Intervju Intervju

Kohezija entuzijazma mladosti i znanja iskusnijih kolega

Nakon šest godina od osnivanja udruge novinara Cro-info i pet godina od osnivanja udruge novinara Cro-news, razgovarali smo s glavnim i odgovornim urednikom programa ovih udruga Branimirom Kuntićem, o njihovim ciljevima i programima.

Koji su bili motivi osnutka Udruga novinara Cro-info i Cro-news i ciljevi rada?

Udruga novinara Cro-info osnovana je 2014. godine, a godinu dana kasnije hrvatska udruga novinara Cro-news, s nekoliko osnovnih ciljeva, poput unaprjeđenja novinarske profesije unutar manjinskih redakcija, podizanja znanja i vještina upravljačkog kadra unutar manjinskih zajednica, a prije svega kroz organiziranje seminara i stručnih skupova, zatim razvijanje medija koji su već u to doba umnogome bili u fazi ekspanzije, tj. online medija. Međutim, možda i najbitnija misao s kojom se pristupalo potpisivanju osnivačkog akta bila je ideja kako iznaći alternativu za medije, odnosno tadašnju organizaciju i financiranje medija i njihovih informativih sadržaja u svjetlu nastupajuće privatizacije istih, koja je bila neminovna stupanjem na snagu seta medijskih zakona iz 2014. godine. Naime, u tom trenutku se nije znalo hoće li, prije svega Radio Subotica, nakon privatizacije uopće imati vlasnika, s obzirom na potencijalnu malu profitabilnost tradicijskih medija u odnosu na glomaznu kadrovsku strukturu, zatim ukoliko Radio Subotica bude kupljena hoće li se uspostaviti kvalitetna suradnja s vlasnikom u cilju nesmetanog emiranja programa na hrvatskome jeziku, a sukladno mogućnostima o novim izvorima financiranja gdje je informiranje na manjinskim jezicima svrstano u vid javnog značaja u području informiranja.

U kojoj mjeri se mladi uključuju u rad ovih udruga?

Osnovna filozofija dvaju udruga od osnutka do današnjeg dana bila je i ostala implementacija što je moguće većeg broja mladih osoba koje su spremne prihvatiti izazove razvoja i promjena u području informiranja, koje će svojim entuzijazmom i željom za učenjem izrasti u kvalitetne novinare, urednike, spikere, osobe zadužene za zahtjevne tehničke poslove, kao što su snimanje, montaža priloga, montaža emisija, osvjetljenje, zatim iznalaženje načina kako opstati u vrijeme hibridizacije novinarskih žanrova, ali i razvijati se u području medijskog menadžerisanja i upravljanja medijima. Pokušali smo, nadam se i uspjeli, sačiniti kvalitetnu koheziju entuzijazma mladosti i znanja iskusnijih kolega, koji nesebično prenose vještine iz svojih područja na mlađe kolege.

Koje medijske programe realiziraju udruge Cro-info i Cro-news?

Udruga novinara Cro-info od svog osnutka, osim organiziranja stručnih seminara i tribina, fokusirana je na proizvodnju medjiskih sadržaja koji se emitiraju putem televizijskog medija.

Paralelno s televizijskim sadržajima, 2015. godine Cro-info, pokreće i istoimeni internet medij s osnovnom misijom blagovremenog i istinitog informiranja pripadnika hrvatske manjine.

Osnovna prednost internet portala, posebice ukoliko je ciljna grupa široko disperzirana poput hrvatske manjinske zajednice, je laka i brza dostupnost informacije bez obzira na teritorijalnu distancu korisnika medijskih sadržaja. Nažalost, internet platforme imaju i svoje ranjive točke, a to su mogućnosti hakerskih napada što se upravo desilo portalu www.croinfo.rs. Naime, u noći između ponedjeljka i utorka srušen je sajt naše udruge, obrisane su kompletne informacije koje su se nalazile na njemu te je još uvijek upitno hoćemo li biti u mogućnosti backupovati iste. Hrvatska udruga novinara Cro-news prvenstveno je etablirana radi proizvodnje medijskih sadržaja za potrebe radijskog informiranja. Potreba proizvodnje radijskih sadržaja na hrvatskom jeziku posebice je izražena nakon gašenja Radio Subotice u starom formatu. Zahvaljujući korektnom odnosu s emiterom i uz potporu na bazi projektnog financiranja uspijevamo postići cilj, uistinu ne u opsegu kao prije privatizacije, a to je očuvanje radijskog programa na valovima Radio Subotice.

Koliko se Udruge uspijevaju u svom radu posvetiti kvaliteti programa, postoje li mogućnosti da novinari i suradnici pohađaju seminare, obuke za novinare?

Dvije osnovne vodilje udruga novinara Cro-info i Cro-news u svome radu, osim animiranja mladih entuzijastičnih osoba, su podizanje razine kvalitete programa, medija i informiranja na hrvatskom jeziku te ono u čemu smo beskompromisni, a to je poštivanje novinarske etike. Za razliku od subvencioniranih medija, mediji koji funkcioniranju na bazi sufinanciranja i dotacija moraju iznaći dopunske načine financiranja ili suradnje kako bi uspjeli zadržati kadrove koje su obučili ukoliko žele održati i razvijati kvalitetu i kvantitetu svojih medijskih sadržaja. To je moguće eventualnim izmjenama Zakona gdje bi bili dozvoljeni određeni vidovi partnerstva s lokalnim samoupravama ili drugim manjinskim medijima, kao i apliciranjem na sredstva iz europskih fondova. Drugi, ali nikako manje bitan segment u cilju razvoja informiranja, osim novca i entuzijazma, je svakako educiranje novinara i ostalih kadrova uključenih u proces proizvodnje medijskih sadržaja. Udruge novinara Cro-info i Cro-news organiziraju seminare i obuke na kojima pružaju mogućnost novinarima i upravljačkom kadru manjinskih medija da besplatno prikupljaju znanja, vještine i spoznaju potrebe modernog informiranja. Svakako raduje činjenica da se sve više kolega odaziva i aktivno uključuje prilikom održavanja stručnih obuka.

Na koji se način danas financiraju udruge Cro-info i Cro-news?

Udruge novinara Cro-info i Cro-news, kao neprofitne organizacije, isključivo se financiraju na temelju natječaja i donacija. Udruge apliciraju na natječaje svih tijela Republike Srbije i dostupne natječaje tijela Republike Hrvatske, prije svega Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. U nastupajućem periodu nužno je utvrditi sigurnu, dostatnu i kontinuiranu potporu lokalnim i regionalnim medijima. Trebalo bi predvidjeti mogućnost potpisivanja ugovora, u obliku javno privatnog partnerstva, između lokalne samouprave za radio ili više lokalnih samouprava za televiziju te nakladnika i internet portale od posebnog značaja za ostvarivanje javnog interesa. Natječaji, odnosno projektno financiranje medija, kako je definirano Zakonom o javnom informiranju i medijima, trebaju biti namijenjeni za specijalizirane emisije ili rubrike koje se bave pravima nacionalnih manjina, zdravljem, ekologijom, kulturom i drugim temama koje su definirane kao javni interes.

Smatrate li važnim postojanje informiranja na materinskom jeziku i na elektroničkim medijima i internet platformama u odnosu na tiskane medije?

Mediji su danas u krizi, osobito tisak, te sve lokalno, a napose regionalno informiranje neovisno o tradicionalnoj medijskoj platformi – tisak, radio i televizija. U nedostatku vlastitog novca, uz limitiranu državnu pomoć, izdavači medija sve se više okreću novim platformama, prije svega internet prezentacijama i neovisnim radijskim i televizijskim produkcijama. Ne treba zanemariti i čestu pojavu inertnosti uposlenih u manjinskim medijima koji se subvencioniraju iz proračuna javne vlasti, koji ne pokazuju spremnost da moderniziraju vlastiti medij i prilagode ga promjenama u medijskoj industriji, što može dovesti do postavljanja pitanja opravdanosti njihovog postojanja. Tijela javne uprave ih mogu proglasiti neekonomičnim, iracionalno skupim, neefikasnim i neefektivnog učinka. Stoga je neophodna obuka novinara za agencijsko novinarstvo, foto-novinarstvo, a/v montažu i online novinarstvo.

Koji su danas izazovi manjinskog informiranja u Srbiji?

Manjinski mediji u Srbiji imaju veliku šansu biti afirmativan čimbenik u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji, pod uvjetom da buduća rješenja ne budu donošena na prečac ili kao rezultat partikularnih dogovora najviših predstavnika države s predstavnicima pojedinih nacionalnih manjina. Nadalje, iako smatram da je zakonska zaštita prava nacionalnih manjina u Srbiji općenito na visokoj razini, to ne znači kako se ona ne bi trebala mijenjati, sukladno promjenama kroz koje društvo prolazi ili u ovisnosti od tehničkih inovacija u medijskoj sferi. Tijekom novog definiranja magistralnih pravaca politike u sferi informiranja, neophodna je djelimična izmjena, a potom puna i djelotvorna implementacija domaćeg zakonodavstva, koja podrazumijeva i obveze koje je Srbija preuzela potpisivanjem i ratifikacijom međunarodnih sporazuma. Princip ravnopravnosti svih manjinskih zajednica, koji se reflektira kroz jedinstven pravni režim i institucijska rješenja, ne znači i jednoobraznost u načinu na koji se potiče informiranje manjina s obzirom na njihovu veličinu, disperziranost i navike praćenja različitih medijskih platformi. Stoga je nužno pronaći modele financiranja manjinskih medija koji će biti najoptimalniji s aspekta racionalnosti, ekonomičnosti i efikasnosti.

Intervju vodio: Zvonko Sarić

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay