Kultura Kultura

Pjesnik tragične sudbine

U okviru projekta Godina hrvatskih velikana u Vojvodini, kojega koordinira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, ove se godine obilježava 100. obljetnica rođenja pjesnika iz Monoštora Stipana (Stipe) Bešlina (4. siječnja 1920. – 4. travnja 1941.). U Somboru je tu obljetnicu nedavno obilježila Udruga građana Urbani Šokci, koja je prije nekoliko godina tiskala i Bešlinovu zbirku pjesama Tajanstvenosti trag.

Zaboravljen i nepodoban

Rođen je 1920. godine u Monoštoru, a pjesme je počeo pisati kao trinaestogodišnji sjemeništarac Karmelićanskog samostana u Somboru. Bile su to pjesme za djecu, a kasnije i pjesme posvećene blagdanima, svecima, pa i pjesme u kojima je iznosio svoje duhovno stanje. Predsjednica UG Urbani Šokci Marija Šeremešić kaže da je Bešlin pjesnik koji je neopravdano zaboravljen i pobijan, pjesnik koji u svom kratkom životu bio stradalnik upornog nastojanja da sačuva svoj hrvatski identitet.

»Ostavio je veliki trag, ali je kao osoba bio toliko tajnovit, zaboravljen i pobijan. Zato smo mi kao udruga uložili veliki napor da ljudi saznaju tko je bio Stipan Bešlin i što je uradio u svom kratkom životu. Poživio je samo 21 godinu, ali procjene su da bi, da je duže živio, bio u rangu Kranjčevića ili Matoša. Pod utjecajem oca Galovića u Karmelićanskom samostanu, mladi Bešlin razvio je jak osjećaj svoje nacionalne pripadnosti. Čitao je hrvatske časopise, izjašnjavao se Hrvatom, pisao je na hrvatskom. Zbog toga je u doba Kraljevine Jugoslavije imao velikih problema, jer je ne odričući se svoga latiničnog pisma i hrvatskog jezika, po naredbi vlasti izbačen iz sjemeništa, zatim iz svih škola«, kaže Šeremešić.

Bešlin je iz školskog sustava Kraljevine Jugoslavije izbačen 1934. godine, na početku 5. razreda. Obrazloženje je bilo: govor protiv kralja i Bešlinovo žestoko hrvatstvo.

»Izbačen je iz škola, ali je imao pravo polaganja privatnih ispita, što je on i nastavio u Zagrebu i Travniku. I kada je počeo privatno pohađati školu u Travniku, pojavila se sušica. Shrvan problemima i već bolestan vratio se u Monoštor, gdje je i preminuo 1941. godine. Pokopan je na monoštorskom groblju«, kaže predsjednica UG Urbani Šokci.

Stihovi sačuvani od zaborava

Nakon dužeg traganja udruga Urbani Šokci prikupila je Bešlinove pjesme i u suradnji sa dr. sc. Sanjom Vulić iz Zagreba tiskana je zbrika Bešlinovih pjesama Tajanstvenosti trag. Objavljeno je 99 pjesama.

»Šest pjesama bilo nam je nedostupno, jer su se nalazile u Borovu, a kada smo pripremali zbirku nismo mogli doći do arhive, gdje se nalazi list Borovo u kome su objavljene te pjesme. Bili smo sretni što smo uspjeli pronaći ovih 99, pa poslije nismo više ni tragali za preostalih šest. Zanimljivo je da smo u njegovim rukopisima pronašli i pjesme koje su imale više verzija, koje je Bešlin ispravljao, dotjerivao. Sve to također je tiskano u zbirci pjesama Tajanstvenosti trag«, kazala je Šeremešić.

Prema njenom kazivanju, to nije jedina objavljena zbirka Bešlinovih pjesama, jer je Juraj Lončarević 1970. godine objavio četrdesetak Bešlinovih pjesama u zbirci izvučenoj na šapirografu kojoj je dao naziv Zaljubljeno proljeće.

Zbog isticanja svog hrvatskog identiteta bio je obilježen u predratnoj državi, a takvu sudbinu Bešlin je doživio i u novoj državi, SFRJ. Potomci njegovog brata i danas žive u Monoštoru, ali o svom rođaku ne znaju previše. O Stipanu Bešlinu se, kažu, nije govorilo u njihovim obiteljima.

U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja Stipana Bešlina služena je i sveta misa u crkvi Svetog križa u Somboru, a u programu u čast pjesnika sudjelovali su članovi UG Urbani Šokci i ŽPS Kraljice Bodroga iz Monoštora.

Z. V.


 

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay