Kultura Kultura

Hrvatska kultura na Facebooku

U svjetlu težnji za povezivanjem raspršenih pojedinaca i mikrozajednica u okviru zajednice Hrvata u Vojvodini, uloga društvene mreže Facebook postala je, sada je to sigurno, nezamjenjiva. Čini se da su vojvođanski Hrvati u priličnoj mjeri prepoznali mogućnosti društvene mreže Facebook, najstarije i još uvijek dominantne u podneblju u kojem žive, te da je u priličnoj mjeri koriste. Motivi i očekivanja su im, zaključak je pri pokušaju sagledavanja Facebook scene među hrvatskim udrugama kulture, slični. 

Interesiranja koja povezuju

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta ima svoju Facebook stranicu od 2013.

»U međuvremenu, kako je Facebook uvodio promjene, a naše se aktivnosti granale, kreirali smo nove stranice«, kaže dopredsjednik tavankutske hrvatske udruge Ivica Dulić.

Danas je glavna stranica ove udruge ona koja nosi njezino ime, a uz nju postoji i stranica »Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame«. Promidžba ruralnoga brenda Tavankuta nastoji se činiti putem stranice »Tavanut, misto di sunce grli Bačku«, koja informira o projektima, školskim aktivnostima, crkvenim i društvenim događanjima u selu, a administriraju je također članovi ove udruge. Iako je Etno-salaš Balažević u vlasništvu Gupca, dosta posjetitelja ga doživljava kao posebnu cjelinu i turističku destinaciju, te ovo mjesto ima istoimenu inačicu na Facebooku (gdje je, primjerice, prijavljeno do sada čak 7.308 osoba). Konačno, Matija Gubec je organizator Seminara bunjevačkog stvaralaštva koji ima svoju zasebnu stranicu. Tavankut se na internetu okuplja i oko tri Facebook grupe koje je inicirao Branko Ištvančić, zagrebački redatelj rodom iz ovog sela. Uz diferencirane teme, decentraliziranost informiranja hrvatske Facebook scene, u čijem je centru Tavankut, vidi se i kod činjenice da svaka stranica i grupa ima više administratora. Iako je ukupan broj pratitelja tavankutskih hrvatskih stranica 10.080, a broj članova grupa 2.388, zbog preklapanja je teško reći koliki je to broj osoba.

Pratitelji sadržaja su pretežno srednje i starije dobi, primjećuje Dulić.

»Putem Facebooka su ljudi već povezani. Radi toga je puno lakše doći do ciljanog auditorija nego da se koristi neovisna internetska stranica«, kaže predsjednik i administrator Facebook stranice Hrvatskog kulturnog centra Srijem – Hrvatski dom Krunoslav Đaković.

Informacije koje se nude na ovoj stranici su po vrsti najsličnije prosjeku onih koje se plasiraju putem većine vojvođaskohrvatskih stranica: aktivnosti udruge i obavijesti. Učestalost objava, ipak, nije velika. Vrlo sličan je koncept koji primjenjuje predsjednica i administratorica Facebook stranice Udruge građana Tragovi Šokaca iz Bača Stanka Čoban.

»Stranica UG Tragovi Šokaca mi  služi za objavljivanje događaja i fotografija iz našeg rada i aktivnosti. Tu objavljujem pozive na događanja, fotografije i video zapise s manifestacija, fotografije iz svoje zbirke starih fotografija nošnji, kao i stare fotografije Bača«, kaže Čoban. 

Osim činjenice da tradicijske teme i one koje se tiču identiteta privlače veliki broj pratitelja, Milorad Stojnić, koji od 2009. godine adminstrira stranicu Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega kaže da su daleko najpopularnije objave na ovoj stranici (s najviše reakcija i komentara) one koje se tiču nastupa i drugih aktivnosti u kojima sudjeluju djeca. Isto iskustvo ima i administratorica stranice Hrvatske kulturne udruge Antun Sorgg iz Vajske Amalija Šimunović.

