Širom Vojvodine
Zaštitnik vinara i vinograda
Unatoč činjenici da je vinograda sve manje na obroncima Fruške gore, običaj slavljenja svetog Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara, zadržao se u mnogim mjestima u Srijemu. Proslava ovog blagdana u Maradiku ima dugu tradiciju, s obzirom na to da je nekada skoro svaka kuća u okolici ovog malog mjestu u inđijskoj općini imala svoj vinograd i vinske podrume. Običaji su se prakticirali u kućanstvima i vinogradima. Na inicijativu tamošnjeg župnika vlč. Božidara Lusavca običaji vezani uz slavljenje ovog sveca su obnovljeni, poklonjena mu je i vjerska pažnja i od 2002. godine započelo je redovito slavljenje. Najprije u crkvi, zatim u obiteljskim dvorištima (svake godine u drugom), a nakon toga druženje se nastavlja u vjeronaučnoj dvorani uz pjesmu i veselje. Tako je bilo i ove godine. A ako je vjerovati mudroj poslovici: 'Ako na svetoga Vinka sunce peče, onda u jesen u podrumu vino teče', ova godina će biti plodna i rodna.
Vratimo se prirodi
Običaj je da se na sam dan blagdana u crkvi okupe mještani, isključivo muškarci, i da u procesiji odu do obiteljskog dvorišta domaćina, gdje se uz vjerski obred, propovijed, molitvu i blagoslov vjernika, vinograd obrezuje i posvećuje.
»Na našim fruškogorskim, pogotovo na maradičkim, brežuljcima sve je manje pravih velikih vinograda. U obližnjim Sremskim Karlovcima je malo drugačije, kao i u nekim drugim krajevima gdje ima više vinograda i gdje se obnavljaju vinarije s čitavom turističkom ponudom«, kaže vlč. Lusavec ocjenjujući da je u poslednje vrijeme sve manje seoskih aktivnosti.
»Sve je manje kolinja. Samim tim više nema ni onih pravih večeri i druženja. Nema više ni onih pravih vršidbi pšenice i berbe kukuruza. S jedne strane veliki strojevi zamjenjuju ljudske ruke, a pšenica i kukuruz često završava u sušarama. Nema onog pravog domaćeg mirisnog kruha pečenog u krušnim pećima, koji je trajao i po 5-6 dana. Sve je manje krava i pravog domaćeg mlijeka i sira. Lakše nam je otići do trgovine kupiti što nam treba. Sveti Vinko, kojega slavimo, iako je usmjeren prije svega na vino i vinograd, poziva nas da se vratimo onome što je Bog stvorio i dao nama ljudima na upravljanje: rad, obrađivanje, pa onda i na uživanje u svim plodovima koj dolaze iz naših vinograda i voćnjaka, s naših njiva i pašnjaka. Molimo za blagoslov svetoga Vinka za naše vinograde, voćnjake i pašnjake, polja i njive, da nam da puno mudrosti prije svega, a ljudima da ne narušavaju prirodu nego da se borimo za njezinu čistoću i zdravlje«, ističe on.
Poticaj mladima
Ovogodišnji domaćini blagdana svetog Vinka bili su Károly i njegov sin Róbert Ipacs, koji su nekada na maradičkim brežuljcima imali više hektara vinograda. Danas su ih zamijenili voćnjacima, a zasade vinove loze danas imaju samo u svom dvorištu.
»Drago mi je što su nam došli prijatelji i brojni vjernici na misu koja je održana kod nas u dvorištu i da zajedno posvetimo vinovu lozu. Velika nam je čast što smo domaćini ove godine. Vinograda u Maradiku ima sve manje zato što vinograd zahtijeva puno rada i mladi ljudi se više opredjeljuju za lakši posao. Od oca sam preuzeo da radim ovaj vinograd i voćnjake. To je obiteljski posao kojim se želim baviti i ubuduće«, kaže Róbert Ipacs.
Stevan Čuljak iz Maradika jedan je od rijetkih koji je obnovio vinogradarsku proizvodnju.
»Odrastao sam na području Gladnoš, koji je nekada sav bio u vinogradu. Kada sam se preselio u Maradik i oženio, zasadio sam svoj vinograd. Posljednjih godina sam posadio novi, a održao sam i stari i nastojat ću proširiti proizvodnju. Sve je više nas starih vinogradara i vinara, a sve je manje mladih vinograda i mladih koji žele raditi u njemu. Vinograd neće gazdu nego slugu a isplativost proizvodnje vina je diskutabilna, tako da sve veći broj mladih bježi od tog posla. Mladi danas gledaju lakši život i lakši prihod. Proslavom svetog Vinka pokušavamo mlade privući vinogradima i vinima«, kaže Čuljak.
Andrija Salać je pokušao obnoviti svoje zasade, ali je zbog nedostatka vremena odustao od tog posla.
»Imao sam lijep vinograd, ali sam ga izvadio. Radio sam na državnom poslu, nisam imao puno vremena, a djeca ga nisu htjela obrađivati. Unuk je sada izrazio želju da ga ponovo zasadimo, a ako ostane pri toj želji, svakako ću mu svojim iskustvom i radom pomoći u tome.«
Obiteljski posao u nestajanju
Osim Maradičana, na proslavu svetog Vinka bili su pozvani vinari i vinogradari iz susjednih mjesta koji štuju ovog sveca.
»Bavim se vinogradarstvom u Sremskim Karlovcima. Ima nas malo koji smo ostali u tom obiteljskom poslu, mada u našem mjestu ima razvijenih vinarija koje streme ka turizmu. Ovo malo vinogradarstvo koje se zasniva na obiteljskoj tradiciji, na radu svih članova obitelji, polako nestaje i mislim da se to više ne može vratiti. Ovakvi događaji doprinose da razmijenimo iskustva i provedemo lijepe trenutke zajedno«, kaže Ivan Merc iz Srijemskih Karlovaca, dodajući da se nada da će ova godina biti dobra i rodna.
U nadi da će tako i biti i da ćemo iduće godine ponovno biti s Maradičanima, kada će proslaviti 20. obljetnicu obnove običaja u povodu ovog blagdana, napustili smo ovo selo ostavljajući ih da zajedno u pjesmi i veselju proslave svetog Vinka.
S. D.
ANTRFILE
Proslava u Surčinu
Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina i Klub vina Surčin organizirali su 24. siječnja proslavu u povodu obilježavanja blagdana svetog Vinka. Svečanost je započela najprije u vinogradu Tomislava Majetića iz Surčina gdje je izvršen obred orezivanja i posvete vinove loze, a zatim je nastavljena u prostorijama čitaonice.
»Ovu svečanost smo prvi puta organizirali u znak zahvalnosti vinarima iz našeg kraja, koji održavaju tradiciju gajenja vinogradara i pravljenja vina. Vinari su naši donatori koji nam izlaze u susret prilikom održavanja svih naših proslava. Suradnja je obostrana, jer smo i mi gosti na njihovim manifestacijama. Svi naši vinari su članovi obje udruge i to nam je veliko zadovoljstvo«, kaže predsjednica udruge Katica Naglić.
Uz degustaciju vina, svečanost je nastavljena kulturno-umjetničkim programom čiji su sudionici bili članovi literarne i muzičke sekcije. Obilježavanju blagdana prisustvovao je i predsjednik Općine Surčin Stevan Šuša.
