Aktualno Aktualno

Očuvati radna mjesta i poduzeća

Dva su glavna cilja programa ekonomskih mjera Vlade Srbije – očuvanje stečenog nivoa zaposlenosti i pomoć poduzećima koja su najviše pogođena epidemijom koronavirusa, a to su poduzetnici, mikro, mala i srednja poduzeća, rekao je ministar financija Siniša Mali, predstavljajući ovaj paket u utorak, 30. ožujka.

»Ono što je velika razlika u odnosu na veliki broj zemalja je što Srbija ovu krizu dočekuje nikada jača i ekonomski stabilnija i najveći teret krize će država preuzeti na sebe da bi privreda sa što manje posljedica prošla kroz krizu«, rekao je Mali.

Ministar je istaknuo da su vizija i mjere predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dovele do toga da je Srbija danas ekonomski stabilna.

»Ovaj plan mjera je posljedica mjera koje smo provodili u prethodnom periodu, jer imamo stabilne financije da pomognemo ekonomiju«, a ta pomoć će iznositi 5,1 milijardu eura, rekao je Mali.

Četiri mjere

Četiri su grupe mjera kojima Vlada Srbije nastoji očuvati radna mjesta, poduzeća pa čak i potaknuti novi rast: porezna politika, direktna pomoć poduzetnicima, podrška likvidnosti i pomoć svakom punoljetnom građaninu nakon završetka krize.

Prve mjere tiču se porezne politike. To je odgađanje plaćanja poreza u periodu najmanje tri mjeseca, odgađanje plaćanja poreza na dobit i oslobađanje plaćanja od PDV-a za sve one koji se bave donacijama. Za ove namjene opredijeljeno je 1,3 milijarde eura, rekao je Mali i dodao da je to bio najveći zahtjev privrednika Srbije. Cilj je ove mjere je da država na sebe preuzme poreze, a da poduzeća plaćaju samo neto zarade i time osiguraju punu zaposlenost. Neuplaćeni porezi će se moći isplatiti u 24 jednake rate od siječnja 2021. godine.

Druga grupa mjera je direktna pomoć svim poduzetnicima, paušalcima, mikro, malim i srednjim poduzećima, zaposlenima u privatnom sektoru preko uplaćivanja tri minimalne zarade. Svakom zaposlenom će se izravno uplatiti oko 30 tisuća dinara za svaki mjesec (ukupno 750 eura).

Zaposlenima u velikim poduzećima kojima je prekinut radni odnos uplatit će se oko 50% minimalne zarade, a kako je pojasnio Mali, prema Zakonu o radu poslodavac je dužan u slučaju kada dobijete rješenje o prestanku rada uplaćivati 60 posto prosjeka bruto zarade u proteklih 12 mjeseci. U ovoj grupi zaspolenih je više od 900.000 ljudi koji su najviše pogođeni i za to će se odvojiti 97,3 milijarde dinara.

Treća grupa mjera se odnosi na podršku likvidnosti poduzeća, prije svega privatnih. Radi se o masivnoj pomoći od 2,2 milijarde eura, rekao je Mali, od čega se 200 milijuna eura izdvaja kroz Fond za razvoj. Radi se o jeftinim kreditima iza kojih stoji država i za koje banke nemaju veliki rizik, a namijenjeni su za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za poduzetnike.

Četvrta mjera je direktna pomoć svakom punoljetnom građaninu u visini od 100 eura, za što će se izdvojiti 70 milijardi dinara iz proračuna.

»To je veliki znak podrške, da se unese doza optimizma i da se pokaže koliko je Srbija jaka«, rekao je Mali i dodao da se time potiče i potrošnja kad se kriza završi.

Mjere pomoći neće se primjenjivati na poduzeća koja su otpustila više od 10 posto zaposlenih, plaće u javnom sektoru se neće smanjivati kao ni mirovine, rekao je Mali.

Tri načina financiranja

Tri su načina financiranja planiranih mjera – rezerve u proračunu i domaće i međunarodno tržište kapitala, rekao je Mali, te dodao kako će se za desetak dana usvojiti i pravni okvir koji će omogućiti i provođenje ovih mjera. Istaknuo je i da će država poštovati sve obveze iz postojećih ugovora, što je važno za privatnike, i dodao da se razmatra i sektorska podrška pojedinim privrednim granama, onima koji su najugroženiji kao što su ugostitelji, hotelijeri...

Također je rekao da su i korporativne obveznice – način financiranja na koji velika poduzeća mogu računati. Time bi se, rekao je, velikim poduzećima otvorio još jedan vid financiranja da dođu do kapitala za nove investicije i novi rast.

»Siguran sam da ćemo ovim novcem koji ćemo upumpati u privredu osigurati da ćemo biti jači i bolji nakon ove krize«, rekao je Mali.

J. D.

Antrfile 1

Korporativne obveznice

Odgovarajući na pitanja novinara što su korporativne obveznice, Mali je rekao da to nije jednostavna tema, kako svaki subjekt ima više mogućih izvora financiranja ali da do sada tržište ovakvih obveznica nije postojalo »iz raznih regulatornih razloga«. Sada svako veće poduzeće može emisijom obveznica osigurati sredstva za nova ulaganja i proširivanje svog poslovanja, rekao je, te dodao kako i država može sudjelovati u kupovini ovih obveznica, da se ova kriza iskoristi i kao šansa. Rekao je kako je novac danas relativno jeftin, male su kamatne stope i ulagat će se te zato treba privući novac da se pomogne našim poduzećima ne samo da prevaziđu problem s likvidnošću nego i da ulažu.

Na pitanje kako će država upumpati novac u poduzeća i trebaju li se ljudi prijavljivati i kako, Mali je rekao kako će pomoć ići preko poreznih prijava, i da će ići na račun zaposlenih a ne poslodavca.

Uplata minimalaca, će krenuti polovicom svibnja, kada će biti isplaćena prva minimalna zarada, a naredne će se uplatiti u lipnju i srpnju. Sto eura za građane će biti isplaćeno kada prođe kriza.

 

Antrfile 2

90 posto

Predsjednik Privredne komore Marko Čadež je rekao da plan mjera odgovara skoro 90 posto prijedlozima gospodarstvenika i privrednih asocijacija. Zahvalio se na tome i rekao da ovaj paket čuva kičmu privrede, proizvodnju i zaposlenost, a da će se, kad se tržišta konsolidiraju gledati kako ići dalje. »Ovo je namijenjeno i malim i srednjim ali dobar dio paketa i onim većim da dođu do investicijskog novca i da im država u tome pomogne«, rekao je Čadež.

 

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika