Kultura Kultura

Prvi zreli povjesničar bačkih Hrvata

Stjepan Beato Bukinac rođen je 13. srpnja 1912. u Baču. Njegovi roditelji Grgo i Marija, rođena Vorgić, su bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Baču, a u franjevački je red stupio 1928. na Trsatu dobivši redovničko ime Beato.

U Varaždinu je završio Franjevačku klasičnu gimnaziju 1932. Nakon svršene srednje naobrazbe, upisao je, iste godine, Teološki fakultet u Zagrebu. Nakon prve godine studij je nastavio u Rimu u franjevačkoj visokoškolskoj ustanovi – Antonianumu, kojeg je završio 1937. godine. U Rimu je položio svečane zavjete 1935., a tu je zaređen i za svećenika 1936. godine.

Mlada misa u Baču

Mladu misu Bukinac je služio 9. kolovoza 1936. u Baču. Pratila ju je velebna manifestacija, koja je zapažena u medijima. »Čitavo mjesto Bač bilo je svečano okićeno zelenilom, narodnim vezovima i zastavama. Isto je tako franjevačka crkva bila sva iskićena«, piše Hrvatska straža od 12. kolovoza 1936.

Na proslavu su došli brojni izaslanici iz svih obližnjih bačkih mjesta. Hrvatska straža opisala je čitavu proslavu. Proslava je počela u dvorištu mladomisnikove roditeljske kuće. Ondje mu je održao govor gvardijan franjevačkog samostana u Baču Radoslav Kujundžić. »Njegov kratki govor mladomisniku duboko je dirnuo sve prisutne seljake. Nijedno oko nije ostalo bez suza«, piše Hrvatska straža. Nakon toga, uslijedio je najdirljiviji čin u čitavoj svečanosti:

»Iza toga je mladomisnik kleknuo pred svoga staroga oca Grgu i svoju staru majku Mariju, koji su položili na glavu sina svoga drhtave seljačke ruke i blagosivljali ga. To je bio najdirljiviji čin u čitavoj svečanosti. Pred seljačkom kućom, u istom seljačkom dvorištu, ispod seljačke strehe dijeli se blagoslov oca i majke za čitavi trnoviti teški život. Koliko li je u tom blagoslovu ljubavi, koliko vruće roditeljske molitve, koja prodire nebesa i koja donosi toliko pomoći za čitavi život. Seljačka hrvatska kuća šalje eto opet jednoga svećenika i to redovnika u borbu života, u borbu za pravicu i slobodu duha, u borbu protiv zla. I opet seljačka hrvatska kuća vrši svoju staru misiju. Ta seljačka kuća blagoslovila je tako ogromnu većinu našega katoličkog svećenstva, pa joj to svećenstvo nikada ne će zaboraviti toga blagoslova. To će svećenstvo vazda držati sa svojim seljačkim narodom.«

Manuduktor mladomisniku je bio gvardijan Radoslav Kujundžić, a đakonirao je Srećko Perić, župnik iz Niša.

»Osobito je bio dirljiv prizor, kad je mladomisnik pričestio svoje stare roditelje, svoje dvije sestre, brata i svu brojnu rodbinu, koja je za vrijeme mise stajala u prostoru oltara. Nakon svete mise dijelio je mladomisnik blagoslov svojim roditeljima, rođacima, čitavom narodu i svim svećenicima«, piše Hrvatska straža.

Doktorska disertacija

Poslije ređenja nastavio je studij na Antonianumu. Ondje je 6. srpnja 1939. doktorirao, obranivši disertaciju pod naslovom »O ulozi franjevaca u seobama hrvatskog naroda u XVI. i XVII. stoljeću« koju je posvetio razdoblju u kojem su se Hrvati (Bunjevci i Šokci) doselili u Bačku. Dio disertacije objavio je poslije kao knjigu. Subotičke novine od 28. srpnja 1939. osvrnule su se pohvalno na ovaj Bukinčev uspjeh:

»Bački Hrvati su ponovo dobili u svoje redove odličnog kulturnog radnika u osobi vlč. o. Bukinca. Naime 6 o. mj. kako je javno obranio svoju učenu historijsku radnju na rimskom papinskom Univerzitetu ’Antonianumu’ podijeljen mu je doktorat. Teza nosi naslov: ’Uloga Franjevaca u iseljavanju Hrvata u Bačku i njihov pastoralni rad’. Na obrani disertacije medju mnogobrojnom publikom pogotovo su sa zanimanjem pratili obranu Hrvati, koji su bili prisutni u ne malenom broju. Među prisutnima su bili i profesori Univerziteta Dr Balić poznati učenjak po cijelom franjevačkom svijetu, dr Jelačić takodjer profesor istoga Univerziteta Mandić, i drugi. O. Bukinac na očito zadovoljstvo sviju sa izvanrednom mirom i spremnošću je rješavao sve objekcije tako da je iza svršene obrane sam Rektor sa punim priznanjem čestitao mladom doktoru i poželio daljni plodonosni rad u svojoj dragoj domaji. Svim čestitkama i Subotičke Novine se posebnim simpatijama priključuju. Iza kako će dr Bukinac publicirati svoju tezu Subotičke Novine će se osvrnuti na nju u većem prikazu.«

Po povratku iz Rima, Bukinac je započeo odsluženje vojnog roka. Po odsluženju vojnog roka, imenovan je travnja 1940. za honorarnog nastavnika vjeronauke na muškoj realnoj gimnaziji u Karlovcu. Ondje je predavao do 1945., kada su ga partizanske vlasti nakon zauzimanja Karlovca uhitile i prema kratkom postupku osudile na smrt pod optužbom da je prijavljivao učenike koji su simpatizirali s partizanskim pokretom. Njegova smrt do danas nije rasvijetljena u svim pojedinostima.

Značenje

Ni poslije 80 godina od objavljivanja, Bukinčeva disertacija nije prevaziđena. Naprotiv, ona predstavlja polaznu osnovu za proučavanje migracija Hrvata u Bačku i restauracije katoličanstva u Bačkoj. Na hrvatski jezik ju je preveo Bela Tonković – »O ulozi Franjevaca u seobama hrvatskog naroda u XVI. i XVII. stoljeću : disertacija iz sv. Teologije« (2007.). Ona predstavlja prvu kritičku studiju kod bunjevačko-šokačkih Hrvata. Zbog toga hrvatski povjesničar Robert Skenderović smatra Bukinca »prvim zrelim povjesničarom bačkih Hrvata i u tome smislu utemeljiteljem istraživanja povijesti bačkih Hrvata u hrvatskoj historiografiji.«

Vladimir Nimčević

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay