Tema

Nedovoljno iskorišteni potencijal

Koriste li i na koji način manjinski mediji u Srbiji društvene mreže i društvene medije – bila je tema istraživanja koje je prošle godine proveo portal Komšijske novosti, odnosno novinarke Virág Gyurkovics i Vladimira Dorčova-Valtnerova. U razdoblju od 14. listopada do 14. studenoga 2019. godine praćena su 22 manjinska medija (tiskana, televizijska, radijska, internetski portali) koja svoje sadržaje objavljuju na mađarskom (Magyar Szó, Hét Nap, Vajdaság Ma, Szabad Magyar Szó, Vajdasági Rádió és Televízió, Pannon Rádió i Televízió, Délhír), slovačkom (Hlas ľudu), rusinskom (Ruske slovo), rumunjskom (Libertatea), bugarskom (Novo bratstvo), hrvatskom (Hrvatska riječ, Cro info), bunjevačkom (Bunjevačka rič i Bunjevačka rič Sombor), albanskom (Bujanoci.net, Presheva.com); odnosno dvojezično na srpskom i bugarskom (Far, RTV Caribrod), bošnjačkom i srpskom (RTV Novi Pazar), kao i Rom Press koji informira jedino na srpskom jeziku, iako je namijenjen romskoj zajednici.

Konkretno, tijekom istraživanja na dnevnoj razini praćeni su nalozi spomenutih manjinskih medija na društvenim mrežama (facebook, twitter i instagram) te društvenom mediju (youtube). Cilj je bio da se stekne slika o tome utječu li društvene mreže na rad ovih medija.

Dominacija Facebooka

Istraživanje je pokazalo da manjinski mediji u Srbiji kao potencijale za povećanje vidljivosti i čitanosti/posjećenosti i kreiranja medijskog brenda najaktivnije koriste društevnu mrežu facebook. Šesnaest medija su na ovoj mreži aktivni skoro svakodnevno, četiri ne koriste ovu mrežu, a dva medija ne koriste društvene mreže uopće. Twitter i instagram predstavljaju nedovoljno iskorištene društvene mreže. Sedam redakcija »tvituje« vijesti, a samo šest su tijekom istraživanja bile aktivne na kreiranju instagram postova.

Njihovi pratitelji na facebooku više »lajkaju« (like) i dijele (share) sadržaj nego što ga komentiraju, što je slučaj sa skoro svim promatranim medijima. Na twitteru broj »lajkova« i dijeljenja (retweet) je neznatan, a »lajkovi« na youtubeu nisu česti. Inače, naloge na youtubeu imaju mnogi od promatranih medija, ali tek devet medija je tijekom perioda obuhvaćenog istraživanjem postavilo video sadržaj, dok su neki na ovom mediju neaktivni više godina, pokazalo je istraživanje.

Kanal za postojeće sadržaje

Novinarka Vladimira Dorčova-Valtnerova kaže za HR kako je osnovni zaključak istraživanja da manjinski mediji još uvijek nisu iskoristili potencijal koji donose društvene mreže i društveni mediji. Ističe kako društvene mreže i mediji ne utječu na rad manjinskih medija, već im služe samo kao kanal promocije postojećih formata, a ne i kao kanal za kreativne i inovativne pristupe u novinarskoj profesiiji i komunikaciji sa zajednicama koje okupljaju.

»Skoro svi mediji koje smo pratili jesu prisutni na društvenim platformama, a najviše na facebooku. Objave na društevnim mrežama ovih medija su ogledalo njihove uređivačke politike u kojoj je u fokusu društvo, kultura, umjetnost i sport, dok političke i ekonomske teme kao predmet novinarskih tekstova i priča nalazimo rijetko. Društvene mreže medija na jezicima nacionalnih manjina koji su obuhvaćeni istraživanjem predstavljaju ogledalo njihovog tiskanog, televizijskog ili online sadržaja i rijetko su ove platforme iskorištene za plasiranje novog, originalnog sadržaja kao što su video, live video, ilustracija, infografika, kvizovi, niz storyja i slično. Objave ovih društvenih mreža uglavnom predstavljaju linkove ka njihovim sajtovima, odnosno portalima, eventualno ka youtubeu. To ukazuje na generalni zaključak da društevne mreže ne utječu na rad medija na jezicima nacionalnih manjina, odnosno na uređivačku politiku, budući da služe samo kao kanal promocije postojećih formata, a ne i kao kanal za kreativne i inovativne pristupe u novinarskoj profesiiji i komunikaciji sa zajednicama koje okupljaju«, kaže Dorčova-Valtnerova.

Strategija i komunikacija

Autorice ovog istraživanja su u kontekstu zaključka navele i preporuke za efikasnije korištenje društvenih mreža i medija.

»Prvi i osnovni savjet sigurno jest: konzistentnost i kontinuitet u objavama na mrežama, odnosno stalna prisutnost na mrežama. Stalna prisutnost na mrežama zna biti iscrpljujuća, ali ukoliko imamo strategiju, odnosno plan objava, barem na tjednom i mjesečnom nivou, onda je vođenje profila na društvenim mrežama mnogo jednostavnije i lako. Osim toga, dvije su važne stvari: komunikacija na mrežama – jer za to one postoje, znači poticanje dijaloga, ‘lajkanje’ komentara, odgovaranje na pitanja ili na komentare – odnosno ‘ljudski dodir’, kako ja to volim reći, i novi sadržaji koji nisu prekopirani iz tiskanog ili elektroničkog izdanja već su kreirani namjenski za mreže. U tome je ključ uspjeha«, smatra Dorčova-Valtnerova.

Društvene mreže i društveni mediji prije svega spajaju ljude i grade zajednicu u kojoj je međusobna komunikacija jedan od važnih segmenta. Često na nalozima medija, posebno manjinskih, ima komunikacije i reakcija u vidu »lajkova«, »dijeljenja« i komentara, ali ovaj potencijal nije u potpunosti iskorišten. Stoga se, kako se navodi u jednoj od preporuka, ohrabruju redakcije da komentare moderiraju, odnosno kroz pitanja i odgovore motiviraju pratitelje na konstruktivne dijaloge koji će, na kraju krajeva, pomoći i medijima da bolje upoznaju svoju zajednicu.

Veliki potencijal

Dorčova-Valtnerova podsjeća na velik potencijal društvenih mreža, jer ih, kako kaže, prate gotovo sve generacije.

»To se naravno ne može generalizirati, ali dovoljno je da se okrenemo oko sebe i shvatimo da naši najbliži – od baka i djeda, susjeda, prijatelja, rođaka, mladih i djece – ‘vise’ na mrežama i putem njih se informiraju. I upravo za to bi mediji trebalo malo drugačije pristupati društvenim mrežama«, smatra naša sugovornica.

Na kraju teksta donosimo i malu usporedbu kako bismo ilustrirali angažman Hrvatske riječi na popularnom facebooku u odnosu na druge manjinske tiskane tjednike u Vojvodini. Istraživanje je, naime, pokazalo kako je naš tjednik, usprkos prostoru za unapređenje u više segmenata, jedan od boljih u korištenju poznate društvene mreže. Posebice ako se uzme u obzir činjenica kako drugi manjinski tjednici imaju kontinuitet izlaženja i građenja brenda od preko 70 godina. Facebook mađarskog tjednika Hét Nap ima – za pretpostaviti – najviše, više od 20.000 pratitelja, a Hrvatska riječ je sa svojih oko 2.700 pratitelja u rangu sa slovačkim Hlas l’uduom, koji ima oko 3.000 pratitelja, pa i rumunjskom Libertateom koja ima oko 3.800 prijatelja, dok rusinsko Ruske slovo ima oko 1.500 pratitelja. Također, facebook Hrvatske riječi spada u veoma malu skupinu manjinskih medija u Srbiji koji, doduše rijetko, prave posebne sadržaje isključivo za ovu društvenu mrežu (foto galerije, video ili kraće tekstove u povodu najznačajnijih događanja u manjinskoj zajednici). Kada je u pitanju naš facebook nalog, u istraživanom razdoblju imali smo prosječnih 38,6 »lajkova« po objavi, što je, prema ocjeni istraživačica, veliki potencijal za razvoj komunikacije između Hrvatske riječi i zajednice.

D. Bašić Palković