Tema

Lakše do hrvatskih papira

Prema izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje su stupile na snagu 1. siječnja ove godine, za Hrvate izvan Republike Hrvatske olakšano je dobivanje hrvatskog državljanstva. Olakšice po novinama nastalim u članku 5. ovoga Zakona tiču se djece odnosno mladih do 21. godine, kao i onih starijih od 21 godine, koji to pravo mogu iskoristiti do 31. prosinca 2021.

Novine u stjecanju 

Najvažnija novina koja je za ovdašnje Hrvate povoljna jesu olakšice koje se tiču stjecanja hrvatskog državljanstva kod djece, čiji jedan od roditelja posjeduje ove dokumente.

Prema riječima člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH i djelatnika Hrvatskog nacionalnog vijeća Darka Sarića Lukendića glavna izmjena tiče se toga da je ranije bilo potrebno da oba roditelja imaju hrvatsko državljanstvo kako bi njihovo dijete moglo ostvariti pravo na njega upisom, znači bez potrebe dokazivanja svoje pripadnosti hrvatskom narodu.

»Prema izmjenama, dovoljno je da jedan roditelj ima hrvatsko državljanstvo i da ga je stekao prije djetetova rođenja. Na Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, kao članovi i kao predstavnici Hrvata iz Srbije – Snežana Periškić, Krunoslav Đaković i ja svojedobno smo se zalagali za to da se ovo pravo omogući i onima čiji su roditelji hrvatsko državljanstvo dobili nakon što im se dijete rodilo. To je kao prijedlog otišlo u Hrvatski sabor, ali nažalost nije usvojeno. Ono što je također pozitivno jeste da je mogućnost da dijete na ovaj način dođe do hrvatskih papira, dakle bez potrebe dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu, produljena s 18 na 21-nu godinu. Treća izmjena tiče se toga da i oni stariji od 21. godine u naredne dvije kalendarske godine (do 31. prosinca 2021.) mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo ako im je barem jedan roditelj hrvatski državljanin.«

Kao član spomenutog Savjeta on napominje kako je na sjednicama vrlo čest prigovor Hrvata iz Vojvodine bio da je postupak za stjecanje državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda dosta otežan, složen i da dugo traje te kako su i raniji sazivi HNV-a i politički predstavnici hrvatske zajednice u više navrata to pitanje tematizirali. Na sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH održanoj 2017. godine, pitanje stjecanja hrvatskog državljanstva je, prema njegovim riječima, aktualizirano ne samo s pozicije Hrvata iz Srbije već i iz pozicije pripadnika hrvatskog naroda iz iseljeništva. Tada je sačinjena preporuka Vladi RH koja je nakon toga uobličena u prijedlog zakonskog rješenja i koji je nakon procedure okončane u jesen 2019. stupio na snagu od početka ove godine.

S obzirom na novonastale izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu, nakon upita, iz Generalnog konzulata RH u Subotici dobili smo informaciju da im je od 1. siječnja ove godine pojačan opseg posla, ponajviše zbog podnošenja zahtjeva za stjecanje ili utvrđivanje hrvatskoga državljanstva, no konkretne brojke, nažalost, nisu nam mogli dati.

Upis u Matičnoj knjizi rođenih

Tijekom diskusije na sjednici Savjeta vlade 2017. godine naši su predstavnici ukazali na problem kako veliki broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji nema validna dokumenta, da je teško dokazati pripadnost hrvatskome narodu izjašnjavanjem u javnim dokumentima u kojima ne postoje takve rubrike. S tim u vezi nastale su pozitivne promjene i to od 1. siječnja 2019. od kada je izmjenama o dopunama Zakona o matičnim knjigama, u Matičnu knjigu rođenih i izvode iz matičnih knjiga omogućen dobrovoljni upis podatka o nacionalnoj pripadnosti.

»Ključno pitanje za onoga tko nema hrvatsko državljanstvo jeste kako dokazati pripadnost hrvatskome narodu ako mu nijedan od roditelja nema hrvatsko državljanstvo. Donedavno, jedini način da se to dokaže bio je upis u Poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine. Tu se stvara svojevrstan problem da netko može otići ujutro zatražiti zahtjev za upis, dobiti to rješenje tijekom dana ili u narednih nekoliko dana i po podnošenju zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo tražiti ispis iz ovog popisa i o tome ne postoji nikakav trag ili zabilješka. Bitna promjena se dogodila usvajanjem Zakona o matičnim knjigama, što je inače jedna od obveza Srbije u procesu pristupanja Europskoj uniji i obveza na temelju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, kojom je omogućeno da odrasle osobe zatraže upis svoje nacionalnosti u matičnu knjigu. Dakle, ako nemate nikakav dokument, a upisali ste se Poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine, možete otići u matičnu službu svoje općine ili grada i tražiti da vam se u Matičnu knjigu rođenih upiše podatak o nacionalnoj pripadnosti. S tim dokumentom, koji ima daleko veću težinu od samog upisa u Poseban popis birača, šanse da se dobije pozitivno rješenje za dobivanje hrvatskog državljanstva su daleko veće«, pojašnjava Darko Sarić Lukendić ističući zbog čega je još važno navesti nacionalnu pripadnost u Matičnu knjigu rođenih:

