Ukoliko ste se ikada pitali u kakvom su glazbenom i pjesničkom ozračju živjele hrvatske plemićke obitelji Zrinski i Frankopani, mogli ste to čuti u nedjelju, 26. siječnja, u crkvi Marije Majke Crkve u Subotici, na koncertu ansambla Capella Zriniana. Naime, ovaj hrvatski ansambl bavi se istraživanjem i promoviranjem hrvatske i europske barokne glazbe, uz spefičan fokus na vrijeme i okruženje navedenih plemićkih obitelji u 17. stoljeću, a tragom lirike njihovih članova. Valja naglasiti da je to samo pokušaj rekonstrucije baroknih plemićkih večeri od strane ovoga ansambla, budući da ne postoje pisani tragovi o eventualnom glazbenom životu obitelji Zrinski i Frankopan, ali zato postoje brojne glazbene reference u poeziji njihovih članova.
Spoj glazbe i poezije
Ansambl Capella Zriniana nastupa u raznim postavkama, od trija do okteta. Subotičkoj publici predstavili su se kao trio, sveden na najbitnije elemente ansambla: pjevanje u izvedbi sopranistice Marte Schwaiger, pratnju pjevanju i solo skladbe koje na originalnim glazbalima iz toga doba (teorbi, baroknoj gitari i citernu) izvodi Igor Paro te liriku u kazivanju glumca Zorana Kelave.
Program je uključivao skladbe europskih skladatelja G. Sanza, A. Piccininija, G. Caccinija, A. Grandija, G. Frescobaldija, B. Strozzi, G. G. Kapspergera, F. Barakonyija, D. Mazzocchija te hrvatskog autora V. Jelića. Također, publika je imala prigodu čuti i tradicijske skladbe (mađarski ples i napjev) iz rukopisa Stark i Cajoni koji datiraju iz druge polovice 17. stoljeća. Između glazbenih točaka, Kelava je kazivao stihove Frana Krste Frankopana (Na diku črnih oči, Kak svit prohaja), Petra Zrinskog (Moje drago serce), Nikole Zrinskog Čakovečkog (Fantasia Poetica) Franje Delišimunovića (Popivka vu kojoj se Stvoritelj z Dušom razgovara) i Balassi Bálinta.
Pogled u prošlost
Igor Paro iz ansambla Capella Zriniana kaže kako je glazbeno razdoblje kojim se oni bave neobično plodno u povijesti cjelokupne europske glazbe te im je bilo interesantno istražiti što je od te glazbe bilo prisutno u hrvatskim krajevima i što su od toga mogli slušati ili čak izvoditi hrvatski plemići u krugu svojih obitelji.
»Na tragu tog istraživanja je nastao ovaj naš program. Projekt je specifičan po tome što mi izvodimo vrlo nepoznatu glazbu, čak i za ljude koji se specijalizirano bave baroknom glazbom, jer smo nastojali ući u trag muzičkim poveznicama s našim plemićkim obiteljima. To je bilo moguće isprva zahvaljujući njihovom književnom djelu, jer iz samih notnih primjera iz toga doba mi nemamo ništa opipiljivo, nema sačuvanih pisanih dokumenata. Prvi poticaj bile su brojne muzičke reference u njihovom književnom djelu, iz čega se vidi da su oni imali prilike slušati i poznavati tu glazbu. Stoga naš program kontrastira glazbu koju su oni mogli čuti u velikim europskim središtima poput Beča, Rima ili Budimpešte, a s druge strane cijeli jedan svijet manje poznate glazbe čiji su tragovi ostali u nekim rukopisnim zbirkama iz krajeva koji su u 17. stoljeću bili pod vlašću Mađara. Tu su zapisi umjetničke, ali i tradicijske glazbe, što je specifično i posebno«, kaže Paro.
Uz glazbu koja se rijetko može čuti na ovim prostorima u javnom izvođenju, te neobične tržačke instrumente iz baroka, zanimljivo je bilo čuti i hrvatski jezik iz 17. stoljeća koji je sjedinjavao elemente svih triju hrvatskih narječja.
Ansambl Capella Zriniana osnovan je 2017. godine, a okuplja vrsne glazbenike s iskustvom u povijesno obaviještenom izvođenju barokne glazbe. Nakon premijere na Varaždinskim baroknim večerima, ansambl je do sada imao zapažene nastupe na festivalima u Čakovcu, Kutjevu, Valpovu, Osijeku, Virovitici, na Večerima u Lunjskim maslinicima, te u Pečuhu u Mađarskoj.
Gostovanje ansambla Capella Zriniana u Subotici realizirano je posredstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća.
D. B. P.
