Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Tradicionalni vašar u Rumi

Prilika za dobru kupovinu i druženje

»Ruma je jedini grad u cijeloj zemlji, pa možda i u široj okolini, s tradicijom vašara utemeljenoj na Carskoj povelji i kontinuitetom trajanja dužim od 270 godina«, kaže povjesničarka Aleksandra Ćirić

Poslije dva mjeseca, nakon epidemije koronavirusa, u Rumi je ponovno održan tradicionalni vašar u skladu sa svim mjerama i preporukama zaštite. Inače, svakog trećeg u mjesecu veliki broj kupaca, nakupaca i prodavača iz cijele Srbije dolazi u Rumu kako bi izložili svoju robu i stoku na vašaru koji je po svojoj tradiciji i veličini poznat i izvan granica Srbije. Kako smo se uvjerili na licu mjesta, mještani Srijema, ali i stanovnici susjednih zemalja, jedva su dočekali rumski vašar kako bi mogli kupiti sve ono što im je potrebno po znatno nižim cijenama nego u trgovinama, ali isto tako sresti poznanike i prijatelje, porazgovarati i uz dobru hranu i piće i razmijeniti iskustva.

 

Privilegirano trgovište

A sve je počelo 1747. godine kada je Ruma dobila status slobodnog trgovišta. Poveljom carice Marije Terezije 20. srpnja 1747. godine, stjecanjem statusa slobodnog trgovišta, Ruma je dobila pravo za održavanje četiri godišnja vašara i nedjeljnih tržnica. Održavali su se na Cvjetnicu, Spasovo, sv. Petra i Pavla i svetog Mihovila. Iste godine 10. listopada održan je prvi vašar u Rumi uz sudjelovanje velikog broja trgovaca i zanatlija. Tradicija održavanja rumskog vašara nastavljena je i u razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata. Jedina razlika je samo što su se datumi u mjesecu mijenjali. Vremenom su se ustalili stalni termini održavanja. Dvanaest puta godišnje, svakog trećeg u mjesecu. Okupljanja trgovaca počnu već navečer svakog 2. u mjesecu kada se kilometarske kolone počnu slijevati ka rumskom Brijegu. Veliki poticaj za razvoj obrtništva bio je Cehovski privilegij koji je car Franjo I. 1818. godine izdao rumskim obrtnicima. Razdoblje poslije revolucije 1848.-49. godine obilježeno je brzim razvojem kapitalističkih društvenih odnosa, u čega se vrlo dobro uklopilo rumsko vlastelinstvo, čiji je utemeljivač bio barun Marko Pejačević. Godine 1749. Pejačević je s rumskom općinom sklopio Slobodnicu, kojom je Ruma postala privilegirano trgovište. Njome je bilo određeno da građani uživaju prihode od dva vašara, na svetu Elizabetu, tako da je ustanovljeno šest vašara godišnje, od kojih je jedan bio dvodnevni, a pet trodnevnih. U to vrijeme Ruma je bila naseljena njemačkim, srpskim, hrvatskim i mađarskim stanovništvom. Svoj najveći uspon vlastelinstvo je dostiglo krajem XIX. i početkom XX. stoljeća

Brend grada

Iz godine u godinu vašar u Rumi postaje sve posjećeniji, a asortiman robe sve veći, pa se može reći da je rumski vašar postao brend grada. Rumljani s ponosom kažu da je njihov vašar najveći u državi (ako ne i na Balkanu). Današnja dinamika njegovog održavanja uspostavljena je poslije Drugog svjetskog rata. Najprije je to bilo svake prve srijede u mjesecu, a zatim je određeno da to bude svakog trećeg u mjesecu. Ta praksa održala se do danas, a na vašaru se svakog mjeseca okupi i više desetaka tisuća ljudi.

»S pravom možemo reći da je upravo ono na čemu se temelji gospodarski i društveni razvoj Rume nadaleko poznati vašar. Ruma je jedini grad u cijeloj zemlji, pa možda i u široj okolini, s tradicijom vašara utemeljenoj na Carskoj povelji i kontinuitetom trajanja dužim od 270 godina. Vašar je najprije održavan na prostoru između današnje Grobljanske ulice i Borkovačke doline. Uglavnom su se na štandovima prodavali zanatski proizvodi, špeceraj, južno voće, a ono što je posebno zanimljivo, postoje podaci koji govore da su se na vašaru prodavale i knjige. Vremenom je prostor za održavanje vašara postao pretijesan tako da se on premiješta na prostor koji je među Rumljanima poznat kao Hrvatski brijeg. Prostor je bio ograđen, i tu se vezivala stoka i naplaćivao ulaz. Strogo se pazilo da li stoka dolazi iz zaraženih krajeva, da se ne bi proširile bolesti. Vašar je danas izmijenio svoju prvobitnu ulogu, ali je i dalje primarna prodaja i kupovina stoke i zanatskih proizvoda. Nekada je svaki vašar pratio zabavni park, a danas je to izmijenjeno i taj zabavni dio odigrava se pod okriljem šatri gdje se posjetitelji mogu okrijepiti uz obaveznu prateću popularnu muziku«, rekla je za naš tjednik povjesničarka, kustosica Zavičajnog muzeja Ruma Aleksandra Ćirić.

Bogata ponuda

A na vašaru ovog mjeseca, bogata ponuda. Na dijelu predviđenom za stoku zatekli smo prodavače konja. Njihova cijena kretala se od 120 do 130 dinara po kilogramu, što je prema riječima jednog posjetitelja iz Bosne dobra cijena.

»Konji se danas kupuju za hobi, za one koji se rekreativno bave konjima, ali i za klanje. Došao sam ovdje s prijateljem koji prodaje konje, da vidim što ima zanimljivo i da jedem jagnjetinu. Volim rumski vašar, uvijek se nešto povoljno nađe da se kupi, a volim se družiti s prijateljima jer ovdje uvijek mogu sresti nekog poznatog iz Srijema. Zajedno sjednemo pod šator, pojedemo jagnjetinu i zalijemo dobrom kapljicom«, kaže naš sugovornik Nedeljko iz Bijeljine.

Zanatskih proizvoda, nažalost, danas je sve manje. Na jednom od štandova zatekli smo Aleksandra Savkovića, užara iz Šida.

»Kako je uveden porez za zanatske proizvode, mi zanatlije poslujemo na nuli. Ako radimo cijeli dan 12 do 13 sati, zaradimo 500 do 600 dinara. S obzirom na to da sam u mirovini, dovoljno mi je da zaradim i 10.000 dinara mjesečno. Ovaj posao radim iz čistog zadovoljstva, budući da je to radio i moj otac, a  užarskim zanatom obiteljski se bavimo više od 100 godina«, kaže Savković, ističući da svoje proizvode najviše može prodati na sajmovima gdje ljudi prodaju stoku i konje.

Branko Pruginić iz Stare Pazove redovito dolazi na rumski vašar.

»Uvijek se mogu naći neke stvari: alati, sitnice za kućanstvo, koje su jeftinije nego u trgovinama. Dva mjeseca nije održavan vašar pa sam bio znatiželjan i poželio sam doći da vidim što ima, ali i sa željom da vidim nekog od poznanika, a ovdje uvijek sretnem drage ljude s kojima se nisam vidio godinama«, kaže naš sugovornik.

Za sve one koji ga nisu posjetili preporučujemo da to učine već idućeg mjeseca, 3. srpnja, ili već navečer 2., kada se roba na rumskom vašarištu prodaje po još nižim cijenama.

S. D.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay