Kultura
Spomenik dostojan prosvjetitelja
Gradsko vijeće Subotice je prošloga tjedna, 17. ožujka, donijelo odluku o postavljanju tri nova spomenika u ovom gradu. U pitanju su spomenici kralju Petru Karađorđeviću, biskupu Ivanu Antunoviću i bivšem gradonačelniku Kárólyu Biróu. Ovu odluku još treba potvrditi Gradska skupština, ali procjenjuje se da tu ne bi trebalo biti osporavanja. U tom smislu, ovo je lijepa vijest za pripadnike hrvatske zajednice u ovom gradu, čiji je Antunović bio velikan i čije su udruge i institucije – lokalno Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i inicirale ovaj projekt.
Kako se u odluci Gradskog vijeća navodi, spomenik Antunoviću kao »velikom narodnom prosvjetitelju, kalačkom kanoniku i naslovnom biskupu bosanskom, publicisti i proznom piscu«, bit će postavljen pokraj katedrale-bazilike Svete Terezije Avilske, odnosno na mjestu gdje je donedavno stajao spomenik Presvetom Trojstvu koji je preseljen u središte grada. Spomenik će, dodaje se, biti postavljen u vidu figure koja sjedi od bronce, na postolju od armiranog betona obloženom granitnim pločama.
Punih šest godina
U administrativnom smislu, preostao je, kako smo već naveli, posljednji korak – donošenje odluke Skupštine grada. No, na ovom projektu se radi već punih šest godina. Podizanje spomenika biskupu Antunoviću u Subotici vezano je za proslavu jubileja 200. obljetnice od njegova rođenja, koja je bila 2015. godine. Kako kaže predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. dr. Ivica Ivanković Radak u ovu se inicijativu krenulo još ranije, 2014. godine, molbom HNV-a meritornoj gradskoj komisiji .
»Prvi korak bila je odluka Komisije za podizanje i održavanje javnih spomenika na teritoriju grada Subotice, iz rujna 2014. Možemo govoriti o punih 6 godina koliko se radi na ovome, s naglaskom da se na završnu odluku Gradskog vijeća i Skupštine grada čeka od 20. prosinca 2018., kada je predan zahtjev sa svom potrebnom pratećom dokumentacijom«, kaže on.
Izgled i poruka
Antunovićev spomenik je već izrađen, preostaju građevinski radovi oko njegova postavljanja (izrada postamenta i slično). Autor spomenika je akademski kipar Bernard Pešorda, poznat u Hrvatskoj po ostvarenjima iz domene suvremene sakralne skulpture. Nakon izrade gipsanog modela, u jesen 2018. Antunovićev spomenik je izliven u bronci. Nakon toga je slijedila izrada građevinskog projekta, potom je dobivena suglasnost Međuopćinskog zavoda za spomenike čime je zaokružena umjetnička i stručna priprema, te je, kako je već navedeno, prosinca 2018. predan zahtjev Gradu, na koji se čekalo sve do sada.
Spomenik prikazuje biskupa Antunovića u sjedećem položaju kako drži otvorenu knjigu u lijevoj ruci i čita, što označava njegovu preporoditeljsku ideju, dok se desnom rukom pridržava za križ, znak kanoničke časti i službe. Antunovićev lik je u prirodnoj veličini, iako u sjedećem položaju, visine 180 cm, dok će zajedno s postamentom spomenik biti visok preko dva i pol metra.
»Poruka spomenika je na tragu preporoditeljske ideje, čiji je nositelj među Hrvatima u Bačkoj bio biskup Antunović, odnosno sam izgled očituje njegovu središnju životnu misiju, ponajprije kao svećenika, a potom preporoditelja bunjevačkih Hrvata. Kada govorimo o samom idejnom rješenju, najbolje je prenijeti zamisao samoga autora Pešorde, koji ističe da u prikazu spomenika nemamo 'dosadnu' stranu i nezanimljivu stranu kipa u javnom, reprezentativnom prostoru na kojem je predviđeno njegovo postavljanje. Skica je razigrana, dinamična, izražajna, s naglašenim karakternim osobinama portreta osobe koju predstavlja«, kaže vlč. dr. Ivanković Radak.
