Širom Vojvodine

Poljoprivrednike brine zabrana kretanja

Niske temperature krajem ožujka uvjetovale su da proljetna sjetva na oranicama Grada Subotice još uvijek nije počela, ali se prvi sjetveni radovi mogu očekivati već koncem idućega tjedna. Kako struka nalaže, početak, odnosno sredina travnja optimalni su rokovi za proljetnu sjetvu što u narednom razdoblju donosi poljoprivrednicima pune ruke posla.

Budući da je posao poljoprivrednih proizvođača nemoguće odgoditi ili stopirati, kao što je slučaj i sa spomenutom sjetvom, Vlada je uz aktualne mjere za sprječavanje širenja koronavirusa poljoprivrednicima dala dodatne, koje bi im trebale omogućiti nesmetano obavljanje poslova.

Mjere se odnose na mogućnost dobivanja dozvole za kretanje tijekom policijskog sata, tj. od pet, odnosno tri sata poslije podne do pet sati ujutru.

Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali kažu kako još nisu podnosili zahtjeve za rad u navedenom dijelu dana, ali da će kroz koji tjedan zbog opsega posla biti prinuđeni na to. Uz brojne nelogičnosti i moguće probleme na koje su nam ukazali, posebno ih brine najavljena mogućnost uvođenja potpune zabrane kretanja (što do zaključenja ovoga broja, 1. travnja nije učinjeno), jer bi im to dodatno otežalo organizaciju posla.

Ipak, ohrabruje ih činjenica da su sav repromaterijal za ovu sjetvu osigurali na vrijeme, tako da straha od nestašice sjemena i pesticida nemaju.

Zakomplicirano

Poljoprivrednik iz Tavankuta Ivan Mandić kaže kako je još prije tri tjedna spremio sve potrebno za sjetvu, ali ono na što nije računao je ograničenje kretanja. Iako ono uvjetno ne važi za poljoprivrednike, Mandić smatra da su zahtjevi za ostvarivanje toga prava nepotrebno zakomplicirani.

»Opskrbljen sam i sa sjemenskom robom i s pesticidima i naftom tako da što se toga tiče ne bi trebalo biti problema. Ono što me brine je policijski sat, odnosno ograničeno kretanje. Kada poslovi krenu u punom jeku, morat ćemo biti na njivi i nakon 17, odnosno subotom 15 sati, za što će nam trebati odobrenje. Iako još nisam slao zahtjeve za to, vidio sam da se moraju tražiti za svaki dan posebno, te da se na odobrenje čeka do 48 sati. To će nepotrebno zakomplicirati sjetvu i sve druge radove. Situacija je jasna: ako imaš poljoprivredno gospodarstvo, sjediš u traktoru i na njivi si, kome smetaš, koga ugrožavaš? Nebitno do koliko je sati«, kaže Mandić.

Ako bi pandemija potrajala čak do jesenske sjetve, Mandić kaže kako za sjemena ne strahuje jer se dobrim dijelom proizvode u Srbiji, a ono čega može zafaliti kaže da su pesticidi, budući da se za njih pojedine komponente uvoze.

Mandić navodi da se pomalo plaši potencijalnih administrativnih mjera koje bi branile izvoz proizvoda. »S obzirom na to da je ova pandemija nepredvidiva i da su mnoge države poduzele vrlo restriktivne mjere, neizbježna je gospodarska kriza. Ne znam u kojoj mjeri će ona biti, ali sjećam se sankcija iz ’92., ’93. godine i ne bih volio da se takav scenarij ponovi, da proizvode ne možemo izvoziti i da smo ih ovdje prinuđeni prodavati po ponižavajućoj cijeni«, brine se Mandić.

Sjemena i pesticida ima

Nezadovoljan na koji način je riješeno odobravanje poljoprivrednicima da rade tijekom policijskog sata je i Luka Ivanković iz Subotice. I on smatra da je potvrda o registriranom gospodarstvu dovoljan dokaz da je netko poljoprivrednik i objašnjenje zašto sjedi u traktoru i zašto je na njivi. Kaže kako se trudi uraditi što više poslova sada, dok još nije uvedena najavljena potpuna zabrana kretanja i dok može raditi dobar dio dana bez pisanja posebnih zahtjeva. 

»Sada radimo dan za danom i prilagođavamo se situaciji i odredbama koje se mijenjaju gotovo svakodnevno. U narednom razdoblju će biti nezgodno, jer nas čeka puno posla oko sjetve i špricanja. Za špricanje trebaju posebni klimatski uvjeti koji se ne mogu predvidjeti i to ne znam kako će funkcionirati ako zaista budemo 48 sati ranije morali prijaviti radove. Nezgodno je i to što je za špricanje idealno vrijeme kada nije jako sunce, što znači nakon 15-16 sati, a policijski sat počinje u 17 sati«, kaže Ivanković.

Sjeme i sve potrebne pesticide uspio je nabaviti, jer ih je naručio ranije, tako da novonastala situacija u državi i svijetu neće utjecati na sjetvu. Ipak kaže da se kriza već primijeti.

»Odnedavno, ako nešto kupujemo za proizvodnju, na primjer gorivo, moramo platiti odmah. Nema više odgođenog plaćanja, vjerojatno jer je zavladala nesigurnost i tu vidim da nam je kriza na vratima«, navodi Ivanković.

Za sjetvu je spreman i Ivan Dulić iz Đurđina. Poput svojih kolega i on nije zadovoljan načinom na koji je riješeno odobravanje kretanja poljoprivrednicima tijekom policijskog sata i također se nada da neće biti uvedena potpuna zabrana kretanja.

»Besmisleno je za dva dana unaprijed pisati molbu. Ne znaš hoće li taj dan puhati vjetar ili će sijati sunce, a na primjer prijavio si špricanje… To nema smisla. Uzdam se da se ovaj policijski sat neće produžavati i da ću se uspiti organizirati tako da ne moram pisati te zahtjeve«, kaže Dulić i dodaje kako očekuje da će zbog gospodarske krize koja će zadesiti svijet cijene proizvoda biti niže.

Kukuruz najpopularniji

Kako navodi direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica Damir Varga, optimalni rok za sjetvu je od 5. do 25. travnja što su pokazali rezultati u osam od deset godina. Savjetuje da se sa sjetvom ne žuri, jer je sjeme skupo i ako se posije ranije može veliki dio i propasti.

»Zemlja se mora zagrijati na desetak stupnjeva Celzijusa. Budući da je rok nicanja biljaka dva do tri tjedna, ne savjetujem da se žuri sa sjetvom dok se vremenske prilike ne stabiliziraju. U suprotnome, ako je dugo razdoblje sjetvonicanja, postoji mogućnost razvijanja bolesti sjemena. Tada ni fungicidi nisu svemoćni i dio biljaka neće izniknuti, što će rezultirati prorijeđenim sklopovima«, upozorava direktor PSS Subotica.

Nakon što je jesenas zasijano oko 31.000 ha, za proljetnu sjetvu ostalo je 44.000 ha oranica na teritoriju Grada Subotice, kaže Varga. Kao i prethodnih godina, kultura za koju se poljoprivrednici najčešće opredjeljuju je kukuruz koji će biti posijan na 33.600 ha. Nakon njega dolazi suncokret sa 7.000 ha, 1.100 ha šećerne repe, te 1.000 ha soje.

J. D. B.

Antrfile

Odobrenje kretanja

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u slučaju primjene neophodnih agrotehničkih mjera tijekom zabrane kretanja svaki poljoprivredni proizvođač je dužan podnijeti zahtjev za odobrenje kretanja Upravi za zaštitu bilja putem elektroničkog zahtjeva koji je dostupan na internet adresi Ministarstva ili na broj telefona 064/88-18-449. Rok za odgovor na podnijeti zahtjev je do 48 sati.