Tema

Tko ga čita?

Propis o službenoj uporabi hrvatskog jezika u tijelima AP Vojvodine, koji je utvrđen Zakonom o službenoj uporabi jezika i pisma i Statutom AP Vojvodine, rezultirao je i odredbom o objavljivanju službenoga glasila u kojem se objavljuju pokrajinski propisi i drugi akti. Tako je 28. siječnja 2010. godine objavljen prvi broj Službenog lista AP Vojvodine na hrvatskom jeziku i od tada se on objavljuje redovito.

Nakladnik ovoga glasila je Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu, propise i nacionane manjine – nacionalne zajednice. Za potrebe njegovoga objavljivanja, imajući u vidu da se objavljuje i na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom jeziku, ovo tajništvo ima na raspolaganju prevoditeljsku službu. Ona, doduše tek 2003. godine, dobija sadašnji prevoditeljski odjel za hrvatski jezik, koji je ustrojen u okviru Odjela za prevođenje i lektoriranje tekstova. Šest godina kasnije tadašnjim propisima o službenoj uporabi hrvatskoga jezika (od 2002. do 2009. je bio u uporabi samo u radu Skupštine Vojvodine) dodaju se poslovi pripreme Službenog lista za izdavanje na hrvatskom jeziku. Na svim prevoditeljskim poslovima s hrvatskog i na hrvatski u pokrajinskim tijelima uprave od tada do današnjega dana radilo je ukupno šestoro prevoditelja: Vesna Rašetić (prije 2010.), Ankica Jukić-Mandić (od 2010. do 2016.), Mato Groznica (od 2016. do danas), Stojanka Josipović (od 2017. do danas) i Ines Perković (od 2018. do danas). Budući da prevoditeljska služba nije nikada imala lektora za hrvatski jezik, prevoditelji jedni drugima lektoriraju tekstove.

Skraćivanje – smanjenje prava na informiranje?

Misija Službenog lista relativno je jednostavna. Definirana je propisima koje je donijela Skupština Vojvodine. U općem dijelu se objavljuju opći akti koje je donijela Skupština Vojvodine, Pokrajinska vlada, pokrajinska tijela uprave i druga tijela i organizacije. Poseban dio sadrži pojedinačne akte pokrajinskih tijela, a oglasni dio oglase, natječaje, javne pozive, oglašavanje nevažećih isprava i slične objave. Do 2017. godine svi ovi dijelovi objavljivali su se na svih šest jezika na kojima izlazi Službeni list, no od lipnja te godine ova tri dijela ima samo inačica Službenoga lista na srpskom, dok izdanja na manjinskim jezicima objavljuju samo opći dio. To je bila rijetka prilika kada je Službeni list uopće dospio do interesa javnosti. Iako je Pokrajinski odbor Demokratske stranke tada priopćio da »ovakvo rješenje predstavlja umanjenje prava nacionalnih zajednica na informiranje na svom jeziku«, uz primjedbu da »pripadnici nacionalnih zajednica neće više biti u mogućnosti čitati tekstove natječaja Pokrajinske vlade na svom jeziku«, pokrajinski tajnik za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine/zajednice Mihály Nyilas kaže da nije tako.

»Kapaciteti Odjela za prevoditeljske poslove našeg Tajništva bili su (a i sada su) nedostatni za prevođenje cjelokupnog Službenog lista u opsegu u kojem je to rađeno do 2017. Zbog malog broja uposlenih koji rade na navedenim poslovima, godinama unatrag postojalo je kašnjenje s prijevodom Službenog lista na jezike nacionalnih manjina/zajednica, te osnovna ideja, a i pravo, a to je informiranje nacionalnih manjina, nisu bivali ostvareni. Ovakvom promjenom omogućeno je da se prevođenjem općeg dijela Službenog lista smanji opseg prevođenja i to tako da svi opći akti pokrajinskih tijela budu prevedeni na jezike nacionalnih manjina, neposredno prije ili nakon njihova usvajanja. Na ovaj način se pripadnicima manjina u punom opsegu osigurava ostvarivanje njihovog prava na obavještavanje i informiranje o općim aktima na njihovom jeziku«, kaže Nyilas.

Iako je Demokratska stranka aludirala da se promjenom načina objavljivanja objavljivanja iz 2017. krše Ustav Srbije i Statut Vojvodine, Nyilas tvrdi upravo suprotno.

»Ovo nije dovelo do smanjenja prava nacionalnih manjina već naprotiv – omogućilo je da pravo na informiranje, koje je do tada bilo ostvarivo samo djelomice, uz ogromne zaostatke te faktički i nije bilo ostvareno, sada bude ostvareno za opće akte u punom opsegu«, kaže Nyilas.

Službeni list ima svoje uredništvo. Odgovorni urednik od 2010. do 2012. bila je Ksenija Jovanović, a od 2012. do danas to je Dijana Katona. U d.o.o. Маgyar Szó, gdje se ova tiskovina tiska, odgovorna urednica je Ljiljana Grnja.

Uvjeti rada prevoditelja

Povijest Službenog lista na većinskom jeziku traje već 75 godina. Prvi broj je objavljen 1. svibnja 1945. godine temeljem odluke o privremenoj organizaciji i djelokrugu rada Narodnooslobodilačkih odbora na teritoriju Vojvodine. Sudbina njegovih izdanja na manjinskim jezicima pratila je procese ozvaničenja prava tadašnjih »narodnosti« (termin iz Statuta Vojvodine iz 1963.) na službenu uporabu njihovih jezika. Prevoditeljska služba na pokrajinskoj razini utemeljena je 1968. godine, a 22. veljače 1969. godine su objavljena prva izdanja Službenog lista na mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom jeziku, uz izdanje na tadašnjem srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom. Tek prije 50 godina, sazrijevanjem svijesti o značaju prevođenja za svakodnevni rad pokrajinske administracije, Prevoditeljska služba dobija ovlaštenja slična današnjima – da bude servis ne samo Skupštine Vojvodine već i pokrajinskih tijela uprave, te službi, zavoda i organizacija kojima je Pokrajina utemeljitelj.

Prigodom proslave pola stoljeća rada Prevoditeljske službe u AP Vojvodini, prije dvije godine, njezin današnji ravnatelj dr. Miloš Zubac u publikaciji posvećenoj jubileju naglasio je da je »jedan od ključnih prevoditeljskih poslova u skupini za manjinske jezike prevođenje brojeva Službenog lista sa srpskog na jezike u službenoj uporabi u tijelima pokrajinske uprave«. Spominjući vrlo vidljive posljedice nedostatka novih uposlenika on je rekao:

»Prevoditelji većinom i danas sjede u istim skupštinskim prostorijama kao i u prošlom stoljeću, s tom razlikom što se više ne radi u prostorijama bez dnevne svjetlosti; odnedavno je uveden učinkovit sustav klimatizacije, stručna literatura se obnavlja i koriste se stručni računalni programi za prevođenje, obradu dokumenata i pravljenje terminloške baze podataka.«

A prevoditelji imaju ogroman zadatak prilikom izdavanja ovoga pravnoga glasila. Odgovorni urednik u ime nakladnika priprema nalog za tiskanje na srpskom jeziku koji sadrži popis akata koji se trebaju objaviti u Službenom listu i njihov redoslijed i šalje ga istovremeno u uredništvo i kod prevoditelja na jezike koje su u službenoj uporabi. Nakon prijevoda materijali se šalju u d.o.o. Маgyar Szó na pripremu i tiskanje.

Za razmišljanje

Nekoliko činjenica koje su relevantne za Službeni list na hrvatskom jeziku trebale bi bili povod za razmišljanje. Ako se, naime, uzme cjelokupni materijal koji proizlazi iz rada Skupštine Vojvodine, a koji se prevodi na hrvatski jezik, te od kojeg dio biva objavljen u Službenom listu, procjena je nadležnog Pokrajinskog tajništva da oko 70% radnoga vremena prevoditelja na hrvatski jezik biva posvećeno isključivo poslovima pripreme Službenog lista. Ipak, naklada Službenog lista na hrvatskom jeziku je u 2019. bila samo 30 primjeraka po broju, pri čemu je broj pretplatnika bio samo pet! Možda činjenica da su svi brojevi dostupni odmah nakon objavljivanja i u elektroničkoj inačici doprinosi manjem interesu za tiskanu, no nakladnik nema uvida u to koliko se elektronička inačica uopće čita.

S druge strane, svi pretplatnici su pravne osobe: pokrajinska tijela i institucije. Ni jedna od institucija niti političkih organizacija koje neposredno ostvaruju manjinska prava Hrvata u Srbiji nije pretplatnik tiskanog izdanja Službenog lista niti ga koriste, osim u vrlo rijetkim slučajevima. U razgovoru s njihovim predstavnicima saznali smo da je razlog tome činjenica da se u svakodnevnom poslovanju i pravnim postupcima u ovim institucijama (ZKVH, NIU Hrvatska riječ i DSHV) primjenjuju uglavnom propisi na republičkoj razini, koji su sadržani u Službenom glasniku Republike Srbije, te da u rijetkim slučajevima kada je potreban uvid u pokrajinske odluke to čine uvidom u internetsko izdanje Službenog lista. Izuzetak od ovoga je Hrvatsko nacionalno vijeće, čiji Odbor za obrazovanje, kako nam je potvrdila predsjednica Odbora Margareta Uršal, češće koristi pravne propise koje sadrži Službeni list, budući da je sektor obrazovanja djelomice decentraliziran i stanoviti broj nadležnosti se nalazi na pokrajinskoj razini, pa su i relevantne odluke (primjerice o imenovanjima, o školskom kalendaru...) brojnije.

Gesta ravnatelja škola u kojima se izučava hrvatski jezik, lokalnih samouprava u kojima je on službeni na cijelom teritoriju ili u pojedinim naseljima (te institucijama kojima su one osnivatelji), ureda javnih bilježnika koji se bave, među ostalim, ovjerama i dokumenata na hrvatskom jeziku te uredima službenih tumača s/na hrvatski da budu pretplatnici na Službeni list APV bila bi značajan poticaj ovoj daleko najopsežnijoj periodici na našem jeziku u Srbiji i jedinoj iz područja pravne prakse. Samo su tijekom 2019. godine tiskana 53 broja, na ukupno 3.190 stranica.

Marko Tucakov