Tema Tema

Škola na »klik«

Nastava na daljinu ovih dana glavna je tema školaraca, nastavnog kadra i roditelja. Kako sve uskladiti i na koji način pratiti nastavu na daljinu, pitanje je koje zahtijeva ozbiljnu organizaciju i raspodjelu vremena, osobito ako imate više školaraca.

Nastava se od 17. ožujka emitira na trećem programu Radiotelevizije Srbije, a niži razredi hrvatskih odjela, nekih škola, prate i nastavu na trećem programu Hrvatske radiotelevizije. Od 23. ožujka ovom načinu emitiranja nastave na daljinu priključila se i Radiotelevizija Vojvodine koja na svom drugom programu emitira nastavu materinjeg jezika nacionalnih manjina. Tako svoje sate mogu pratiti i pripadnici mađarske, slovačke, rumunjske, rusinske i hrvatske nacionalne manjine. Sati hrvatskog jezika i književnosti se emitiraju četiri puta tjedno 4 sata u trajanju od po trideset minuta, što je ukupno dva sata školskog programa dnevno, i to u terminu od 11.45 do 13.15 sati, a kako najavljuju s Radiotelevizije Vojvodine na njihovoj mrežnoj stranici se program može i odgođeno pogledati. 

Sva snimanja ovih sati rade se po nalogu Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije u suradnji s nacionalnim vijećima. Sati mađarskog i hrvatskog jezika snimaju se u Subotici, dok se sati slovačkog jezika snimaju u Bačkom Petrovcu, rusinskog u Ruskom Krsturu, a rumunjskog u Vladimirovcu.

Neki čudni sati – bez učenika

Kada je u pitanju nastava na hrvatskom jeziku, ovaj izuzetno važan i nimalo lagan zadatak na sebe su preuzele dvije mlade profesorice hrvatskog jezika i književnosti koje inače rade u osnovnim i srednjim školama, Mirjana Crnković i Morena Rendulić.

Posao su razdijelile, te nastavu za učenike petog i sedmog razreda snima Mirjana, a za šesti i osmi razred Morena.

Njihov zadatak bio je napraviti operativni plan, koji su dostavile Radioteleviziji Vojvodine, nakon čega je uslijedila priprema za snimanje. Prvih dana i same su učile koliko se smiju kretati, gdje treba gledati, kako započeti sat... Nastava na hrvatskom jeziku snima se u OŠ Matko Vuković, a za kamerama su Josip Stantić i Siniša Jurić iz dopisništva na hrvatskom jeziku RT Vojvodine.

»Za nas je ovo bilo nešto sasvim novo. Nikada do sada ni Morena ni ja nismo stajale pred kamerama i snimale sate. Dobili smo osnovne upute: koliko se smijemo kretati, kojim frazama započeti sat, kako prilagoditi prezentaciju da bi na televizijskim ekranima bila vidljivija... Prvi sati snimanja su bili naporni i teški. Sve nam je bilo strano. Nismo znali koliko toga stane u pola sata, što možemo i koliko raditi« kaže prof. Crnković i dodaje: »Ono što nam je čudno jest da nema učenika. Nedostaju nam djeca. Nema konverzacije, komentiranja, rasprave... To nam je zapravo najteže. U rad sam uvrstila i nekoliko igrica da bi učenicima sat bio zanimljiviji. Vjerujem da ćemo se uhodati i da će vrijeme sve ovo postaviti na svoje mjesto«, kaže Mirjana Crnković koja predaje hrvatski jezik i književnost u OŠ Matko Vuković.

Prvi puta na ovaj način pred kamere je stala i prof. Morena Rendulić koja je od Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske poslana u Vojvodinu na četiri godine, a koja hrvatski jezik i književnost predaje u OŠ Matija Gubec u Tavankutu i u srednjoj Medicinskoj školi u Subotici.

»Najteža mi je bila činjenica da ću samo govoriti, da nema povratne reakcije učenika. Kad sam to premostila, onda je sve nekako lakše krenulo. Obično volim gestikulirati rukama dok govorim, a kamere i tehnika vas prisiljavaju da se odreknete tih stvari. Vjerujem da će iz dana u dan sve biti bolje. U dva dana radimo nastavu koju inače radimo kroz čitav tjedan i kad se podvuče crta najteže je zapravo sve pripremiti za snimanje. Priprema iziskuje puno više posla, ali zajedničkim snagama uspijevamo sve odraditi«, kaže sugovornica.

Ono što su obje profesorice istaknule jest izuzetna suradnja svih profesora hrvatskog jezika u Vojvodini, a ovo je još jedna situacija u kojoj su to i pokazali.

Virtualna učionica

Velika većina nastavnika kada su u pitanju hrvatski odjeli radi preko virtualne učionice – online platforme za učenje. Svakodnevno nastavnici, pa tako i naše sugovornice, osim onoga što pripremaju i snimaju, komuniciraju s učenicima i roditeljima.

»Kad je krenula ova situacija, počela sam istraživati koje je najbolje mjesto, koja mreža i platforma za rad i komunikaciju i kako se s učenicima povezati video vezom, jer drugačije je kad vi nešto napišete, a drugačija je živa riječ. Uglavnom s učenicima, i u osnovnoj i srednjoj školi, radim upravo putem aplikacije virtualne učionice – Google classroom i jako sam zadovoljna, a vidim da su zadovoljni i učenici«, kaže prof. Rendulić i dodaje: »Svima je sve ovo naporno i novo, ali želim pohvaliti sve učenike koji su predani, odgovorni, čak i oni za koje sam se bojala su dali možda i više nego sam očekivala. Mislim da svi nastavnici u ovoj situaciji odrađuju najbolje što mogu, a učenicima i roditeljima želim poručiti samo neka ustraju, budu strpljivi i sigurna sam da ćemo na kraju svi odraditi sjajan posao«.

Novine i za nastavni kadar

Još prošloga tjedna u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća održana su tri aktiva: aktiv učitelja, nastavnika i profesora srednjih škola koji nastavu izvode na hrvatskom jeziku. Sastanak je sazvala predsjednica Odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje Margareta Uršal, koja je nastavnom kadru ponudila punu potporu HNV-a za sve što treba, a sve u cilju kvalitetne i svima dostupne nastave.

»Sami nastavnici su bili zbunjeni na početku realizacije projekta nastava na daljinu, bombardirani brojnim dopisima Ministarstva i škola u kojima rade, te porukama učenika i roditelja. Sada je već sve drugačije, uglavnom su svi u nekoj od virtualnih učionica i na taj način realiziraju nastavu sa svojim učenicima što nije nimalo lako. Povratna informacija od nastavnog kadra je da su zaista pretrpani. Nastavnik matematike koji u prosjeku ima oko 80 učenika svaki dan treba poslati zadatke, odgovoriti na pitanja učenika, pregledati svu zadaću i vratiti je učeniku i tako četiri puta tjedno. Priznat ćete da nije nimalo jednostavno, osobito jer se dio nastavnika i učitelja s ovom tehnikom i ovim načinom rada prvi puta susreće«, kaže Uršal.

»Prvih dana je zaista bilo teško. Učila sam kako otvoriti svoj predmet u virtualnoj učionici, kako slati zadaće i prezentacije, kako ih provjeriti... Neka djeca nisu imala na čemu raditi, pa sam za nekoliko učenika koji nisu imali tehničku opremu ili u čijoj obitelji ima više školaraca, uz pomoć HNV-a posudila tablete koje smo nedavno dobili za grupnu nastavu u školi«, kaže nastavnica matematike Nevenka Tumbas.

Ona je također rekla i kako je zadovoljna odzivom i radom učenika i da se za sada samo jedna učenica nije uspjela priključiti nastavi na daljinu, bar kada je u pitanju OŠ Matko Vuković, u kojoj predaje. »Istina je da ima i onih koji ne odrade uvijek na vrijeme, ali velika većina učenika je vrijedna i za pohvalu. Svakodnevno sam u kontaktu s učenicima, pratim njihovo napredovanje, ukazujem na eventualne greške i tražim da ih isprave. Za pripremanje novog sata koristim video klipove s mrežnih stranica iz Hrvatske uz moje instrukcije i dopune, tako radimo novo gradivo«, pojasnila je Tumbas.

Roditelji ponovo u školi

Škola na daljinu dodatno je angažirala i roditelje, koji ipak moraju sve ispratiti s djecom. Nemaju ni sva djeca mobitele ili računala na kojima se sve može pratiti. Puno njih zapravo nema ni televizijske kanale na kojima se prenosi nastava, pa se moraju roditelji registrirati i preko interneta pratiti nastavu. Kako neslužbeno saznajemo iz MTS-a ima i onih roditelja koji su bili prinuđeni kupovati dodatni internet, pa i uređaje kako bi djeca mogla redovito pratiti nastavu na daljinu. U svakoj obitelji situacija je drugačija. Ima obitelji gdje oba roditelja rade i djeca, koja su u nižim razredima osnovne škole, jednostavno ne mogu sve sami pratiti. Jasno je da roditelje kada se vrate doma čeka škola. Da je lagano – nije.

Ništa manje nije »zabavno« niti u brojnijim obiteljima gdje imate tri, četiri ili više školaraca, a kada imate jedan ili ni jedan televizor, i imate na raspolaganju jedno računalo i po koji telefon ili tablet... Svi u različito vrijeme prate nastavu, a svima treba pružiti mogućnost pratiti svoj dio nastave i osigurati koliko-toliko mir. Ako na sve ovo dodate i Glazbenu školu, vježbanje instrumenta, snimanje i slanje profesorima... Mislim da bi svaki komentar bio suvišan. Svi roditelji s kojima smo razgovarali su bili složni oko jednoga: tko preživi, pričat će...

Ž. V.

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika