Tema

Slične mjere u tri države

Konferencija za medije Kriznog stožera u utorak, 31. ožujka, trajala je vrlo kratko, par minuta, a direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti dr. Goran Stevanović djelovao je vrlo zabrinuto, i nakon prethodnih priopćenja i »umjerenog optimizma« dr. Predraga Kona, donekle iznenađujuće i uznemiravajuće.

Doktor Stevanović je rekao kako je taj dan najgori za Srbiju od početka epidemije, ali i kako se plaši da se, ako se ne promijeni ponašanje građana, bližimo talijanskom scenariju. Iznio je podatak da je preminulo 7 osoba za 24 sata i da ima 115 novooboljelih. Ukupno je do 31. ožujka bilo 23 preminulih, a ukupan broj zaraženih je porastao na 900.

Pad, pa porast

»Ako se nastavimo ovako neodgovorno ponašati prema sebi i drugima, bliži nam se scenarij Italije i Španjolske. Olako smo shvatili opasnost od ove bolesti. I dalje se intenzivno družimo, pokušavamo izbjeći mjere koje su neophodne kako bismo spriječili širenje bolesti. Ako se nastavimo ovako ponašati, ne postoji zdravstveni sustav koji će uspjeti kompenzirati ovoliki broj oboljelih«, upozorio je dr. Stevanović i rekao kako se boji da će informacije u perspektivi biti i gore.

Istog dana prije podne, kazao je dr. Predrag Kon, također član Kriznog stožera, kako je posljednja dva dana, umjesto naglog rasta broja novooboljelih registriran pad, ali je i upozorio da nas to ne bi trebalo zavarati. Naime, kazao je kako se tek kroz pet ili sedam dana, koliko traje inkubacija, može vidjeti je li u pitanju ozbiljniji pad novozaraženih ili su brojke posljedica zagušenja na Torlaku, gdje se obavljaju testiranja. Kon je rekao i da bi uvođenje 24-satne zabrane kretanja imalo smisla ako bi došlo do naglog skoka i posljedičnog povećanja umiranja, što nije nemoguće da se desi. To je posljednja varijanta, rekao je dr. Kon gostujući u Novom danu TV N1 u utorak. Što se tiče najavljenog masovnog testiranja rekao je da se obavlja validacija laboratorija koji će testiranje vršiti, zbog čega je i Torlak trenutno zagušen. Najavio je i da će se kad laboratoriji budu spremni u rad uključiti i domovi zdravlja koji će uzimati uzorke, a koje će epidemiološke službe potom prenositi. Kon je rekao da su u pitanju vrlo sofisticirani testovi, a ne samo uzimanje brisa. 

Istoga dana Ministarstvo zdravlja Srbije je dalo novu uputu građanima »koji imaju simptome oboljevanja od covid-19 (povišena temperatura, kašalj, bol u grlu)«. U uputi se navodi kako se trebaju »odmah, bez odgađanja, uputiti u posebne ambulante domova zdravlja koje su opredijeljene za pacijente s respiratornim infekcijama i temperaturom. U tim ambulantama će svakome s navedenim simptomima biti urađena dijagnostika, odnosno rendgenski pregled pluća, krvna slika i izmjerena temperatura i biti dano mišljenje za dalje liječenje«. U uputi se napominje kako »nije potrebno pozivati telefonskim putem domove zdravlja, već se odmah javiti liječnicima u navedenim posebnim ambulantama i obaviti pregled«.

Odgovornost, ključ uspjeha

U našem susjedstvu, u Hrvatskoj, početkom tjedna, vijesti iz Nacionalnog stožera civilne zaštite su bile ohrabrujuće i umirujuće. Nakon potresa u Zagrebu nije bilo većeg porasta zaraženih, te je i dalje porast zaraženih linearan; nema naglog porasta i krivulja je skoro horizontalna što se nastoji i postići uvedenim mjerama kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravstvenog sustava naglim skokom oboljelih.

»Sadašnje stanje, koje je zadovoljavajuće, rezultat je zajedničkih napora zdravstvene struke, Stožera i građana. Ako ustrajemo na ovaj način boriti se protiv epidemije, vjerujem da ćemo proći sa što manje štetnih posljedica, stoga je odgovorno ponašanje ključ uspjeha«, poručio je hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare.

U Hrvatskoj je do 31. ožujka ukupno preminulo šest bolesnika, na respiratoru je 32 oboljelih, 867 je zaraženih, a 67 osobe su ozdravile, navodi se na službenom sajtu Vlade Hrvatske. U Hrvatskoj je do 31. ožujka obavljeno ukupno 7.015 testiranja.

U Hrvatskoj je prošloga tjedna uvedena još jedna mjera: zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka. Odluka je obrazložena postojanjem povećanog rizika od prijenosa na pojedinim područjima, te se zbog toga zabranjuje napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka. Zabrana se ne odnosi na kretanje nužno za opskrbu, dnevne migracije zaposlenih u pojedinim službama, izvještavanje javnosti, hitnu medicinsku skrb, vitalne obiteljske razloge i na službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja virusa. Također se u odluci navodi kako se prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta mora poštovati socijalno distanciranje, nezadržavanje na javnim prostorima te se mora posjedovati valjana propusnica koju izdaju i ovjeravaju liječnici, nadležni iz stožera civilne zaštite i poslodavci.

Novina je i da će od travnja Hrvatska pošta bez naknade dostavljati mirovinu umirovljenicima koji imaju otvoren račun u Hrvatskoj poštanskoj banci, a zahtjev se može uputiti telefonom, elektroničkom poštom ili direktnim dogovorom s lokalnim poštarom.

Novi zakon

U Mađarskoj je do 31. ožujka registrirano 492 zaražena, u karanteni je 61, izliječenih je 37, i umrlih 16. Na sajtu mađarske Vlade se najavljuje novi sustav obavještavanja na službenim stranicama koje će uključivati dob, spol i postojeće bolesti umrlih. Također se navodi kako Vlada neće ostaviti nikoga u ovoj zemlji bez pomoći. Ministar vanjskih poslova je rekao kako će vratiti državljane Mađarske iz inozemstva kući i da će ponovno pokrenuti ekonomiju. Navodi se i kako se 502 Mađara vratilo kući iz karantene u austrijskom Tirolu.

Premijer Mađarske Viktor Orbán je rekao da se proračun mora radikalno restruktuirati kako bi se upravljalo krizom i kako bi se revitalizirala ekonomija. Navodi se i kako je Vlada potrošila 630,3 milijuna eura za kupovinu zaštitne opreme, izgradnju privremenih bolnica i za druge potrebe u vezi s epidemijom koronavirusom.

Dan prije, 30. ožujka, objavljen je usvojeni zakon o mjerama za sprječavanje širenja virusa, koji je izazvao kritike u oporbi, medijima i u samoj EU. Ovim zakonom je Vlada ovlaštena usvajati izvanredne mjere u interesu zdravlja ljudi, sigurnosti i stabilnosti ekonomije. Zakon, za čije je usvajanje bila potrebna dvotrećinska većina, usvojen je u mađarskom Parlamentu po hitnom postupku sa 137 glasova za i 53 protiv. Vlada po novom zakonu ima moć suspendirati primjenu određenih zakona i usvajati druge izvanredne mjere u cilju garantiranja sigurnosti i zdravlja građana te stabilnosti ekonomije. Među mjerama je i zabrana održavanja bilo kakvih izbora (lokalnih, nacionalnomanjinskih), uvedene su kaznene mjere za kršenje karantene, kao i za publiciranje lažnih vijesti ili stavova koji mogu onemogućiti provođenje mjera.

J. D.

Antrfile

Mjere

Mjere protiv širenja koronavirusa diljem Europe koje su poduzele različite države ne razlikuju se mnogo, uz izuzetak pojedinih država, primjerice Švedske koja nije uvela rigorozne mjere poput drugih. Ipak, u popisu mjera koje većina europskih država provode, na dan 30. ožujka mogu se vidjeti vrlo slične mjere – obvezno nošenje maski prilikom odlaska u trgovinu, društveni kontakti se ograničavaju na minimum, karantena za one koji ulaze u zemlju, zabrana korištenja parkova, igrališta, zabrana okupljanja, obustava putničkog prometa, međusobna udaljenost od dva metra, zatvaranje škola i vrtića, izlazak iz kuće se dopušta samo uz dokaz (samo do posla ako rad od kuće nije moguć, do ljekarne ili trgovine), obvezna dezinfekcije zgrada s više stanova i druge.