Hrvatski jezik na području Srijema u službenoj uporabi je u srijemskomitrovačkoj općini u mjestu Stara Bingula, te u šidskoj općini u mjestima Sot i Batrovci. Hrvatski jezik u ovim mjestima primjenjuje se u skladu s važećim propisima i u opsegu koji to dozvoljava trenutačna situacija, navodi za naš tjednik član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, zadužen za službenu uporabu jezika i pisma Zlatko Načev.

Odluka provedena

Srijemska Mitrovica je, poslije Subotice, druga općina u Srbiji u kojoj je hrvatski jezik proglašen službenim. U odluci koju su usvojili vijećnici Skupštine općine Srijemska Mitrovica potkraj 2005. godine stoji da je »na području naselja Stara Bingula paralelno sa srpskim jezikom i ćiriličnim pismom u službenoj upotrebi i hrvatski jezik i latinično pismo«. Ovom odlukom Stara Bingula je postalo prvo mjesto u Srijemu gdje je hrvatski jezik službeni. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Staroj Binguli je bilo 190 stanovnika. Hrvati su 2002. godine činili 30,52 posto stanovništva, a ostale zastupljene zajednice bili su: Slovaci, Srbi, Rusini i Mađari. U tom mjestu postavljene su ploče na latiničnom pismu na samom ulasku u selo, školi te mjesnoj zajednici. Preme ocjenama načelnika Gradske uprave za opće zajedničke poslove Srijemske Mitrovice Miroslava Jokića, odluka je u tom mjestu provedena u potpunosti.

» Pored službene uporabe hrvatskog jezika i pisma, u tom mjestu je od skoro u službenoj uporabi i slovački i rusinski jezik, tako da je i pripadnicima tih nacionalnih manjina omogućeno u skladu sa Zakonon da svoj jezik i pismo koriste za službenu uporabu i komunikaciju. Također, pripadnici svih nacionalnih manjina koji žive na području srijemskomitrovačke općine svoje pravo, u smislu korištenja svog maternjeg jezika, mogu ostvariti i prilikom upisa u matične knjige, u onim sredinama gdje je njihov jezik u službenoj uporabi«, kaže Jokić, ističući da lokalna samouprava ima dobru suradnju sa svim pripadnicima manjinskih nacionalnih zajednica u ovoj općini, s predstavnicima hrvatske zajednice, župnicima u njihovom gradu te s vijećnicima HNV-a iz Srijemske Mitrovice.

Također naglašava da su otvoreni za svaki vid suradnje u smislu eventualnog poboljšanja ostvarivanja svih ustavom garantiranih prava nacionalnih manjina.

Ispoštovana višejezičnost

Nakon inicijative za službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma u šidskoj općini, koju je Hrvatsko nacionalno vijeće pokrenulo 2011. godine, u rujnu iste godine vijećnici SO Šid prihvatili su da se pristupi promjeni Statuta Općine. Promjenom pojedinih odredbi Statuta omogućeno je uvođenje u službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma u Sotu i Batrovcima, gdje hrvatska nacionalna zajednica čini više od 15 posto ukupnog stanovništva. Time je, pored službene uporabe srpskog, slovačkog i rusinskog i hrvatski jezik postao službeni u pojedinim mjestima u šidskoj općini. Višejezični nazivi sela ispisani su na ulazima u svako od njih. Također su ispisani i nazivi ulica, mjesnih zajednica, a i ploče s natpisom državnih tijela, institucija, javnih poduzeća ispisane su na četiri jezika koja su u službenoj uporabi u ovoj općini, u skladu sa zakonskim propisima i Statutom Općine Šid.

Na pomolu konkretne mjere

No, kako navodi Zlatko Načev, službena uporaba hrvatskog jezika i pisma je u mjestima u Srijemu gdje je skupštinska odluka provedena, vrlo ograničena i ima prostora za napredak.

»Kao što sam već govorio, ne postoji ustrojena sustavna osnova kojom bi se mogla u punom opsegu pratiti službena uporaba jezika i pisma. Podaci kojima raspolažemo najviše potječu od ljudi s terena. Hrvatski jezik i pismo u Srijemu su u službenoj uporabi u svega nekoliko seoskih sredina, od kojih neke nemaju ni mjesne urede, stoga je službena uporaba u ovim mjestima vrlo ograničena i svodi se uglavnom na ispisivanje naziva mjesta na hrvatskom jeziku. Konkretno, u većini mjesta je ispoštovan ovaj zakonski minimum, ali prostora da se to unaprijedi ima još dosta«, kaža Načev.

Kako dalje navodi, Stara Bingula je malo seosko mjesto koje ima manje od 200 stanovnika i nema mjesni ured, tako da službena uporaba hrvatskog jezika ovdje ima više simboličku nego stvarnu ulogu.

»Na temelju informacija kojima raspolažemo hrvatski jezik se ovdje primjenjuje u skladu s važećim propisima i u opsegu koji to dozvoljava trenutačna situacija. Kao prvo, trebamo doći do potpunih i pouzdanih informacija kako bismo sagledali stvarnu situaciju. Svakako je to opsežan posao koji zahtijeva rad na terenu kao i analiziranje podataka objavljenih od državnih tijela. S ovim poslom planiramo uskoro krenuti, a nakon toga i poduzeti konkretne mjere u cilju otklanjanja uočenih nedostataka«, zaključuje Načev.

S. D.