Tema

Prava imamo, ali ih slabo koristimo

Na temelju odluke Skupštine općine Subotica 1993. godine hrvatski jezik i pismo postali su uz srpski i mađarski službeni na cijelom teritoriju Grada. Pravnik Ladislav Suknović kaže kako se zahvaljujući toj odluci na svim ustanovama i institucijama kojima je osnivač Grad treba očekivati ploča s nazivom ustanove na hrvatskome, ali i mogućnost izdavanja dokumenata, pisanja plana i programa, molbi i zahtjeva te vođenja sudskih postupaka na tome jeziku.

Na primjeru Gradske uprave, koja za poštivanje ove odluke ima i uposlenu jednu osobu koja dokumente prevodi na hrvatski, istražili smo koliko ovo pravo koriste sami korisnici.

Kako nam Suknović pojašnjava, na hrvatskome se mogu tražiti svi izvatci iz matičnih knjiga, vođenje postupka vjenčanja, pisati molbe i zahtjevi te tražiti sve ostale dokumente koje izdaje ovo tijelo lokalne samouprave.

Pet vjenčanja

Kako doznajemo iz Matične službe, prošle godine na teritoriju Grada Subotice je obavljeno 852 vjenčanja kod matičara od kojih je samo pet bilo na hrvatskome! S obzirom na to da je hrvatski u službenoj uporabi u cijelome Gradu, na materinskom jeziku Hrvati se mogu vjenčati u samoj Gradskoj kući, ali i u okolnim mjesnim uredima, kao što su Tavankut, Mala Bosna, Žednik, Đurđin… Ipak, najveći broj vjenčanja na hrvatskome obavi se u samoj Gradskoj kući.

Budući da je Subotica jedina lokalna samouprava u Srbiji u kojoj je hrvatski službeni jezik na cijelom teritoriju, jedino je u ovome gradu i moguće imati vjenčanje na hrvatskome jeziku. Stoga možemo zaključiti da je prošle godine pet bračnih parova svoj brak zaključilo na hrvatskome kod matičara na teritoriju cijele države!

Jedni od rijetkih Hrvata koji su u ovome važnome životnom događaju iskoristili svoja prava bili su i Antonija i Boris Dević prije nekoliko godina. Kažu kako oko ove odluke nije bilo dvojbe, te da nakon vjenčanja nisu dobili nikakvu negativnu povratnu informaciju.

»Kod nas nije bilo dvojbe oko donošenja odluke na kom jeziku će nas vjenčati matičarka. Ne sjećam se jesmo li uopće o tome razgovarali. Kada smo otišli u ured matičara i kada je postavljeno pitanje na kom jeziku ćemo se vjenčati, suprug je rekao na hrvatskom a ja sam samo potvrdila. Zaista se ne sjećam je li bilo nekakve reakcije matičarke. Vjerojatno bih zapamtila da je bilo. Pa je to u biti ispalo kao: ‘hoćete li bijeli ili polubijeli kruh?’. Rodbina i prijatelji nas nisu o tome ni pitali. Mislim da se to kod nas podrazumijevalo. Velikoj većini gostiju je to prirodno, a onaj manji broj prijatelja koji nisu Hrvati su nas dobro poznavali i znali su koliko nam to znači«, kaže Antonija.

Izvadak iz matice rođenih najtraženiji

U većem postotku od vjenčanja Hrvati svoja prava koriste kada uzimaju izvatke iz matice rođenih i vjenčanih, dok je s izvatcima iz matice umrlih stanje slično.

U 2019. godini Matična služba Subotice izdala je izvadak knjige rođenih 820 puta na dvojezičnom, hrvatskom obrascu (od 25.715 ukupno izdanih), što ga čini najtraženijim dokumentom koji se izdaje na hrvatskome. Izvadak iz matice vjenčanih na hrvatskome je zatražilo 152 ljudi (od 5.760 ukupnog broja), dok je u Matičnome uredu najmanja potražnja bila za izvatkom iz knjige umrlih – na dvojezičnom, hrvatskom obrascu izdano je 48 dokumenata (od ukupno izdanih 10.336).

Iz Matičnog ureda ističu kako je dvojezičan, ćirilično-hrvatski obrazac namijenjen samo za konzulate u Srbiji te da prema njihovom iskustvu, a koje se temelji na iskazima stranaka koje traže izvode, sve ustanove u Hrvatskoj traže izvod izdan na internacionalnom obrascu (koji se popunjava isključivo na latinici). Kažu kako su im se stranke znale vraćati iz Hrvatske; kada su odnijeli nekakav izvod na ćirilično-hrvatskom obrascu, nije im bio priznat te su morali pribaviti internacionalni.

Cijena ćirilično-hrvatskog, kao i ćirilično-mađarskog i samo ćiriličnog obrasca je 440 dinara, dok je internacionalni obrazac skuplji – 740 dinara.

Od dokumenata Matična služba izdaje i uvjerenje o slobodnom bračnom stanju koje je samo na ćiriličnom obrascu.

Građevinska dozvola na hrvatskome

Osim dokumenata Matične službe na hrvatskome, odnosno jezicima koji su u službenoj upotrebi na teritoriju Grada, Gradska uprava izdaje i sve upravne akte. Tako na hrvatskome, među ostalim, možete dobiti i građevinsku dozvolu. Ona se po pravilu izdaje na srpskom, a da bi bila na hrvatskom ili mađarskom, stranka mora posebno naznačiti, kaže tajnica Tajništva za građevinarstvo Melinda Nagy Kiserős.

»Tajništvo za građevinarstvo prema zakonskim obvezama (CEOP – objedinjena procedura) mora na službenom jeziku države izdati upravne akte, kao što je i građevinska dozvola. Ako međutim stranka pri podnošenju zahtjeva naznači kako želi da joj se izda upravni akt na jeziku koji je u službenoj uporabi na teritoriju Grada Subotice (mađarski i hrvatski), može dobiti upravni akt i na traženom jeziku«, navodi ona.

Iako mogućnost postoji za drugačije, Nagy Kiserős kaže da se većina dozvola godišnje izda na srpskom jeziku, a tek nekoliko na jezicima manjina.

Otkako je hrvatski u službenoj uporabi, u Gradskoj upravi otvoreno je radno mjesto prevoditelja na hrvatski jezik. Sve prijevode radi jedna osoba, a načelnica Gradske uprave Marija Ušumović-Davčik kaže kako za upošljavanjem dodatnih osoba za obavljanje ovoga posla ne postoji potreba.

»Zaposlena na ovom radnom mjestu blagovremeno i kvalitetno obavlja sve poslove i zadatke iz djelokruga svojega rada«, kaže Ušumović-Davčik.

Sa srpskoga na hrvatski, i obratno, prevode se svi materijali koji se razmatraju na sjednicama Skupštine, materijali koji se objavljuju u Službenom listu Grada te dopisi i akti.

J. D. B.

Broj izvadaka iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih u 2019. godini ukupno i dvojezično, tj. na hrvatskome obrascu

	Ukupno izdano	Izdano na dvojezičnom, hrvatskom obrascu
Izvadak iz matice rođenih	25715	820
Izvadak iz matice vjenčanih	5760	152
Izvadak iz matice umrlih	10336	48