Financijska konstrukcija
Podizanje jednog spomenika, kako s umjetničke tako i s administrativne strane, je složen proces. A zahtjevan je i u financijskom u smislu. Sredstva za ovaj projekt prikupljena su isključivo putem donacija i natječaja.
»Najveći dio sredstava donirao je Prvostolni kaptol zagrebački, gdje su kanonici zagrebačke katedrale željeli naglasiti povezanost s Ivanom Antunovićem, koji je također bio kanonik, mi ga nazivamo biskupom, ali znamo da nikada nije bio posvećen nego je samo nosio taj naslov. Ostali koji su poduprli projekt su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zajedno s Veleposlanstvom Republike Hrvatske, Hrvatska biskupska konferencija, Osječko-baranjska županija, a značajni dio je pokriven i vlastitim sredstvima nositelja ove inicijative – Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata«, kaže vlč. dr. Ivanković Radak.
Žigmanov: Sve sami odradili
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je ujedno i vijećnik u Skupštini grada Subotice, Tomislav Žigmanov pozdravlja odluku Gradskog vijeća vezanu za podizanje spomenika Ivanu Antunoviću. Tim prije, jer je, kako kaže, uslijedila nakon šest godina od pokretanja inicijative i što je riječ uopće o prvom javnom spomeniku jednoj osobi koja pripada hrvatskom kulturnom prostoru iza čijeg su postavljanja stale institucije hrvatske zajednice u Subotici u proteklih 30 godina.
»Naime, ako se zanemari 'pristojno sagnut' i 'anonimni' risar iz 2011. te privatno inicijativni podignut 'bijeli i u naivi' spomenik Đuri Stantiću prošle godine, Hrvati u Subotici od 1990. nemaju niti jedan reprezentativni i umjetnički relevantno spomen obilježje koje bi se izravno navezivalo na vlastiti kulturni krug. Podizanjem primjerenog i suvremenog spomenika s elementima monumentalnosti narodnom preporoditelju, a za života stradalniku, i naslovnom biskupu Ivanu Antunoviću ta će se praznina tek djelomice nadopuniti. Naime, na ovaj način Hrvati će se očitovati kao zajednica koja može sukladno i kvalitetno, a ne 'prandavo i sprkunjeno', odgovoriti na izazov spram kojeg su se našli, Ivan Antunović će dobiti simbolično primjeren značaj spram svoje veličine u prostoru javnosti, Hrvati imati na što biti ponosni, a grad se moći pohvaliti da mu je ipak stalo i do multikulturalnosti. Ta bi poruka bila daleko snažnija da je Grad Subotica izdvojio i financijska sredstva za podizanje i spomenika Ivanu Antunoviću, a ne samo za spomenik kralja Petra Karađorđevića. Ovako ispada da, ukoliko hoće Hrvati imati spomenik, moraju sve sami odraditi! Pa i stoga sve skupa smatram izuzetnim postignućem za subotičke Hrvate i institucije koje su stale iza ove hvalevrijedne inicijative na čelu s KD-om Ivan Antunović«, smatra Žigmanov.
D. B. P.
ANTRFILE
Kokić još uvijek na čekanju
Katoličko društvo Ivan Antunović iniciralo i postavljanje biste svećeniku i pjesniku iz zajedniče Hrvata Aleksi Kokiću (1913. – 1940.) koja bi se trebala nalazi također ispred subotičke katedrale. Na pitanje dokle se stiglo s ovom inicijativom, vlč. dr. Ivanković Radak kaže: »Vrlo kratko, od kolovoza 2017., čeka se ista odluka Grada Subotice, koju su tri spomenika dobila prije desetak dana«.
