Kuće nabijače simbol su jednoga načina života, simbol osobitosti starih Šokaca koji su ih gradili i koji su živjeli u njima, kazao je autor knjige Ivan Andrašić

Nakon »matične« Sonte, promocija knjige Ivana Andrašića  »Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću« održana je u petak, 18. ožujka, u Vinkovcima u prostorijama etno-odjela Gradskog muzeja, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, Hrvatske matice iseljenika, te spomenutog muzeja.

Goste iz Vojvodine, menadžericu kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarinu Čeliković i autora knjige Ivana Andrašića, najavio je voditelj vukovarskog ureda Hrvatske matice iseljenika Silvio Jergović, a dobrodošlicu su im poželjeli etnologinja - muzejska savjetnica mr. sc. Ljubica Gligorević i predsjednik vinkovačkog ogranka Matice hrvatske doc. dr. sc. Dražen Švagelj.

Turistički i ekološki potencijal

Po riječima autora knjige Ivana Andrašića, kuće nabijače nisu samo objekti za stanovanje, simbol su jednoga vremena, jednoga načina života, simbol duše i osobitosti starih Šokaca koji su ih gradili i koji su živjeli u njima. Kuće nabijače se više ne grade, a kontinuitet u stvaranju autentične kulturne baštine sve se manje osjeća u okružju sveopće globalizacije. Međutim, Andrašić smatra kako bitka nije izgubljena i kako bi se autentična kulturna baština Šokaca ipak mogla nastaviti stvarati.

Katarina Čeliković je govorila o autoru i njegovom angažmanu u hrvatskoj zajednici, ukazavši na značaj ove promocije. »Predstavljanje knjige o tradicijskoj gradnji u Vinkovcima još je jedan korak u stvaranju jedne vrste kulturne mreže koju činimo u predstavljanju kulture vojvođanskih Hrvata u matičnoj domovini. To je napose važno u području znanosti vezane uz etnografiju u kojoj smo do sada imali male prinose. Ivan Andrašić je svojevrstan primjer kako treba pristupiti obradi tradicijske baštine, a mi ju preko Zavoda najprije obrađujemo, a zatim i populariziramo. Stoga su vinkovački Muzej, Hrvatska matica iseljenika i Matica hrvatska bili pogodno mjesto gdje se na adekvatan način može progovoriti o temi koja nam je zajednička. Pitanja publike pokazuju i vrijednost ove knjige i potrebu da se ovaj rad u zapisivanju tradicijske baštine nastavi«, kaže Katarina Čeliković.

Što čekamo mi?

Etnologinja - muzejska savjetnica mr. sc. Ljubica Gligorević ukazala je na potrebu buduće suradnje njezine institucije s pojedincima poput Ivana Andrašića.

»U današnje vrijeme globalizacije i tranzicije na prostorima bivše zajedničke države, istodobno ubrzanog nestajanja određenih tradicijskih očitovanja i smanjenih financijskih mogućnosti, a ponekad nažalost i nedostatka dobre volje za zaštitu spomeničke kulturne baštine - autorska knjiga Sonćanina Ivana Andrašića pojavila se pred nama u pravom trenutku. Tradicijske kuće 'nabijače' danas su rijetki svjedoci prošlih vremena. Po nizinskim mjestima, gdje su nekada učestalo građene i organizirane kao stambeni i drugi objekti, danas su prisutne kao derutne i napuštene zgrade, a ne kao funkcionalni spomenici kulture i ugodno povijesno mjesto promicanja kulturnog turizma, čemu i streme autorska istraživanja i nastojanja Ivana Andrašića - da se ne zaborave i nadžive same sebe. Na krajnjem jugozapadu Arapskog poluotoka u državi Jemen stoljetne višekatne kuće od zemlje pravi su povijesni spomenici. U proteklih dva desetljeća kuće od zemlje, dopunjene manjim procentima suvremenih građevnih komponenti među našim susjedima u zapadnom svijetu, primjerice Njemačkoj i Francuskoj pravi su hit, ne samo zbog svoje ekološke, već i energentske učinkovitosti. Što čekamo mi? Neka nas s jedne i druge obale Dunava, unutar zajedničkog šokačkog korpusa i svih današnjih stanovnika koji žive na tim prostorima, ova vrijedna Andrašićeva knjiga nadahne u našim promišljanjima kako i na zasadima tradicijskog graditeljstva sačuvati prošlost za našu suvremenost i budućnost.« 

K. P.