Aktualno

Iz izvanrednog stanja na izbore

Šestog svibnja je Narodna skupština Republike Srbije, na prijedlog predsjednika i premijerke Aleksandra Vučića i Ane Brnabić, ukinula izvanredno stanje, s tim da epidemija i dalje traje uz primjenu ublaženih mjera vezanih uz postupan »povratak u normalu«, prije svega uz bliske kontakte između ljudi.

Jedna od ključnih tema u travnju bila je kakve će posljedice pandemija coronavirusom imati na ekonomije zemalja svijeta. Međutim, kako je epidemija u Srbiji prekinula redovite predizborne aktivnosti za izbore koji su bili raspisani za 26. travnja, i statistički pokazatelji ekonomskog rasta procijenjeni od međunarodnih organizacija Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda tumače se prije svega u političkom ključu »za« i »protiv«. Naime, »povratak u normalu« se pokazao kao povratak u političku borbu s tenzijama i agresivnošću izraženijim nego li prije korone.

Povratak u »normalu«?

»Povratak u normalu« je obilježen prosvjedima, lupanjima u šerpe i zvižducima s balkona Beograda nazvanih »Bukom protiv diktature« i vrlo brzom kontraakcijom – bakljadama na krovovima i skandiranjem s razglasa »Đilase, lopove«. Predsjednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas objavio je videosnimku na kojoj je rekao da su njegova djeca bila uplašena i uznemirena zbog skandiranja nedaleko od zgrade u kojoj žive što je izazvalo brojne komentare u pojedinim medijima i navođenja twittova (velikom većinom anonimnih) s prijetnjama upućenim djeci Aleksandra Vučića. Mediji su se potom podijelili na »zaštitnike« predsjednika Vučića i njegove djece, ujedno optužujući Đilasa za zlouporabu vlastite djece i medije koji su nastojali što realnije prenijeti što se u stvari događa u, sada već ponovo, predizborno vrijeme.

Određen je i datum izbora za 21. lipnja, a predsjednik Srbije je u ponedjeljak održao konzultacije s onim strankama i koalicijama koje će sudjelovati na izborima. Među tim strankama u sklopu koalicije Ujedinjena demokratska Srbija je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, čiji je predsjednik Tomislav Žigmanov zastupnik u Narodnoj Skupštini u aktualnom sazivu. Na pitanje kakvom ocjenjuje političku atmosferu u kojoj se nastavljaju predizborne aktivnosti Žigmanov kaže kako je i dalje prisutan »ne mali broj atipičnosti, koji u većini imaju značajke deficita za normalnu i demokratsku atmosferu u vrijeme prije izbora«, a da se osnovni problemi tiču (ne)slobode medija i neravnopravne zastupljenosti pojedinih aktera na političkoj sceni.

Previše strasti i negativnih naboja

»Ne od sada Srbija ima problem sa slobodom medija, koji su u vrijeme korona krize još više došli na vidjelo, napose kada je riječ o dostupnosti pojedinih političkih stranaka ne samo medijima na nacionalnoj razini, već i na lokalu. To posebno onda dotiče mogućnost javne vidljivosti koje doznačava DSHV: ako kažemo da je gotovo totalno prešućivanje na nacionalnoj razini jednaka onoj na lokalnoj, onda je jasno da o ravnopravnoj zastupljenosti u medijima ne može uopće biti riječi. S druge strane, svjedoci smo da osobe i subjekti koji dolaze s apsolutne margine u hrvatskoj zajednici dobivaju prostor gotovo kao nositelji vlasti, što znači da im je svrha, koja im je određena iz centara moći, poželjna i za medijsko praćenje te se pojavljuju kao izuzetno favorizirani takmaci u predizbornim aktivnostima«, kaže Žigmanov te dodaje: »ni atmosfera u društvu, općenito promatrano, nije dobra – previše je strasti i jakih negativnih naboja u javnom prostoru koji dolaze od strane političkih prvaka. Na poslovičnu snažnu zastupljenost antihrvatskih sadržaja u javnosti već smo se navikli, no to ne znači da isti neće ostaviti negativne posljedice po izborne rezultate.«

Ova je stranka, temeljem odluke Republičke izborne komisije, za vrijeme izvanrednoga stanja u Srbiji prekinula sve predizborne aktivnosti, a kako će DSHV nastaviti predizborne aktivnosti Žigmanov kaže: »Pratit ćemo što će uslijediti nakon ukidanja izvanrednoga stanja, to jest koje će sve mjere ostati na snazi, napose one glede javnog okupljanja zbog eventualnih predizbornih mitinga, te hoće li RIK donijeti neke izmjene o načinu prikupljanja potpisa i organizacije samog izbornog dana. Kada spomenute pojedinosti budu znane nakon usvojenih odluka, DSHV će odmah početi s nastavkom predizbornih aktivnosti«.

Inače, za sada, kao i prije epidemije, prisutna su tri bloka: vladajući blok na čelu sa SNS-om, oporbene stranke koje će sudjelovati na izborima i stranke i koalicije koje su se opredijelile za bojkot izbora.

J. D.