Puno posla za administratore

Pokazatelj jake želje za što boljim korištenjem Facebooka je činjenica da nerijetko jedna osoba administrira više od jedne stranice ili grupe. Menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković je, među ostalim, administratorica jedne stranice udruge (Hrvatska čitaonica, koja je formirana prije deset godina i po tome je najstarija na ovoj sceni), jedne stranice profesionalne institucije (ZKVH), te dviju grupa koje globalno informiraju o društvenome životu ovdašnjih Hrvata: »Kultura Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji« i »Hrvati u Vojvodini i Srbiji«.

»Administratori bi češće trebali gledati analitiku koja može služiti kao dobar pokazatelj što to moguće posjetitelje može privući i tako zaključiti kakve bismo sadržaje i kako trebali kreirati«, savjetuje Čeliković i dodaje: »Zbog zauzetosti drugim aktivnostima, to ipak nije moguće kada govorimo o stranicama koje ja uređujem. U analitici sam uočila kako neke objave doista pobuđuju veliku pažnju i imaju više tisuća pogleda. No, nije lako reći koji su razlozi tome, budući da su ti sadržaji vrlo raznorodni. Čini se kako je to posljedica dijeljenja sadržaja, napose ako se oni odnose na prostor dviju država, ili je sama tema popularna.«

Oko kojih se to tema najviše virtualno angažiraju korisnici Facebooka koji cijene sadržaje koji se tiču Hrvata u Vojvodini? Ako bi se u dvije riječi mogle sublimirati značajke koje sadržajno povezuju informacije koje se dijele na ovim stranicama, te riječi bi bile: društvena dinamika. S jedne strane, to pokazuje i osnovnu namjeru kreatora ove socijalne mreže, a s druge, naše, lokalne, može dobro ukazivati na razinu međusobne povezanosti. Administratori stranice homepage.rs to vide i kao potvrdu da su ljudi »poprilično željni ujediniti se oko zajedničkih interesa, strasti i težnji, a to jača međusobne veze i ispunjava ljudsku potrebu pripadanja. Obrazac društvenoga angažmana ovdašnjih naših sunarodnjaka uz pomoć Facebooka je postao predvidiv i ustaljen: obavješćivanje na Facebooku likeshare – posjet događaju – čekanje da se objavi album – like albuma – share albuma – pregled fotografija – like onih na kojima su osobe ili motivi prema kojima gajimo pozitivne osjećaje. Ne razlikuje nas to od svih ostalih korisnika Facebooka, no izgleda da samim događajima, napose onima u domeni kulture i stvaralaštva, odavno daje dodatnu dimenziju. Iz takve prakse uhodalo se i »fotografiranje za face«, kao i, nerijetko, albumi na ovdašnjim hrvatskim stranicama s više stotina fotografija. Amalija Šimunović potvrđuje da je uhodana i praksa ovdašnjih Hrvata da koriste Facebook jače no što je to slučaj s ostalim oblicima komuniciranja.

»Hrvati našeg podneblja su putem Facebooka povezani s Hrvatima koji su iz ovih krajeva otišli, a rodbina i prijatelji su im još ovdje. Oni tako i dalje prate događanja ovdašnjih Hrvata«, kaže ona, potvrđujući i živost mnogih drugih stranica i grupa koje imaju gotovo pretežnu ulogu povezivanja ove vrste.

Time je integrativna uloga ove društvene mreže dobila dodatno snažnu dimenziju.

Pravila, savjeti i... vrijeme!

»Svjesni smo značaja društvenih mreža, zbog čega smo 2017. organizirali seminar na temu ‘Društvene mreže i socijalni aktivizam – izazovi za kulturu Hrvata u Vojvodini’. Tada smo čuli i za neka 'zlatna' pravila: moramo znati kome je stranica posvećena i koji cilj mora postići, te koje ćemo sadržaje plasirati za određene korisnike. Važno je paziti da sadržaji ne budu dosadni, suhoparni, stranica ne smije služiti izričito za samopromidžbu i treba nuditi inspirativne, intrigantne, zanimljive sadržaje koji će privući pozornost, a time ćemo i mi postići željeni cilj. Također je važno imati dinamiku objavljivanja da se ne dogodi da više dana ne bude objave. U ove se aktivnosti mora uložiti vrijeme, mora se planirati unaprijed. Sada to znamo, trudimo se i vjerujemo da će mlade generacije, koje imaju više vremena, znati iskoristiti pogodnosti društvenih mreža«, naglašava Katarina Čeliković.

Naravno, tu su i kritike. Ljudi bježe u virtualnost želeći se zaštititi, primjerice od negativnosti koju izaziva javna rasprava. Često se konflikti u virtualnom svijetu po svojoj brutalnosti ne razlikuju od onih u realnome. Ivica Dulić kaže da »ne postoje nikakva pisana pravila« za objavljivanje sadržaja na Gupčevim stranicama i grupama i da je »bitno da se sadržaji objavljuju tako da se ne ugrožava hrvatski nacionalni i kulturni identitet«. Katarina Čeliković, na pitanja o iskustvima u svezi objavljivanja informacija iz domene manjinske politike ovdašnjih Hrvata u grupi koju administrira, smatra da politika ne bi smjela biti izvan društvenih zbivanja i aktivnosti »jer smo svi o njoj ovisni«.

»Važno je dijeliti i takve informacije, ističem – informacije – kako bismo znali što se na tom planu događa. To uvijek ima više komentara nego druge vijesti, ali važno je ne dopustiti bilo kakve uvrede ili napade, napose ne na osobe. Držimo se takvih načela, a bilo je i nekih primjera koje smo morali blokirati«, kaže ona.

Amalija Šimunović iznosi posve suprotno iskustvo, napominjujući da HKU Antun Sorgg ima samo jedno pravilo, a to je da se na njihovoj stranici »politički sadržaji ne objavljuju«.

Moderne opasnosti informiranja putem Facebooka, poput dezinformiranja, lažnih vijesti, govora mržnje i cenzure tvrtka koja je stvorila ovog internetskog diva pokušala je riješiti populariziranjem grupa i djelomičnim prebacivanjem odgovornosti na moderatore grupa. One, međutim, nisu potpuno zaživjele kod ovdašnjih hrvatskih korisnika i njihovih poštovatelja. Zanimljiva su iskustva Katarine Čeliković, osnivačice i jedne od administratora grupe »Kultura Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji«. »Vidjeli smo potrebu uključivanja većeg broja administratora – kojih je ovdje osam, kako bi se njihovim objavama iz različitih mjesta Vojvodine (Srbije) dobila potpuna i objedinjena slika aktivnosti i događaja unutar ovdašnje hrvatske zajednice. Za ovakav angažman potrebno je puno vremena, ali i traži puno vještina i kompetencija – od onih jezičnih, pa do osjetljivosti za kvalitetu sadržaja. Stoga vidimo kako neki administratori i dalje objavljuju sadržaje na svojim stranicama ili grupama, ali ih rjeđe dijele i u ovoj zajedničkoj grupi«, kaže Čeliković.

Neke od najaktivnijih hrvatskih udruga nisu uopće prepoznale potrebu korištenja Facebooka (a, čini se, ni prezentirajuće potencijale interneta). One druge uspijevaju, po stanju koje se moglo utvrditi početkom ožujka ove godine, biti zanimljive za čak 35.202 pratitelja (s tim da ima dosta osoba koje prate više stranica ili su članovi više grupa). To je potencijal koji, čini se, ne mogu dostići ostali mediji, a i na koji ne mogu ne računati planeri sektora informiranja u okviru naše zajednice.

Marko Tucakov

 

ANTRFILE

Najpopularnije Facebook stranice i grupe koje administriraju hrvatske udruge u Vojvodini

Naziv stranice

Broj pratitelja (2. 3. 2020.)

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame

3.529

HKPD Matija Gubec

2.375

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević

2.096

Bunjevačka povist i adeti

2.074

Tavankut, misto di sunce grli Bačku

1.973

HKC Bunjevačko kolo

1.871

Dužijanca

1.819

Seminar bunjevačkog stvaralaštva

1.737

KUDH Bodrog

1.491

Hosanafest

1.316

Kultura Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji

1.285

 

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay