uslijedili su sastanci po kućama na kojima se raspravljalo o svim temama značajnim za očuvanje identiteta nacionalnih zajednica, posebice Hrvata u Vojvodini.
Julije Skenderović
ANTRFILE I.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) politička je organizacija vojvođanskih Hrvata utemeljena prije 30 godina – na osnivačkoj skupštini održanoj 15. srpnja 1990. Statutom je određena kao institucija »u kojoj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrvata u Vojvodini (Bunjevaca, Šokaca i drugih Hrvata u Vojvodini) radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljeva«. Politika i politički život organiziran u političkoj stranci nije stran ovdašnjim Hrvatima – povijest bilježi bogato političko djelovanja još u 19. stoljeću, a samostalno nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čiji vrhunac je bio u 1930-im godinama u okvirima Hrvatske seljačke stranke. Politički je život zamro nakon što je Bačka okupirana od Mađarske, a nakon II. svjetskog rata politički život i rad bio je moguć u okviru jednopartijskog političkog sustava.
Na početku demokratskih promjena u jugoslavenskom društvu skupina hrvatskih intelektualaca, većinom iz Subotice, artikulirala je potrebu osnivanja političke stranke s glavnim ciljem da se bori za autentične interese Hrvata u Vojvodini. Polazišna je pretpostavka bila da jedino politički oblik organiziranosti zajednice može pridonijeti pozitivnom rješavanju položaja i statusa hrvatskog naroda u Vojvodini u tek započetom procesu demokratizacije jugoslavenskog društva. Najprije je Subotici 13. V. 1990. utemeljen Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske društveno-političke organizacije, koji je zatim objavio Proglas o svojim namjerama. Nakon toga, 15. VII. 1990., u nazočnosti oko 250 osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je održana osnivačka skupština, izabrano je vodstvo stranke na čelu s Belom Tonkovićem, a ubrzo je stranka i registrirana 23. VIII. 1990.
U početku profiliran više kao narodni pokret, DSHV je vremenom postao manjinska stranka narodnjačke provenijencije, s osnovnim ciljem u inzistiranju na kolektivnim pravima i borbi za nacionalnu ravnopravnost vojvođanskih Hrvata. Programska načela i djelovanje usmjeravani su uvijek prema političkoj zbilji u Vojvodini i Srbiji, uz korištenje isključivo demokratskih metoda, pri čemu je stranka zadržala samostalnost u zastupanju interesa ovdašnjega hrvatskog stanovništva u odnosu na političke instance u Zagrebu.
Ova važna obljetnica bila je povodom da zamolimo jednog od inicijatora i prvog tajnika DSHV-a mr. sc. Julija Skenderovića da u ovome feljtonu posvjedoči kako je došlo do osnutka DSHV-a, kojim motivima i razlozima su se inicijatori vodili, te što se političkom strankom Hrvata u Vojvodini htjelo postići.
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a
ANTRFILE II.
O autoru feljtona
Mr. sc. Julije Skenderović, rođen je u Subotici 1942. godine od oca Mihajla Skenderovića (Lešinog) diplomiranog inženjera ekonomije i majke Matilde, rođene Hermann. Osnovnu školu (Golubovu) i gimnaziju završio je u Subotici, potom odlazi na studij u Zagreb. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao je diplomu profesora matematike i fizike i akademski stupanj magistra matematičkih znanosti. U Subotici je pune 23 godine predavao matematiku na Višoj tehničkoj školi, a nakon što se 1994. preselio u Hrvatsku, do umirovljenja je predavao matematiku na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Nakon kraja jednostranačkog sustava odmah se uključio u politički život. Prvi sastanci inicijativnog odbora DSHV-a održavani su u njegovoj rodnoj kući. Bio je prvi tajnik DSHV-a i u dva mandata na izborima biran za vijećnika u Skupštinu općine Subotica. Bio je aktivan član DSHV-a od 1990. do 1994. godine. U tom mandatu posebno se istakao u radu na organiziranju školovanja budućih kadrova iz redova hrvatske zajednice u Vojvodini. Sada živi u Poreču.
