Širom Vojvodine

Malo koristi za hrvatsku zajednicu u Somboru

U posljednjem proračunskom razdoblju Europske unije u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. kroz projekte prekogranične suradnje bilo je predviđeno financiranje poboljšanja socijalnih i zdravstvenih usluga, zaštite okoliša i biodiverziteta, promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te razvoj turizma i zaštita kulturne i prirodne baštine i na koncu potpora konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja. Za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska – Srbija namijenjeno je 40 milijuna eura, od kojih 34 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a šest milujuna eura iz nacionalnog sufinanciranja.

Jedna od regija koja po svom zemljopisnom položaju ima pravo sudjelovati u projektima prekogranične suradnje s Hrvatskom jest Sombor. No, takva su bila samo dva projekta, ukoliko gledamo samo projekte u kojima je sudjelovao Grad Sombor. I još jedna važna stvar: hrvatska zejednica nije ni na koji način bila uključena u realizaciju tih projekata. Bilo da je riječ o udrugama, bilo pojedincima kao članovima prijektnih timova.

Uloga Veleposlanstva Hrvatske

Projekt prekogranične suradnje »Omogućavanje razvoja prekograničnih klastera« u kome su partneri Sombor i Belišće realiziran je zahvaljujući posredovanju Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, koje je prije godinu i pol dana iniciralo sastanak u Somboru na kome su prisutni bili predstavnici nekoliko hrvatskih pograničnih općina i agencija zaduženih za pripremu EU projekata. To je činjenica koja je potvrđena i na otvarajućoj konferencji. Ali, iako je inicijativa, koja je krenula iz Veleposlanstva (a potaknuta iz same hrvatske zajednice u Somboru), bila da se u projekte uključi i hrvatska zajednica (i ovoga puta) to nije učinjeno. Barem ne izravno. A da je značajnu ulogu u povezivanju partnera u ovom projektu imalo Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu potvrdila je u svom službenom obraćanju na otvarajućoj konferenciji projekta i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

Klasteri s obje strane granice

Projekt »Omogućavanje razvoja prekograničnih klastera« odnosi se na gospodarsko jačanje dvije regije kroz razvoj održivih klastera. Tako je planirano da Grad Sombor organizira klaster koji će se baviti prikupljanjem i preradom biomase, dok će u Belišću u klaster okupiti proizvođače hartije. Da bi se to što je planirano projektom i realiziralo, Europska unija uložit će više od 1,1 milijun eura.

»Cilj ovog projekta je unapređenje poslovnog okruženja«, kazala je Jelena Stojović iz NALEDA, organizacije koja je jedan od partnera u ovom projektu.

»Sombor i Belišće saurađuju nekoliko godina na nekim drugim poljima, a ovo je prvi zajednički projekt koji radimo. Kroz ovaj projekt želimo ojačati i povezati partnere s obje strane granice, kako bismo stvorili bolje preduvjete za razvoj gospodarstva. To će omogućiti bolji i kvalitetniji život s obje strane granice. Kako u Somboru, tako i u Belišću najveći problem je depopulacija, iseljavanje ljudi, nedostatak radnih mjesta. Upravo ovakvi projekti način su da se taj trend promijeni i ljudima omogući bolji život. Nadamo da se će ovaj projekt potaknuti i neke nove inicijative, da će ovi klasteri otvoriti mogućnosti za nova partnerstva i suradnju. Dakle, dat ćemo poduzetnicima alat za rad, a na njima je da to pretvore u svoju poduzetničku priču«, kazao je ravnatelj Razvojne agencije Grada Belišća Mario Marolin.

Uz Sombor, Belišće i NALED u projekt su uključeni su Fakultet agrotehničkih znanosti i Poduzetnički inkubator BIOS iz Osijeka.

S obzirom na to da će se klaster Grada Sombora baviti preradom biomase koristi bi tu mogli imati svi poljoprivrednici spremni da se u to uključe u tu priču. Pa se onda može reći da bi u gospodarskom smislu indirektne koristi mogli imati i članovi hrvatske zajednice. Dok se ne realizira neki projekt koji bi uključio, primjerice tursitičku, kulturnu, gastronomsku ili neku drugu priču iz Monoštora, Berega, Sonte… Ili možda neki projekt koji bi predviđao razvoj poduzetničke ideje koje bi omogućile da tradicijski obrti, koji se još čuvaju primjerice u šokačkom Podunavlju, konačno donesu i neku zaradu. Međutim, za to valja pričekati novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje Europske unije, ono od 2021. do 2027. godine. Tada će se znati ne samo koliko će novca EU biti spremna dati za projekte prekogranične suradnje već i to koja prioritetna područja će biti na ovaj način podržana. Do tada će valjada biti i spremnosti da se u prekograničnu priču s Hrvatskom uključi i manjinska zajednica.

Z. V.

ANTRFILE

S Hrvatskom dva projekta

U proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. Grad Sombor realizirao je dva prijekta s partnerima iz Hrvatske. Osim projekta s Belišćem, čija realizacija je na samom početku, završen je projekt s Erdutom. Kroz taj projekt, za koji je odobreno oko 370.000 eura, urađena je tursitička ponuda za slijepe i slabovide.

Poticaj

»Prekogranična suradnja služi poboljšanju međusobnih odnosa u pograničnoj regiji, pridonosi razmjeni iskustava i potiče razvoj pograničnih regija«, kazao je predstavnik EU Steffen Hudolin na otvarajućoj konferenciji u Somboru.