Tema Tema

Bojkot, »luksuz« za manjine

Predizborna kampanja – ili bolje reći predkampanja budući da izbori na svim nivoima u Srbiji, najavljeni za 26. travnja, još nisu raspisani – uveliko se zahuktala. Što se tiče formalnih pretpostavki za izbore nakon izmjena izbornih pravila na republičkoj i lokalnoj razini i Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine je na svojoj 36. sjednici, održanoj 21. veljače, donijela odluku o izmjenama i dopuni odluke o izboru zastupnika u Skupštinu APV kojima je spušten izborni cenzus s dosadašnjih pet na tri posto i određeno da na izbornim listama mora biti 40 posto manje zastupljenog spola. Ovom odlukom usklađeno je izborno zakonodavstvo na svim nivoima u Srbiji od Narodne skupštine, preko pokrajinske do lokalnih skupština.

Ova izmjena, kao ni sami pokrajinski izbori, međutim, nije privukla previše pažnje niti medija niti političkih stranaka. I dalje su u fokusu pažnje, kad su u pitanju izbori, postignuća/afere aktualne vlasti s jedne strane, a s druge pitanje izbornih uvjeta, medijskih sloboda i najavljenog bojkota dijela oporbe. Niti pitanje izbornih uvjeta i sudjelovanja nacionalnomanjinskih stranaka ne privlači puno pažnje, ali se iz dosadašnjih nastupa predstavnika manjinskih stranaka može zaključiti da će sudjelovati na izborima.

Izaći li ne?

Tako je na nedavno održanoj izbornoj skupštini Podružnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Sombor predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov kazao kako »kao predstavnici zajednice koja ima dosta nepovoljan društveni položaj zbog složenosti hrvatsko-srpskih odnosa, zbog mjesne težine nas kao Hrvata ovdje, ne bismo trebali dopustiti luksuz neizlaska na izbore«.

No, za sada, kako kaže Žigmanov, ova stranka još nije donijela i formalnu odluku hoće li i s kime izaći na izbore. Na pitanje kada će DSHV donijeti formalnu odluku hoće li i s kime izlaziti na izbore, Žigmanov kaže: »Vrlo skoro! Najprije odluku o tome izlazi li uopće na izbore, a nakon toga u kakvom aranžmanu i s kim.«

Ipak, DSHV je član bloka Vojvođanski front i već dulje vrijeme sudjeluje na tribinama u gradovima i mjestima po Vojvodini, a nedavno je u Kragujevcu sudjelovao i na inicijalnom sastanku za osnivanje Europskog bloka. Međutim, kaže Žigmanov, ne može se govoriti da su u kampanji za izbore.

»Kao politički subjekt koji je pristupio Vojvođanskom frontu radimo na popularizaciji naše političke platforme, a što se tiče razgovora koji se vode, to je uobičajen oblik djelovanja političkih partija. Istina, ti razgovori sada imaju i sadržaje koji se tiču stvaranja pretpostavki za eventualni zajednički nastup na izborima, pa sve ima onda i nekakvu predizbornu dimenziju.«

Za sada, kaže Žigmanov, tijela DSHV-a nisu donijela nikakvu odluku o tome hoće li i u kakvoj koaliciji ili samostalno izlaziti na izbore i na kojim nivoima vlasti, te je »o tome je još preuranjeno govoriti«, te dodaje, kako »ukoliko se donese odluka da se izlazi na izbore, najpoželjnije bi bilo da se izađe na svim razinama.«

Također je i generalni tajnik LSV-a Bojan Kostreš za Novi magazin rekao kako aktivnosti Vojvođanskog fronta ne vidi kao predizborne već kao rad na stvaranju politike, te je poručio kako će odluku o tome hoće li LSV izaći na izbore ili ne donijeti Glavni odbor ove stranke kada izbori budu raspisani. Također je rekao kako očekuje da će članice VP prvo pojedinačno, a zatim i zajednički, donijeti odluku o »borbi za bolju Vojvodinu i europsku Srbiju«, a da osobno misli da bojkot izbora nije dobro rješenje jer će se neizlaskom na izbore omogućiti veći broj zastupničkih mjesta naprednjacima. »Matematički je dokazivo da se bojkotom izbora Aleksandru Vučiću daje mnogo veća vlast nego što bi je dobio kada bi ljudi izašli na izbore«, tvrdi Kostreš.

U bloku Vojvođanski front nalazi se i Crnogorska partija, čiji predsjednik Nenad Stevović kaže kako će Crnogorska partija sudjelovati na predstojećim izborima »i tako omogućiti da se čuje glas crnogorske manjine u Vojvodini i Srbiji. Kada su ugrožena Ustavom i zakonima garantirana prava crnogorskoj zajednici u Srbiji, nemamo ni jedan razlog biti pasivni i bojkotirati izbore. Svoj nastup na republičkim, pokrajinskim i na većini općinskih izbora vežemo za modernu, proeuropsku koaliciju Vojvođanski front«, kaže Stevović.

Izborni uvjeti i mediji

Što se tiče izbornih uvjeta i slobode medija, koji su predmet velikih sporenja između stranaka koje su se opredijelile za izlazak na izbore i onih koji su za bojkot izbora, Žigmanov kaže kako oni »općenito promatrano, nisu dobri, napose kada je riječ o slobodi medija, to jest dostupnosti sadržaja koji se tiču nacionalnih manjina. No, DSHV za takvu situaciju ne snosi nikakvu odgovornost, pa vrlo teško može utjecati da se ista i promijeni«.

Stevović, pak, kaže kako su »izborni uvjeti refleksija sveukupnog društvenog ambijenta u Srbiji. Imajući u vidu da živimo u predpolitičkom društvu, shodno tome je i kvaliteta izbornih uvjeta. Kada naša država dostigne nivo zapadnih demokracija, i izborni uvjeti će biti na tom nivou«.

Što se tiče izbornih pravila koja se odnose na nacionalnomanjinske stranke Stevović smatra da je »izmjena zakonskih pravila nekoliko mjeseci prije izbora po više faktora upitna, a za nacionalne manjine predstavlja smanjivanje stečenih manjinskih prava. Imajući u vidu da se predviđa obveza da izborne liste političkih stranaka nacionalnih manjina moraju dobiti potvrdu od nacionalnih vijeća. Zakon o nacionalnim vijećima ne predviđa vijećima tu vrstu ingerencija. S druge strane, ogromna većina nacionalnih vijeća su pod direktnom kontrolom vladajućih političkih struktura i ne predstavljaju autentične predstavnike svojih nacionalnih zajednica niti se bore za njihove interese«.

Ideološke osnove i nacionalnomanjinska prava

Na pitanje što je Crnogorsku partiju motiviralo da pristupi Vojvođanskom frontu, koji okuplja stranke različitih profila od socijaldemokrata do liberalnih, konzervativnih, Stevović odgovara:

»Vojvođanski front je modernistički i proeuropski politički pokret koji ima viziju i gleda u budućnost, a Crnogorska partija je dio koalicije jer podržava regionalizaciju, decentralizaciju i punu autonomiju Vojvodine. Front također zastupa i dosljedno poštovanje kulturne autonomije nacionalnih zajednica i poštovanje propisa o službenoj uporabi jezika i pisama – što je za Crnogorsku zajednicu posebno važno, imajući u vidu da nam se u općini Vrbas krši ustavno i zakonsko pravo na korištenje crnogorskog kao službenog jezika. Također se inzistira na dosljednom poštovanju principa sekularnosti u društvu i odvojenosti crkve i države. Značaj tog principa možemo vidjeti i u Crnoj Gori, gdje jedna grupa vjernika pokušava sebi uzeti za pravo da upravlja državom i bira koje zakone će poštovati a koje neće. Konačno, Crnogorska zajednica u Srbiji potpuno podržava politiku Vojvođanskog fronta za punopravno članstvo Srbije u EU i NATO, pogotovo jer je i naša matica Crna Gora u NATO i prva u redu za ulazak u EU. Ideja Vojvođanskog fronta je da u našim uvjetima implementira europska rješenja o jakim regijama i autonomiji, i to može pobijediti duboku političku krizu u Srbiji i nestabilnost, koja je istovremeno njen vodeći ‘izvozni proizvod’ u zemlje regije«.

LSV, koja je okosnica ovog saveza, poznata je po svojoj »autonomaškoj« orijentaciji i može se reći »anacionalnom pristupu« dok se nacionalno-manjinske stranke organiziraju na osnovu nacionalne pripadnosti i radi zalaganja prije svega za nacionalno-manjinske ciljeve. Kako se tako različite ideološke osnove usklađuju u ovome bloku, pitali smo Stevovića:

»Pored dominantnog zalaganja za nacionalnomanjinske ciljeve naše zajednice, Crnogorska partija želi pružiti svoj doprinos demokratskom razvoju AP Vojvodine i Republike Srbije. Boreći se za interese svoje nacionalne zajednice ne želimo se getoizirati već aktivno sudjelovati u svim političkim procesima koji se tiču budućnosti zemlje čiji smo građani. LSV i Vojvođanska partija su prirodni partneri nacionalnim strankama, jer dijelimo isti sustav vrijednosti. Dokaz za to je i dokument, politička platforma, Memomorandum o budućnosti Vojvodine koji predstavlja nukleus okupljanja Vojvođanskog fronta«, kaže Stevović za Hrvatsku riječ.

J. D.

 

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay