Aktualno Aktualno

Protiv prekrajanja povijesti zarad dnevnopolitičkih potreba

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) oštro je osudio najnovije neutemeljene i povijesno netočne reakcije predstavnika Bunjevačkog nacionalnog vijeća i Saveza bačkih Bunjevaca povodom 75. obljetnice usvajanja dekreta Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine (14. V. 1945.) u kojem je naređeno da se Bunjevci i Šokci upisuju u službene statistike kao Hrvati. Tražeći poništenje spomenutog dekreta GNOOV-a, prvi ljudi Bunjevačkog nacionalnog vijeća i Saveza bačkih Bunjevaca, Suzana Kujundžić Ostojić i Mirko Bajić dali su izjave koje su prenijeli lokalni, pokrajinski i prijestolnički mediji, a koji nisu ni pokušali istražiti njegov povijesni kontekst, navodi se u priopćenju DSHV-a koje potpisuje predsjednik te stranke Tomislav Žigmanov.

»Osvrnut ćemo se na izjave u emisiji na bunjevačkom jeziku Spektar koja je emitirana na Radio-televiziji Vojvodine Treći program radija Novi Sad 15. V. 2020. i Drugi program televizije 17. V. 2020. i na dijelove priopćenja koje je prenio portal gradsubotica.co.rs. U emisiji Spektar RTV-a je iznijet stav Saveza bačkih Bunjevaca i Bunjevačkog nacionalnog vijeća da se dekret iz 1945. godine 'neformalno primenjivao u svakodnevnom životu', da predstavlja 'akt nasilne asimilacije', da su 'i danas u bunjevačkoj zajednici vidljive posledice te odluke', te da se 'određenim aktivnostima osporava autohtonost bunjevačke nacionalne manjine'. Predsjednik SBB-a Mirko Bajić je za spomenutu emisiju dao izjavu kako se posljedice spomenutog dekreta osjećaju danas. Naime, Bunjevci se smatraju 'novom nacionalnom manjinom u novim uslovima', a ne kao 'tradicionalna nacionalna manjina, koja na ovim prostorima živi vekovima, više od tri veka'. Polazeći od stava da je dekret odgovaran za položaj bunjevačke nacionalne manjine, preko emisije je pozvao vladajuću stranku (SNS) da svojom zastupničkom većinom u Skupštini AP Vojvodine pokrene proces njegovog poništavanja, ističući pritom da je skupštinsko razmatranje tog akta jedno 'klasično političko pitanje'. Da dekret nije učinio nikakvu nepravdu Bunjevcima, da nije dosljedno primjenjivan i da je ubrzo po svom donošenju izgubio vrijednost pravosnažnog dokumenta, pokazuju povijesne činjenice. Već na popisu stanovništva iz 1971. bilo je moguće izjasniti se kao Bunjevac-Bunjevka«, navodi se u priopćenju DSHV-a.

DSHV ističe kako je u priopćenju Suzane Kujundžić Ostojić objavljenom na lokalnom subotičkom portalu gradsubotica.co.rs naslovljenom Prošlo je 75 godina od donošenja naredbe da svi Bunjevci moraju biti Hrvati ponovljena tvrdnja da dekret od 15. V. 1945. ima posljedice i danas: »Posledica toga je da i danas mnoge Bunjevce prosto smatraju Hrvatima i da se mi Bunjevci, organizovani u skladu sa Zakonom u Republici Srbiji, smatramo nekom novom nacionalnom manjinom, a ne tradicionalnom nacionalnom manjinom koja vekovima živi na ovim prostorima.«

Svoj stav je Suzana Kujundžić Ostojić dalje razložila u svojoj izjavi za emisiju Spektar u kojoj je rekla među ostalim: »I mi imamo pravo na dostojanstvo i svoje ljudsko pravo. I ukoliko su svi koji su bili oštećeni za vrime Drugog svitskog rata na bilo koji način mogli biti procesuirani, odnosno, vraćeno im je dostojanstvo, pravo itd. ne vidim zašto to ne bi moglo biti i Bunjevcima. (...) Drugo, postoji tu i stav da eto sami Bunjevci su tad u to vrime, jedna grupa njih desetak, da to upravo bude na taj način, da se donese taj dekret i da je na čelu njih bio Blaško Rajić. Da, to je tačno. Ali niko nije istražio okolnosti pod kojima je to potpisano i zbog čega su oni to tražili. I čak da okolnosti pokažu da su oni zaista tili i mislili tako mi u 21. viku kao pridstavnici Bunjevaca imamo pravo da mislimo sasvim drugačije.«

»Neobaviješteni slušatelj bi iz priopćenja predsjednice Bunjevačkog nacionalnog vijeća mogao steći dojam da je dekret GNOOV-a, jedina nepravda koja je učinjena Bunjevcima za vrijeme Drugog svjetskog rata i da se posljedično samo o tome može razgovarati. Druge nepravde, kao npr. poslijeratna reforma i nacionalizacija (1945.), koje su oduzele Bunjevcima zemlju, imanja i nekretnine, a društvima – Subotičkoj Matici (Braće Radića 9) i Hrvatskoj kulturnoj zajednici (Harambašićeva 4) reprezentativne zgrade u centru Subotice, te ratni i poslijeratni zločini nad Bunjevcima, nisu našli mjesto u ovom priopćenju, niti uostalom ni u jednom ranijem priopćenju ljudi koji se predstavljaju kao glasnogovornici Bunjevaca i zaštitnici njihovih interesa. Također se bez osnova dovode u pitanje povijesne činjenice kakva je činjenica da je Blaško Rajić, slijedeći stope Ivana Antunovića i Paje Kujundžića, sudjelovao u formiranju hrvatske nacionalne svijesti kod bačkih Bunjevaca i Šokaca. Da je Rajić imao u tome vodeću ulogu, pokazuju istraživanja akademika Srpske akademije nauke i umetnosti u Beogradu Vasilija Krestića, koja su objavljena u prilogu Blaško Rajić – prilozi za političku biografiju (Letopis Matice srpske, knjiga 503, sveska 5, 2019.). Krestić u ovom prilogu donosi Rajićev historiografski tekst Hrvati u Bačkoj i Baranji – Povjesni pregled i Rajićevo pismo Andriji Hebrangu, tadašnjem ministru industrije u Vladi Tito-Šubašić. Ove dokumente on je pronašao u Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Postavlja se samo pitanje zašto ih Bunjevačka matica, Bunjevačko nacionalno vijeće i druge ustanove Bunjevaca ne-Hrvata ne uzimaju u obzir kod razmatranja dekreta GNOOV-a iz 1945. godine«, zaključuje se u priopćenju DSHV-a koje potpisuje predsjednik stranke Tomislav Žigmanov.

H. R.

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay