Intervju Intervju

Ne podlijegati panici i glasinama

Izvanredna situacija koja je u nedjelju proglašena u Srbiji zbog svjetske epidemije prouzrokovane koronavirusom COVID 19 praćena je ne samo brigom za vlastito zdravlje i praktičnim problemima organizacije života u samoizolaciji već i brojnim psihološkim aspektima suočavanja s novonastalom situacijom. Osim straha, koji je normalno da se javlja u ovakvim situacijama, jedan od »pratitelja« epidemija jest i panični strah koji dovodi do nerazumnog i iracionalnog ponašanja koje samo otežava situaciju, kaže dr. sc. Žarko Trebješanin. U ovakvim situacijama nikako ne treba nasjedati glasinama, niti ih širiti; treba osmisliti vrijeme različitim aktivnostima ako ste u samoizolaciji i imati povjerenja u propisane mjere i provoditi ih, kaže on.

Koji su najvažniji psihološki aspekti epidemija, iz dosadašnjih iskustava, odnosno epidemija kojih je bilo i u prošlosti.

Jedan od najvažnijih aspekata je strah. I strah je sasvim normalna psihološka reakcija i normalno je da se javi. Međutim, kod epidemija nije tako rijetko da se javi panični strah. A panični strah ima suprotan efekt od onoga što je jedan normalan strah koji vas tjera da poduzmete hitne i cjelishodne mjere da se obranite od opasnosti. Kod paničnog straha jednostavno imate da se radi nerazumno, iracionalno i to onda u stvari samo otežava situaciju. Druga stvar koja je tu bitna je da se javljaju razne glasine i one se veoma brzo šire. Dakle, ako ljudi nemaju dovoljno informacija ili ako nemaju povjerenja u službene izvore onda prosto idu, kolaju razne glasine o tome da se nešto krije, da se ne zna tocan broj koliko je zaraženih i mnogo toga drugog što onda dodatno zapravo sije paniku.

Kako Vam se čini, s obzirom na to da su u početku bile kontradiktorne poruke, u odnosu na sadašnju situaciju kada je proglašeno izvanredno stanje, ima li dovoljno povjerenja u aktualnu vlast da će se mjere i preporuke koje su donesene provesti na pravi način?

Da, u početku je bilo čak izrazito da se obezvrijedi, da se pokaže da to u stvari nije ništa pa se u tome pretjeralo. Tu su pravljene neke neukusne šale, pa je to stvorilo jedan sasvim pogrešan dojam da to nije ništa naročito »najsmješniji virus u povijesti«, pa se još dodavalo da smo mi eto poseban narod, pa genetika, pa »ne može nam nitko ništa« i to je stvorilo jedan pogrešan stav da se epidemija ignorira, što nije dobro. Uvijek je dobro biti oprezan pa makar bio i malo oprezniji nego da ne budete dovoljno oprezni. Jer onda upravo ta neopreznost i neodgovornost doprinosi širenju epidemije. Bit će, dakle, da su malo prokockali povjerenje jednim takvim pristupom na pocetku koji stvarno uopce ne prilici državnim tijelima. Međutim, sva sreća da se dosta brzo to promijenilo i da su se uozbiljili i poduzele mjere. I druga stvar: ljudi danas, mladi pogotovo, imaju dosta pouzdanih informacija s različitih službenih svjetskih sajtova, tako da mogu tražiti različite izvore o tome što se događa i u drugim zemljama i da vide i druga iskustva i izvuku i neke zakljucke. Jer, naravno, uvijek je dobro kada niste prvi i zaista najteže je bilo u Kini, ali je tu dobro bilo da su oni veoma disciplinirani. Međutim, vidjeli smo i što se događalo u Italiji i kako se virus brzo proširio kao požar. Naravno, uvijek je bolje učiti na tuđim greškama i vjerujem da ce ove zaista oštre mjere, jer je proglašenje izvanrednog stanja jedna od najoštrijih mjera, uspjeti dosta suzbiti širenje epidemije i svesti je na minimum. Naravno, bit će toga još, ali nadam se da neće rasti onom brzinom kao u nekim drugim zemljama.

Kakvo je Vaše povjerenje u naš zdravstveni sustav ako se epidemija značajno bude širila?

Ako bi to dalje raslo, nisam baš sasvim siguran. Jer, kao što svi znamo, naše zdravstvo je takvo da mi nemamo dovoljno liječnika ni za uobičajene uvjete i mislim da je bila loša politika zabrana zapošljavanja u zdravstvu. To nam se nije smjelo dogoditi. A drugo, i plaće su u zdravstvu, kako za liječnike opće prakse, tako i za specijaliste kao i za medicinske sestre dosta niske zbog čega su mnogi napustili zemlju. Tako da smo kadrovski osiromašeni, a i materijalno u cjelini tako da nisam baš siguran koliko sustav može odgovoriti na ove uvjete. Ali, nadam se da će ipak uspjeti da se makar kupi neophodnih medicinskih i zaštitnih sredstava koliko je potrebno. Uglavnom, na žalost, o zdravstvu političari pocinju misliti tek kad se desi nešto ovakvo.

Što biste preporučili pojedincima na individualnom planu, što mogu učiniti u ovoj situaciji?

Ono što je najbitnije jest da čovjek ostane dovoljno priseban, da ga ne zahvati panika, da ne postane lakovjeran i podlegne histeriji ili glasinama. Treba biti sumnjičav prema glasinama koje se šire preko društvenih mreža i ne treba širiti takve glasine, jer će se ljudi dodatno plašiti i neće se znati suociti s onim što je realna opasnost. Vjerujem da ce se ljudi postupno naviknuti na ovu situaciju. Na kraju krajeva, stariji ljudi su prošli razlicita izvanredna stanja od bombardiranja do ubojstva Đinđića. Znamo otprilike kako se treba ponašati u ovakvim situacijama.

Kako se trebaju ljudi koji su u karanteni i samoizolaciji ponašati, kako bi lakše podnijeli tu situaciju?

To je naravno jedna dosta teška situacija, jer nije ni malo ugodno biti u karanteni, to je možda nešto najteže. Nešto je lakša samoizolacija, jer se ljudi nalaze u jednom poznatom ambijentu i na koncu može i obitelj pomoći. Ali, sigurno nije lako ljudima u karanteni koji su prije svega zabrinuti za svoje zdravlje, a onda su izolirani i na neki nacin kao da su obilježeni, kao nekada gubavci. Tu čovjek mora biti spreman ispuniti to vrijeme što, naravno, ovisi i od svake individue – hoće li gledati filmove ili televiziju, ili pročitati neku knjigu; netko drugi će spremati stan, svatko mora naći načina da taj život osmisli i prosto provede to vrijeme na jedan konstruktivni način. Najgore je samo ležati i misliti što će biti. I, naravno, važno je održavati socijalne kontakte, jer je uvijek bitno da je prisutan i netko drugi a to se danas može ostvariti i preko telefona, interneta i drugih sredstava komunikacije.

Intervju vodila: Jasminka Dulić

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay