Tema Tema

S gledišta učenice i profesorice

Upis djece u prve razrede osnovne škole započinje 1. travnja i traje sve do 31. svibnja. Iako se u ovome trenutku još ne zna na koji način će upis biti proveden, pretpostavlja se kako će sve biti putem interneta.

I nakon 18 godina, od kako se provodi nastava na hrvatskom jeziku, još uvijek ima roditelja koji se dvoje oko upisa djece na cjelovitu nastavu. Godinama smo o tome pisali, no u razgovoru s pojedinim roditeljima, iako nema nekih razloga, dvojba, pa čak i strah postoji. Najčešći izgovor je da ne žele dijete izdvajati, a često nisu niti svjesni kako tek u srpskim odjelima izdvajaju dijete koje je hrvatske nacionalnosti ili/i ide na katolički vjeronauk.

Svjedoci smo i činjenice da se naš narod nerijetko povuče čim netko iznese drugačije mišljenje. Ovo je najviše izraženo u manjim sredinama gdje se jako cijeni parola »što će drugi reći«, te se to najčešće navodi kao jedan od razloga zašto u manjim sredinama ima manje ili niti nema djece na cjelovitoj nastavi. Kao znak podrške i pripadnosti hrvatskom narodu roditelji uglavnom onda izaberu »manje opasnu« varijantu, te upišu dijete na izučavanje predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Svatko ima pravo odlučiti po svom mišljenju i svojoj volji, a mi smo ovoga puta odlučili razgovarati s mladom, sada već profesoricom biologije, Jasminom Milodanović, koja je jedan ciklus obrazovanja završila upravo na hrvatskom nastavnom jeziku i nakon toga bez problema upisala fakultet na srpskom jeziku.

Hrvatski mi nije bio stran

Jasmina je rođena u Đurđinu i po struci je profesorica biologije, te trenutno predaje ovaj predmet u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici, i to u srpskim i hrvatskim odjelima. Osnovnu školu Vladimir Nazor završila je u svom rodnom mjestu, te se upisala u Gimnaziju Svetozar Marković na hrvatskom nastavnom jeziku. Nakon Gimnazije upisala je Prirodno-matematički fakultet, smjer biologija u Novom Sadu, gdje je završila osnovne i master studije na srpskom jeziku. Od jeseni Jasmina je polaznica Lektorata hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu, a želja joj je usavršiti hrvatski jezik.

U razgovoru s Jasminom saznali smo da joj nije bilo teško završiti srednju školu na hrvatskom jeziku: »Hrvatski jezik nije mi bio nimalo stran. On je zapravo bio cijeli život oko mene: gledala sam Hrvatsku televiziju, bila aktivna u Crkvi i hrvatskoj zajednici: tamburaškoj sekciji, dužijancama, prelima... Među ostalim, u osnovnoj školi, jer nije postojala cjelovita nastava u mojoj generaciji, pohađala sam izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, gdje sam dosta naučila. U srednjoj školi, uvijek sam u bilježnici pored stručnog naziva na hrvatskom jeziku upisivala i stručni naziv na srpskom te me zaista ništa nije zbunjivalo pri upisu na fakultet. Znala sam što se od mene traži, a uostalom profesori su starog kova. Velika većina njih završila je fakultete na srpskohrvatskom, imaju studente i iz susjednih zemalja tako da su maksimalno bili tolerantni na sve što su pročitali, ako se nekad i potkrala pogreška«, pojašnjava Jasmina.

Iskoristite svoje pravo

Razdoblje srednje škole pamtit će kao izuzetno lijep period života, jer, kako je rekla, bilo je ugodno boraviti u školi s prijateljima, koji dijele slične vrijednosti.

»Moja generacija je među prvima, pa su pojedini profesori skupa s nama učili hrvatski jezik, često smo i mi njih ispravljali, a ne oni nas«, prisjeća se Jasmina i dodaje: »Društvo je bilo sjajno. Družili smo se i izvan nastave, a nakon završetka srednje škole nalazili smo se na kavama barem nekoliko puta godišnje. Mnogi od nas i danas su najbolji prijatelji pa i kumovi«, kaže naša sugovornica.

S Jasminom smo razgovarali i o aktualnom upisu u prve razrede, kako osnovne tako i srednje škole, a ona je samo potvrdila da onaj tko hoće može sve i da prepreka nema.

»Svakako bih potaknula roditelje koji upisuju djecu u osnovne škole, pa i mlade koji se upisuju u srednje škole, da iskoriste svoje ustavom zagarantirano pravo i tako doprinesu očuvanju i promicanju vlastitog identiteta i kulture. Roditelji i djeca ključni su čimbenik u cijeloj priči: bez njih nastave na hrvatskom jeziku nema. Mislim da svi nastavom na hrvatskom mogu samo dobiti«, poručila je Jasmina Milodanović. 

Ž. V.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika