Kultura Kultura

Temeljne ocjene i izazovi razvoja

U prvom nastavku našeg feljtona o internetskim stranicama hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini (Srbiji) ukazali smo na važnost za život zajednice posjedovanja, od strane pripadnika, cjelovitih uvida u pojedine segmente društvenog života. Istom smo prigodom konstatirali kako tako što ne vrijedi samo za sastavnice iz povijesti, nego, gdjekad i presudno, značajno je imati »potpune preglede prilika i konstelacija u sadašnjosti«. Zašto? Jer se tako šire i snaže prostori za iznalaženje kvalitetnih rješenja za izbave.

Također smo napomenuli, a i u kontekstu završnog napisa valja ponoviti, da je »jedna od temeljnih strukturalnih slabosti Hrvata u Vojvodini bilo i ostalo do danas (premda se, može se reći, bilježe, gdjekad i radikalni, pomaci!) upravo odsustvo informacija o cjelinama, stanjima i značajkama koje vrijede za zajednicu kao takvu«. To je bio osnovni motiv za naše napore glede prikaza osnovnih činjenica i pravilnosti koje postoje u virtualnome svijetu, na internetu među hrvatskim institucijama i organizacijama u Vojvodini, koji je potaknut aktivnostima na izradi Strategije za informiranje na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Lakmus za suvremenost i (ne)kompetenciju

I u ovim završnim razmatranjima napomenut ćemo kako prisutnost na internetu putem internetskih stranica društvenih subjekata i vidljivost na drugim platformama društvenih mreža odavno više nije samo stvar nekakvoga prestiža ili pomodarstva nego normalni (ne samo) komunikacijski kanal u praksama postojanja i funkcioniranja suvremenoga svijeta. Tu se onda krije i razlog zašto je ono vrijedno kontinuiranog praćenja, supripadnih različitih evaluacija ali i poduzimanja mjera za unaprjeđenje stanja! Štoviše, to je i obveza u samosvjesnim i odgovornim zajednicama!

Na koncu, još ćemo ponoviti i to da, kao relativno složen društveni medij opstojnosti u javnosti, internet zahtijeva i određena specifična znanja i vještine kako bi se njime, ne toliko i ne samo, pasivno ili recipijentski služilo, koliko bi bio posljedica planskog djelovanja koje je u funkciji informiranja i prezentiranja (vlastito proizvedenih) sadržaja u javnosti. Štoviše, oni mogu biti i sredstvo (tko je rekao propaganda?) putem kojeg se ostvaruju određeni ciljevi u području društvenoga djelovanja. U tom smislu, internetske se stranice mogu, dakako uvjetno, rabiti i kao nekakav lakmus za suvremenost i zrelost određenih društvenih grupa, njihovih institucija i ustanova te njihovih posljedičnih (ne)kompetencija i umješnosti vođenja/upravljanja društvenih procesa.

Kako s time ukupno stojimo onda u hrvatskoj zajednici u Srbiji? Sumarno promatrajući, nakon uvida u svih 49 internetskih stranica koje se na neki način mogu povezati s hrvatskom zajednicom (službene internetske prezentacije hrvatskih institucija i organizacija te onih stranica koje imaju sadržaje (i) na hrvatskome a vezuju se najčešće uz Katoličku crkvu), možemo zaključiti kako se ne bismo smjeli previše hvaliti ni kada je riječ o broju i vrsti prezentiranih informacija i činjenica, njihovoj (ne samo jezičnoj) kvaliteti te vizualnoj prijemčivosti ili atraktivnosti. Riječju, zadovoljstvo glede toga smije biti tek krhko! Na zadovoljstvo, skoro u svakom smislu, nukaju internetske stranice profesionalnih ustanova, što je naravno posve i razumljivo s obzirom na njihove misije i kapacitete. To vrijedi i kada je riječ o vizualno-grafičkoj kvaliteti njihovih internetskih stranica.

Najveća slabost – informativna nefunkcionalnost

Posebno treba registrirati deficite na planu informativne funkcionalnosti – gotovo 4/5 hrvatskih internetskih stranica u Vojvodini nemaju nikakvu informativnu funkciju, i to u smislu da dulje vrijeme ne donose vijesti o najavama nekih događaja ili izvješćuju o onome što se održalo! To je posljedica, čini se, činjenice da izostaje neka čvršća »uređivačka politika« koja bi se trebala u kontinuitetu provoditi glede objava aktualnih sadržaja na internetskim stranicama.

Pri tomu, nećemo reći da se tako što u početku nije htjelo, no kao da je ispalo da je bilo važno otvoriti internetsku stranicu, pohvaliti se da ju se ima, neko je kraće vrijeme držati aktivnom, a onda postupno, sa smanjenjem entuzijazma dopustiti da kao neažurna »živi«. Ovdje valja posvijestiti sljedeće: temeljni je smisao internetskih stranica visoko povezan s njihovom informativnom potentnošću, pod kojom razumijevamo ne samo objavljene sadržaje o onome što se zbivalo u povijesti nego ona mora imati i informacije o aktualnostima koje se kontinuirano objavljuju.

I ako se tako što može razumjeti za hrvatske kulturne i druge udruge i manje župe, zbog poslovično slabih institucionalnih kapaciteta – pomanjkanja ljudskih resursa i financijskih sredstava, posjedovanje internetskih stranica koje nemaju novih objava više od dvije godine teško je dopustivo za one koje ne spadaju u tu skupinu. Pri tomu ne mislimo samo na udruge kojima je cilj raditi u području informiranja, kao što je Cro-Info, nego i na one koji predstavljaju veće organizacijske cjeline u društvenom životu, kao što je, na primjer, Subotička biskupija. Naravno, ovdje nam nije cilj nikoga prozivati, niti nam je cilj utvrđivanje nečije krivice, već konstatiramo određene slabosti i manjkavosti u virtualnome svijetu hrvatske zajednice s ciljem da se iste pokušaju prevladati na način da posljedično zadobiju pozitivno razrješenje. Možda bi uspostava jedne nove središnje internetske stranice Hrvata u Srbiji, koja bi objedinjavala sve informativne sadržaje, bila poželjni nadomjestak za većinu spomenutih slabosti?

Bez ikakvih sadržaja na svjetskim jezicima

Kada je riječ o jeziku (vrsta i kvaliteta) objava sadržaja, ni time se ne bismo smjeli previše hvaliti! Ukoliko prihvatimo da je normalno i poželjno da jezik komunikacije s javnošću hrvatskih institucija i organizacija treba biti najprije hrvatski, onda moramo reći kako to često nije slučaj. Štoviše, bilježimo kako pojedine internetske stranice hrvatskih udruga imaju gotovo sve sadržaje na srpskom jeziku, kao što je Hrvatski građanski savez!

U ovome kontekstu spomenut ćemo kako je posebno osjetljivo pitanje objava sadržaja na srpskom jeziku na internetskim stranicama Katoličke crkve, napose Beogradske nadbiskupije i Zrenjaninske biskupije, budući da je broj katolika srpske nacionalnosti neznatan, pa se postavlja pitanje je li onda ovakvo djelovanje u funkciji asimilacije Hrvata katolika. S druge strane, kada je riječ o kvaliteti hrvatskog književnog standarda na hrvatskim internetskim stranicama u Vojvodini, ni time ne bismo smjeli biti zadovoljni! Naime, iz velikog broja sadržaja koji su objavljeni može se pročitati kako znanje hrvatskoga jezika staje na gradivu iz osnovne škole. Ova ocjena, to posebno ističemo, ne vrijedi za hrvatske profesionalne ustanove.

No, ono što smatramo deficitom kod njih je odsustvo bilo kakvih sadržaja na nekom od svjetskih jezika. Na taj način, naime, doseg naših narativa omeđen je na one koji razumiju hrvatski jezik. To posebno trebamo imati na umu kada je riječ o komunikacijskim strategijama koje trebamo razvijati glede ukazivanja na probleme našeg nepovoljnog društvenog položaja i zaprječavanja državnih tijela glede ostvarivanje manjinskih prava spram međunarodnih institucija i organizacija. Naravno, ovo se pitanje postavlja prije svega za Hrvatsko nacionalno vijeće i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Internetske stranice i druge društvene mreže

Internetske stranice hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini međusobno gotovo ni na koji način nisu umrežene, također je jedan od upečatljivih dojmova. Naime, tek nekoliko njih ima izravne upute na druge internetske stranice (HNV i NIU Hrvatska riječ za profesionalne ustanove). Kao kuriozitet navodimo činjenicu da na internetskoj stranici Radio Marije – medija koji ima najveću ne samo informativnu vrijednost u Katoličkoj crkvi – postoji reklama i link samo prema jednoj stranici: onoj župe sv. Roka. Drugim riječima, slabo se koristi prostor za oglašavanje drugih internetskih stranica i medijskih proizvoda ne samo onih koje su vezane za Katoličku crkvu u Srbiji i njihovo prateće umrežavanje. Ovako, internetske stranice hrvatskih institucija i organizacija u Srbiji sliče otocima koji su među sobom nedopustivo slabo povezani.

Veoma slično vrijedi i za Facebook stranice hrvatskih institucija i organizacija, kojih je gotovo tri puta više negoli internetskih stranica. Ali, samo nekoliko njih ima izravni poziv s internetskih stranica – riječ je o profesionalnim ustanovama, DSHV-u i nekoliko župnih internetskih stranica. Najsretnije je ovo pitanje riješila – izravnim pozivom na praćenje! – internetska stranica subotičke katedrale. Drugim riječima, kao da postoje u paralelnim, odvojenim svjetovima, kao da nisu »djeca« istih institucija. Isto tako i za Fb vrijedi gore spomenuta »otočna« narav, pa bi i ovdje valjalo razmišljati o jednoj Fb stranici koja će objedinjavati sve važne informacije iz hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno Srbiji.

Inače, sam odnos internetskih stranica hrvatskih institucija i organizacija i njihovih Facebook stranica trebao bi biti posebna tema za istraživanje. Jer, stječe se dojam da je veći broj hrvatskih institucija i organizacija u jednom trenutku prešao, zbog veće popularnosti i jednostavnosti upravljanja, na Facebook društvenu mrežu i posve zanemario internetske stranice. Primijetit ćemo, na koncu, također, da je s Fb stranicama ovaj razvoj i naglo stao, čega su dokazi tek po jedan registriran Twitter i Instagram nalog. Krije li se iza toga činjenica da unutar prostora hrvatskih institucija i organizacija ne postoji promišljen i planski koncept pristupa društvenim mrežama novijih generacija, nije za naš napis toliko važno.

Tomislav Žigmanov

 

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay