Tema

Raspodjela »na račun« hrvatskih udruga

Proizvodnja medijskih sadržaja, pa tako i onih na hrvatskom jeziku kao manjinskom, ostvaruje se i putem projektnog financiranja. Kada je u pitanju ova godina, poznati su rezultati nekoliko značajnijih natječaja iz ovog područja, s republičke, pokrajinske te lokalnih razina. Uz napomenu da još (27. svibnja) nisu objavljeni rezultati medijskog natječaja Grada Novoga Sada, te da još nije izvjesno hoće li na jesen biti raspisan i drugi pokrajinski natječaj za informiranje, a koji se tiče isključivo informiranja na jezicima nacionalnih manjina (što je bio slučaj prošle godine).

Sumirajući rezultate, u ovom tekstu bavili smo se s nekoliko pitanja – u kolikoj mjeri su oni koji raspisuju natječaje uvažavali mišljenje Hrvatskog nacionalnog vijeća o raspodjeli sredstava; koliki su iznosi izdvojenih sredstava u odnosu na prošlu godinu te jesu li projekti privatnih poduzeća »konkurecija« hrvatskim udrugama u borbi za dobivanje, nerijetko i ovako, nedovoljnjih sredstava.

Dobitnici sredstava

Na početku, podsjetimo koji su natječaji okončani i tko je dobio sredstva? Na natječaju Ministarstva kulture i informiranja za sufinanciranje medijskih projekata na jezicima nacionalnih manjina, kada je riječ o hrvatskom jeziku, sredstva su dobila tri projekta u ukupnom iznosu od 1,65 milijuna dinara: E, lipo je kad dojdeš kudgoda, pa tamo imadeš svojega (stranica na hrvatskom u Novom glasu komune) Poduzeća TV Apatin (700.000); Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti Radija Breg iz Titela (550.000) te radijski program Valovi kulture s kojim je aplicirala HUN Cro-news iz Subotice (400.000).

Na natječaju Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama za projekte na hrvatskom izdvojeno je ukupno 780.000 dinara, a sredstva su dobili: Hrvatska nezavisna lista iz Subotice, odnosno Hrvatske novine – vijesti za projekt Medijsko praćenje kulturnih manifestacija hrvatske nacionalne manjine u AP Vojvodini (150.000); Udruženje banatskih Hrvata za projekt stranice na hrvatskom jeziku u listu Zrenjanin (100.000); HKD Vladimir Nazor iz Stanišića za radijsku emisiju Glas Hrvata na somborskom Radiju Fortuna (100.000); UN Cro info iz Subotice za Vijesti danas – internet sadržaji (150.000); HUN Cro-news iz Subotice za radijski program Hrvatski kutak (150.000) te Udruženje Marija (katolički Radio Marija) Subotica za projekt Radio Marija – golubica mira (130.000).

Na natječaju Grada Subotice sredstva u ukupnom iznosu od 400.000 dinara dobili su: Hrvatska nezavisna lista za dva projekta Medijsko praćenje kulturnih manifestacija hrvatske nacionalne manjine (100.000) i Očuvanje identiteta hrvatske nacionalne manjine (100.000); HUN Cro-news za radijski program Valovi kulture (100.000); UN Cro info za Subotica danas - internet sadržaji na hrvatskom jeziku (100.000) te Udruženje Marija za projekt Naša kršćanska baština (100.000), dok je na natječaju Grada Sombora sredstva dobilo HKD Vladimir Nazor iz Stanišića za radijsku emisiju Glas Hrvata (145.000 dinara).

Mišljenje HNV-a

Na natječajima koji se odnose na (ili i na) nacionalne manjine, prema zakonu, mišljenje o raspodjeli sredstava daju nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Član Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić kaže kako glede uvažavanja mišljenja toga Vijeća postoje različite prakse. Kada govorimo o tome tko će dobiti sredstva – koji projekt odnosno koji izdavač medija – pokrajinska tijela i lokalne samouprave uglavnom uvažavaju mišljenje HNV-a, dok Ministarstvo kulture i informiranja to uglavnom ne čini. Drugo pitanje tiče se količine sredstava koja se za konkretan projekt dodjeljuju. Po riječima Sarića Lukendića, tu problem proizilazi iz okolnosti da se niti za jednu nacionalnu manjinu ne navodi iznos raspoloživih sredstava, već je on obično usmeno dan u vidu naputka »napravite vaš prijedlog otprilike u visini prošlogodišnjeg«. Drugi problem proizilazi iz činjenice da po zakonu vijeća daju formalno samo mišljenje ali ne i prijedlog, »a mišljenje, kao što znamo, nikoga ni na što ne obvezuje«. Treći problem proizilazi iz okolnosti da o sredstvima koja se dodjeljuju odlučuje komisija »koja, nominalno jest stručna i neovisna, ali o poznavanju prilika u zajednici za koji jezik dodjeljuje sredstva redovito baš i nema neke spoznaje«.

»Više puta smo ukazivali na to kako bi se određivanjem točnog iznosa za svaku nacionalnu manjinu u uvjetima natječaja, unapredile odluke koje se kraju donose. Kao dobar primjer tu uvijek navodimo natječaj Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Ne sporimo pravo lokalnim samoupravama, pokrajinskim i republičkim tijelima da raspodjeljuju sredstva kako odluče, ali ako bismo imali definiran točan iznos i naši bi prijedlozi bili bolje dimenzionirani. Ovako imamo svojevrsnu igru, kojoj se formalno ne može prigovoriti mnogo, ali suštinski i praktično može«, objašnjava Sarić Lukendić.

Ovu »igru« pokazuju i rezultati ovogodišnjih natječaja za informiranje. Resorno pokrajinsko tajništvo je, primjerice, uvažilo prijedlog raspodjele HNV-a, a glede sume izdvojeni iznos je odnosu na 2019. neznantno manji (za 30.000 dinara). Slično je i u slučaju Grada Sombora: ispoštovan je prijedlog Vijeća a sredstva su na razini prošle godine. Na medijskom natječaju Grada Subotice, prijedlog HNV-a je po strukturi manje-više uvažen, ali je za projekte dobiveno znatno manje nego prošle godine – 400.000 u odnosu na lanjskih 850.000 dinara. Valja napomenuti i da je natječaj ove godine bio veći za nešto više od dva milijuna dinara.

Najviše »odstupanja« je kod natječaja Ministarstva kulture i informiranja. Strukturalno promatrano, HNV je za sredstava predložio projekte koje su podnijeli Cro info, Cro-news i Udruženje Marija, a od njih je »prošao« samo Cro-news. Osim njih, sredstva su dodijeljena projektima dvaju privatnih poduzeća – TV Apatin i Radio Breg iz Titela. A suma dodijeljenih sredstava je veća u odnosu na 2019. godinu: 1,65 milijuna naspram lanjskih milijun dinara.

Udruge i privatna poduzeća

Uz udruge iz korpusa hrvatske zajednice koje se bave informiranjem, a čiji broj raste iz godine u godinu, sa svojim projektima na hrvatskom jeziku na natječaje se zadnjih godina javljaju i privatna poduzeća/mediji. Sarić Lukendić kaže kako HNV na natječajima prednost daje projektima hrvatskih udruga. S druge strane, glede projekata privatnih medija ukazuje na sljedeće pitanje – u kojoj mjeri su ti projekti u funkciji ostvarivanja Ustavom garantiranog prava informiranja na materinjem jeziku a u kojoj mjeri plasiranje mainstream informacija na jeziku nacionalne manjine?

»To trebaju biti specifični medijski sadržaji koji govore o hrvatskoj zajednici a kojih uglavnom nema u većinskim medijima. Smatramo da je mišljenje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina po pitanju natječaja važno, jer ljudi koji su legitimno izabrani predstavnici manjina, najbolje poznaju potrebe i prioritete unutar samih zajednica«, kaže naš sugovornik.

Preveslane udruge

O rezultatima ovogodišnjih natječaja razgovarali smo i s Ivanom Karanom, predsjednikom HKD-a Vladimir Nazor iz Stanišića, udruge koja od 2009. producira radijsku emisiju Glas Hrvata. On kaže kako je još tijekom javnih rasprava o novom setu medijskih zakona upozoravao da se može desiti da se poslije izvjesnog broja godina prestanu financirati manjinske produkcije, a da se počnu financirati produkcije na manjinskim jezicima. U tom smislu, navodi primjer ovogodišnjeg natječaja Ministarstva kulture i informiranja.

»Produkcije na manjinskom hrvatskom jeziku, a ne hrvatske manjinske produkcije su ove godine na tom natječaju dobile 'gro' sredstava. Tu mislim na Radio Breg iz Titela i TV Apatin. Ima li stoga smisla da nevladine udruge nacionalnih manjina, koje su bile predviđene da budu financirane na projektni način, sudjeluju na natječajima i da budu ovako 'preveslane'. Mislim da bi HNV trebao reagirati na ovo«, kaže Karan i dodaje:

»Što se tiče pokrajinskog natječaja tu nemam neke suštinske primjedbe, moja jedina primjedba je da smo mi prošle godine dobili 150.000 a ove 100.000 dinara. Što se tiče natječaja Grada Sombora, mi smo dobili istu količinu sredstava kao i prošle godine, ali treba znati da je ove godine za natječaj za informiranje izdvojeno 16 milijuna, a prošle 12 milijuna dinara. Mi smo stoga očekivali 30 posto više sredstava. Emisiju ćemo raditi i dalje, jedino, zbog umanjenja, nećemo imati priloge s dešavanja jer nemamo sredstava za putne troškove«, kaže Karan dodajući kako čeka na rezultate natječaja Veleposlanstva RH u Beogradu te očekuje da će HNV ove godine raspisati natječaj na kojem će sredstva biti opredjeljena za udruge iz područja informiranja.

Naš sugovornik ukazuje i na jedan širi problem, navodeći kako je prije donošenja medijskih zakona predlagao da pravo sudjelovanja na natječajima lokalnih samouprava mogu imati samo mediji s mjestom osnutka u tim mjestima. Danas imamo situaciju (o kojoj su pisali i drugi mediji) da neka lokalna samouprava, recimo Sombor ili Subotica, raspiše natječaj, a da sredstva dobivaju mediji iz Beograda.

»To nije prihvaćeno i sada imamo ovakvu situaciju. To više nema veze s onim kako je bilo najavljivano«, kaže Karan.

Projekt titelskog radija

Jedan od projekta čiji je podnositelj privatno poduzeće i koji je dobio sredstva na ovogodišnjem natječaju Ministarstva je projekt Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti Radija Breg iz Titela. Podnositeljica ovoga projekta Biljana Selaković navodi kako će se radijske emisije u sklopu projekta baviti aktivnostima hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini, njezinom poviješću i značajem u razvoju Vojvodine, kao i položajem pripadnika ove zajednice tijekom ratova 90-ih godina.

Radio Breg iz Titela s frekvencijom 106,7 MHz dio je skupine medija s područja Srijema i južne Bačke istoga vlasnika, a neki mediji iz te skupine su i ranijih godina natječajima AP Vojvodine i Ministarstva dobivali sredstva za realizaciju projekata na hrvatskom jeziku na. Projekt Divan je kićeni Srijem bio je realiziran na Radio Sremu iz Rume a prošlogodišnja i ovogodišnja emisija na hrvatskom vezane su za radio iz Titela. Budući da je Titel mjesto s izrazito malim brojem Hrvata, Selaković kaže kako tamošnji Radio Breg ima širu čujnost – od Zrenjanina do Srijemskih Karlovaca i Novog Sada, što potencijalno može značiti i veći broj slušatelja. U pitanju su 15-minutne radijske emisije, a budući da im sredstva na projektu nisu odobrena u kompletnom iznosu, bit će realizirano osam umjesto deset planiranih. Emitiranje će početi nakon ljetnjih odmora, u rujnu. Autorica emisija bit će novinarka Hrvatske riječi Suzana Darabašić.

Da projektno financiranje medija u Srbiji ima brojnih manjkavosti nije nikakva novost, na što ukazuju i pojedina novinarska udruženja (NUNS, NDNV). NUNS je sredinom 2019. priopćio kako su u prvoj polovini te godine objavljena 138 natječaja za sufinanciranje projekata u javnom informiranju, vrijednih više od 1,5 milijardi dinara, i da se nastavila »praksa pretežnog financiranja političke promocije i propagande na štetu javnog interesa i objektivnog informiranja«. Također, osnivač B92 Veran Matić je nedavno izjavio kako zloupotrebe i kršenje zakona koja se događaju na lokalnim medijskim natječajima »ne samo da nas srozavaju na svjetskim listama sloboda, već obesmišljavaju izradu Medijske strategije i Akcijskog plana za njeno provođenje«. Projektnim financiranjem informiranja na jezicima nacionalnih manjina se rijetko tko bavi, te ne bi bilo neosnovano zapitati se – je li i i ono dio istoga problema.

D. B. P.