»Onaj tko je danas tražio da mu se u matičnu knjigu upiše da je Hrvat, sutra može tražiti da se to izmijeni. Bit će unijet novi upis, ali se stari neće brisati. Dakle, ostat će dokaz o promjeni. Istodobno, ako se netko ranije izjasnio kao pripadnik nekog drugog naroda, a sada se želi izjasniti Hrvatom samo da bi dobio državljanstvo, tamo će stajati da se on nekada izjašnjavao na drugačiji način i dakako da će to biti uzeto kao otegotna okolnost prilikom dobivanja državljanstva.«

U povodu mogućnosti ostvarivanja prava upisa nacionalne pripadnosti u matične knjige rođenih, obratili smo se mjerodavnima u Matičnoj službi Subotica s pitanjem koliko je osoba od trenutka stupanja na snagu spomenutih izmjena Zakona do danas tražilo da im se u Matičnu knjigu rođenih upiše da su po nacionalnosti Hrvati i dobili smo sljedeći odgovor:

»Od 1. siječnja 2019. godine primjenjujemo odredbe Zakona o matičnim knjigama koje se odnose na davanje izjave o nacionalnoj pripadnosti, koja se sada upisuje u matične knjige rođenih i u izvode iz matičnih knjiga. Od trenutka stupanja na snagu odredbe o nacionalnoj pripadnosti, Odsjeku za osobna stanja građana Subotice 2019. godine pristupilo je 252 osobe koje su se izjasnile o hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti. Od 1. siječnja 2020. ovu mogućnost je iskoristila 21-na osoba.«

Prema informacijama iz subotičke Matične službe, Izjavu na Zapisnik matičaru osoba može dati ako je navršila 18 godina, po mjestu prebivališta, osobno. Za malodobne osobe potrebno je prisustvo oba roditelja koja moraju dati identičnu izjavu o nacionalnosti djeteta, uz prikaz osobne iskaznice. Za novorođeno dijete, roditelji mogu dati suglasnu izjavu o nacionalnoj pripadnosti djeteta prilikom prijave rođenja u Općoj bolnici Subotica.

Kako do hrvatskog državljanstva?

Osoba koja želi postati državljanin Hrvatske, a nijedan od roditelja nema hrvatsko državljanstvo, mora proći kompletnu proceduru dokazivanja pripadnosti hrvatskome narodu. Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva ona može podnijeti i prirođenjem postati hrvatski državljani ako ispunjava uvjete propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu.

Za primitak u državljanstvo Republike Hrvatske, na temelju članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, potrebna je sljedeća dokumentacija: 1. Izvadak iz matične knjige rođenih; 2. Izvadak iz matične knjige vjenčanih; 3. Uvjerenje o državljanstvu Republike Srbije; 4. Uvjerenje o nekažnjavanju MUP RS; 5. Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi kazneni postupak; 6. Preslika identifikacijske isprave;

Osobni dokazi o nacionalnom izjašnjavanju: 7. Izvadak iz matične knjige učenika osnovne; 8. Izvadak iz matične knjige učenika srednje škole; 9. izvornik i preslike đačke knjižice; 10. ovjereni ŠV obrasci s upisa na studij na fakultetu i svaki semestar studija; 11. preslika indexa; 12. potvrda o nacionalnom izjašnjavanju prilikom upisa u vojnu evidenciju; 13. izvornik i preslika vojne knjižice; 14. izvornik i preslika vojne zdravstvene knjižice; 15. izvornik i preslika radne knjižice; 16. propisno ovjereni zapisnik o namjeri sklapanja braka; 17. propisno ovjereni obrasci prijave rođenja djece; 18. članska iskaznica i potvrda hrvatskog kulturnog društva iz koje će biti razvidno od kada ste član društva; 19. životopis; 20. potvrda o nacionalnom izjašnjavanju iz nacionalne službe za zapošljavanje; 21. konzularna pristojba u iznosu od 189 eura;

Dokazi o nacionalnom izjašnjavanju jednog ili oba roditelja – radna knjižica, vojna knjižica, svjedodžbe, zapisnik o namjeri sklapanja braka i slično.

Uz sve navedeno važno je napomenuti da nije potrebno izvršiti prijevod dokumenata sa srpskog na hrvatski jezik.

I. Petrekanić Sič