Tema

Postupno i oprezno

Infekcija virusom covid-19 dostigla je svoj vrh i opada broj oboljelih i preminulih od ove bolesti u većini zemalja bogatog svijeta, ali borba za kontrolu pandemije će biti duga i postupna, piše britanski list The Economist. Restrikcije koje je većina zemalja uvela na kretanje i socijalne interakcije rezultirala je u privremenoj izolaciji za milijune ljudi u 92 države. U većini zemalja najavljuju popuštanje i postupno ukidanje pojedinih mjera. Vrlo postupno. U Španjolskoj je građevincima i pojedinim tvornicama dozvoljeno da se vrate na posao, u Austriji i Njemačkoj se dozvoljava otvaranje pojedinih prodavaonica, u Danskoj se otvaraju vrtići i osnovne škole, u Italiji se dozvoljava malim dućanima ponovni rad u pojedinim dijelovima te zemlje.

Vlada Srbije također je donijela, u skladu s epidemiološkom situacijom i mišljenjem struke, odluke u vezi s ublažavanjem određenih mjera za sprječavanje širenja koronavirusa.

Ublažavanje mjera u Srbiji

Građani Srbije stariji od 65 godina mogu utorkom, petkom i nedjeljom izlaziti u šetnju u trajanju od pola sata, od 18 do jedan sat poslije ponoći, najviše 600 metara od mjesta stanovanja. Od 21. travnja, dozvoljen je rad poslodavcima iz područja pružanja usluga, poput automehaničarskih i vulkanizerskih radnji, obućara, krojača, kemijskih čišćenja, škola za obuku vozača, kao i poslodavcima iz područja trgovine na malo, knjižarama, trgovcima motornim vozilima, biciklima, nautikom, tehničkom robom, građevinskim materijalom. Tržnice (na otvorenom i zatvorenom prostoru) su ponovo otvorene, a Vlada je pozvala poslodavce u području građevinarstva (visokogradnja i niskogradnja) da nastave rad u punom kapacitetu. Poslodavci su dužni izraditi poseban plan mjera rada tijekom izvanrednog stanja, dok su zaposleni u obvezi da to poštuju.

Oni koji i dalje nisu u mogućnosti nastaviti s radom su objekti čiji rad podrazumijeva okupljanje velikog broja ljudi, poput radnji različitih djelatnosti koje se nalaze u tržnim centrima.

Također, rad i dalje nije dozvoljen u djelatnostima koje podrazumijevaju blizak fizički kontakt, tako da frizerski saloni, saloni za njegu ljepote, teretane i fitness centri i dalje ostaju zatvoreni.

Rad u svim objektima i djelatnostima, kojima je to od ovog tjedna dozvoljeno, može se obavljati isključivo uz poštovanje svih mjera zaštite i korištenje sredstava za dezinfekciju i zaštitnih sredstava, maski i rukavica.

Vlada Srbije nastavit će pratiti situaciju i prilagođavati svoje mjere u skladu s aktualnom epidemiološkom slikom, navodi se u priopćenju i apelira na sve građane da se pridržavaju svih mjera bez izuzetka.

Strah od drugog vala

Uspoređujući različite, relativno slične mjere, i njihovo popuštanje može se vidjeti veliki oprez u ovome popuštanju uz želju da se vlade uvjere u završetak epidemije prije nego li se konačno ukinu sve mjere izolacije.

Šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejezus je upozorio da zemlje koje planiraju ublažiti mjere restrikcija zbog pandemije koronavirusa trebaju biti spremne brzo reagirati u slučaju novog porasta broja oboljelih, jer »ukidanje ograničenja ne znači kraj epidemije ni u jednoj zemlji, to je samo početak sljedeće faze«. U ovoj fazi je od vitalnog značaja da sve imaju sposobnost otkrivanja, testiranja, izolacije i brige za svaki slučaj covid-19 i praćenje svakog kontakta, kao i da osiguraju da njihovi zdravstveni sustavi budu sposobni odogovoriti na svaki porast broja slučajeva.

On je također izrazio zabrinutost zbog rastućeg tempa pandemije u siromašnim državama kojima nedostaju resursi da se izbore s velikim epidemijama.

Poznati hrvatski znanstvenik i profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u u Frankfurtu Ivan Đikić je upozorio da najava popuštanja restriktivnih mjera može zbuniti javnost i da se tako može napraviti više rupa u obrambenom sustavu koji je stvoren oko koronavirusa. Za portal Radio Slobodna Europa Đikić je rekao da je »nužno pratiti podatke, adekvatno reagirati i obrazovati građane da moraju prihvatiti da će im do kraja ove godine život biti drukčiji«.

On smatra da se u najvećem broju zemalja nalazimo pri vrhu ili još malo prije vrha tog platoa, te da ne treba žuriti s ublažavanjem mjera kako se virus ne bi održao puno dulje u sredini, vraćao se u lokalnim populacijama i kako ne bi došlo do sekundarne pandemije. Đikić smatra da prvo treba educirati građane pa im tek onda olakšati život ublažavanjem mjera, a normalizaciju života očekuje tek koncem godine. U Njemačkoj, gdje živi, ostaju sve glavne mjere na snazi do trećeg svibnja, a jedina promjena je da će dućani s manje od 800 četvornih metara moći biti otvoreni. To je postupni prelazak iz vrlo strogih mjera koje će popuštati u narednih mjesec ili dva. Pri tome, mora se sve vrijeme pratiti što se događa s populacijom, s virusom, koliko se širi sada u manjim grupama gdje prije nije bio i zato je neophodan veći broj testiranja i testovi koji će biti sigurniji i brži, rekao je Đikić.

»Prije samo pet mjeseci svijet je imao najveća bogatstva za koja znamo, najmodernije tehnologije, svi smo bili nadmeni i sigurni da smo nadmoćni i onda je jedan u biti blagi virus napravio ovo što je napravio – zatvorio ekonomiju, pola svijeta stavio u izolaciju, a mi nemamo genetske testove, lijek i cjepivo«, rekao je Đikić za TV Vijesti.

Da ublažavanje mjera ne znači istovremeno i završetak epidemije upozorio je i član Kriznog stožera, epidemiolog dr. Predrag Kon, rekavši da ćemo se morati privići živjeti s koronavirusom.

»Dojam je da koronavirus slabi i to se može vidjeti na osnovu sve većeg broja blagih i asimptomatskih slučajeva«, rekao je Kon i dodao da se kraj epidemije može očekivati između 10. i 12. tjedna.

Kon je rekao za RTS da opasnost u ovom, sedmom tjednu epidemije, može biti ulazak virusa u neke kolektive, zdravstvene ili socijalne, te da se mora voditi računa da nas »tako nešto ne iznenadi« zbog čega svi koji počinju raditi moraju poštovati mjere zaštite. Također je rekao kako se može reći da se približavamo kraju kad budemo izašli iz osmog tjedna.

»Od 10. do 12. tjedna može se očekivati da nema epidemije, ali je sve manje vjerojatno da će virus nestati i njegovo prisustvo će se pratiti i tijekom ljeta, tijekom toplijih dana, ali neće biti epidemije«, rekao je Kon i najavio kako se može očekivati da se poslije izvjesnih praznika potpuno ukine izvanredno stanje i da će povratak u normalan život uslijediti nakon prijelaznog razdoblja.

Redovna straža, a ne opsada

Tijekom trajanja epidemije u želji da se vidi imaju li mjere efekta i jesu li potrebne ili ne tolike restrikcije, često se nastojalo uspoređivati sa susjedima, najčešće kako se kreću brojke zaraženih, oboljelih, umrlih. No, upozorava The Economist, različite zemlje su uvodile različite režime testiranja tako da je svako uspoređivanje, dok još epidemija traje, prilično teško i nezahvalno, pa se tako teško može znati i kolika je prisutnost virusa u stanovništvu. Ono što se ipak može uočiti je da je nakon 15 dana od infekcije dolazilo do maksimuma zaraženosti, a da je najveći broj preminulih bio nekoliko tjedana nakon vrha zaraze. Ali, navode, stavljanje zaraze pod kontrolu trajat će još dugo, testiranje i praćenje kontakata će biti vitalno za kontrolu epidemije što zahtijeva investiranje. Mnoge zemlje boje se drugog vala epidemije, ako se suviše popusti s mjerama, a sve dok se ne pronađe cjepivo ili lijek za ovaj virus opasnost od ponovnog izbijanja epidemije će biti stalno prisutna. U takvim uvjetima život će morati biti drugačiji nego prije, vjerojatno će neke mjere ostati i dalje a ekonomije će vrlo vjerojatno zbog toga ostati u depresiji.

Što da se radi u takvim okolnostima? Vlade će morati izabrati između različitih opcija uspoređujući trošak i korist svake mjere, a računica će u svakoj zemlji biti drugačija. Također će Vlade morati objasniti svojim građanima da život nakon korone više neće biti isti kao prije.

Tako i srpski imunolog dr. Srđa Janković kaže kako se situacija već prelama ka boljem, ali ne smijemo dozvoliti iznenađenja i da se preokrene na lošu stranu.

»Ukoliko se naglo vratimo na staro, sigurno će se razbuktati epidemija. Imamo primjer Singapura«, kaže on, dodajući da bi trebalo ići strateški i oprezno s mjerama. On smatra da se ovakva epidemija neće ponoviti, ali možemo imati sporadično prenošenje koronavirusa.

»Moramo rano otkrivati slučajeve, kako bismo spriječili da se virus širi. Ali postat će neka vrsta redovne straže, a ne opsade«, kaže on i upozorava da ćemo morati mijenjati navike i paziti se više nego prije.

J. D.