Kultura Kultura

Političar i publicist podrijetlom iz Zemuna

Nedavno (20. travnja) navršilo se 75 godina od smrti političara i publicista Stjepana Barića, koji se, budući da je rođen i odrastao u Zemunu, smatra i velikanom zajednice ovdašnjih Hrvata. U nastavku donosimo, uz manje intervencije, tekst kojega je o Bariću priredio Vlatko Rukavina i koji je objavljen u Biografskom leksikonu Hrvata istočnoga Srijema:

Stjepan Barić (Zemun, 16. IV. 1889. – Zagreb, 20. IV. 1945.) bio je političar i publicist. Osnovnu školu i realnu gimnaziju pohađao je u Zemunu, gdje je i maturirao 1907. Studij filozofije i prava studirao je u Zagrebu i u Fribourgu (Švicarska). God. 1918. izabran je u Narodno vijeće SHS u Zagrebu i tada počinje njegovo političko djelovanje. Početkom 1919. izabran je za jednoga od zamjenika zastupnika u Privremenom narodnom predstavništvu Kraljevine SHS u Beogradu. U svibnju te godine sudjelovao je u osnivanju Hrvatske pučke stranke (HPS) u Zagrebu, u kojoj je najprije obnašao dužnost predsjednika seljačkog odjela (kurije) Seljačka demokracija, a zatim od sredine 1920. do 1929. predsjednika cijele stranke. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. XI. 1920. izabran je za narodnog zastupnika Virovitičke županije. Kandidirao se i na skupštinskim izborima 1923. i 1925., ali bez uspjeha. No, ponovno je izabran (u Srijemskoj županiji) na izborima 18. IX. 1927. Od 27. VII. 1928. do uvođenja Šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra 6. I. 1929. bio je ministar socijalne politike u vladi Antona Korošca (1872. – 1940.), slovenskog političara i teologa, nakon čega se prestao aktivno baviti politikom.

Bavio se i gospodarskim poslovima, te je bio član uprave Hipotekarne banke i direktor Privilegirane agrarne banke (1937. – 1941.). Uz to se zanimao za zadrugarstvo, a jedno je vrijeme bio i predsjednik Zadružne sveze.

Njegovo publicističko djelovanje očituje se u napisima o pitanjima unutarnje politike u Kraljevini SHS, programskim člancima u vezi s djelovanjem HPS-a, političkim govorima, intervjuima i sl. Objavljivao je u Seljačkim novinama (1918. – 1926.), Hrvatskoj obrani (1920., 1921.), Narodnoj politici (1921.), Narodnoj istrazi (1922., 1925.), Seljačkom kalendaru (1922.), Težačkim novinama (1922., 1923.), Našem domu (1923.), a nakon dulje stanke objavio je članak o političkom teroru u Jugoslaviji u iseljeničkom listu Napredak (Sydney, 1939., br. 70). Uređivao je Seljačke novine (1918. – 1924.) u 1918. i dijelu 1919. potpisivao se kao urednik M. Markov i Matija Markov, a uređivao je i jedno godište Seljačkoga kalendara (1920.).

H. R.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay