U nakladi Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina prije Božića je objavljena knjiga Božićni običaji Hrvata u Surčinu, Novim Banovcima i Novom Slankamenu čija je autorica predsjednica ove udruge Katica Naglić. Knjiga je nastala kao dio terenskog istraživanja, najprije božićnih običaja u Srijemu, a potom i običaja Hrvata u Banatu koje je provodio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u okviru kolegija Prakse terenskog istraživanja studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, a u koje se uključila i autorica knjige. Kako navodi autorica, cilj njenog ispitivanja i zapisivanja običaja jest da se oni sačuvaju od zaborava jer generacija koja ih je u potpunosti živjela, koja ih se sjeća i koja ih sada djelomično živi, polako nestaje. Osim običaja u Surčinu, u knjizi su obuhvaćeni i običaji u Starim Banovcima i Novom Slankamenu jer su to mjesta koja prema njenim riječima nisu obuhvaćena istraživanjima običaja Hrvata u Srijemu. Iako su male, duhovno su povezane zajednice, s kojima su Surčinci i rodbinski povezani.

Osnovni cilj – potaknuti mlade

Na zapisivanje božićnih običaja autoricu je potaknuo poziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata upućen predsjednicima hrvatskih udruga da rade na očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Sa zadovoljstvom se priključila ispitivanju običaja u Srijemu i u Banatu, jer je to za nju bila prilika da proživi svoju ljubav prema običajima. Potaknuti pozitivnim svjetskim valom očuvanja nematerijalne kulturne baštine i ispitivanjem Hrvata u Vojvodini, stanovnici Surčina, Novih Banovaca i Novog Slankamena, rado su pristali govoriti o svojim običajima.

»Drago mi je da sam se uključila u istraživanje. Svaka obitelj iz hrvatske zajednice iz Surčina je za sebe živjela te običaje. To je generacija koja polako nestaje i ovo je bio posljednji moment da ih zapišemo. Knjiga je objavljena s namjerom da se zapišu običaji onako kako su življeni nekada, kada smo mi bili djeca i kako se oni djelomično održavaju danas. Knjigu sam priredila s namjerom da bude čitljiva i zanimljiva svim uzrastima s nadom da će potaknuti mlade ljude da obnavljaju običaje. Prvi cilj smo postigli, jer su knjigu čitala i djeca i odrasli«, navodi ona, dodajući da su se neki od običaja zadržali do danas, ali uglavnom u kućanstvima gdje žive starije generacije.

»Neki od njih su sijanje žita, odlazak na mise zornice (doduše u manjem broju, ali bude 15 do 20 osoba), kuhanje hladetine (lučenja), kićenje bora, postavljanje betlehemske štalice – Betlehema u crkvi uvijek a po kućama ponegdje, odlazak na misu polnoćku, djeca čestitari, obilazak betlemaša po kućama, svećenje vina na sv. Ivana, svećenje kuća na sv. Tri kralja, čestitanje imendana. Miješenje božićnjaka i adama i eve se zadržalo u malom broju kuća, unošenje slame skoro nigdje. Nadam se da su već ove godine barem neki od običaja obnovljeni, a za sada znam da su ove godine dvije obitelji iz Surčina ponovo donijeli slamu u svoje kuće.«

Sinergijski učinak

Recenzent knjige je Dalibor Mergel, koji u predgovoru knjige navodi da je knjiga Katice Naglić važan doprinos izučavanju tradicije i kulturnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice koja je na tom području u kontinuitetu prisutna još od srednjega vijeka.

»Važno je istaknuti da je autorica ove publikacije vrlo aktivno uključena u život zajednice i odlučna u nastojanjima da svoje sunarodnjake potakne da nastave njegovati naslijeđe predaka. Njezina radnja tako doista može jako dobro poslužiti namjeri da se svijest srijemskih Hrvata o katoličkom i hrvatskom nacionalnom identitetu održi i sačuva. Ovo je trajni zapis koji će i za buduće naraštaje predstavljati istodobno i podsjetnik i putokaz«, bilježi on.

Također navodi da bez vodstva prof. dr. sc. Milane Černelić i njezinih vrijednih studenata ovo istraživanje ne bi bilo moguće. Stoga je sinergijski učinak koji nastaje zajedničkim terenskim radom lokalnih entuzijata i znanstvenika iz područja etnologije ovdje ključan u pogledu kvalitete dobivenog materijala.

Nastavak istraživanja

Na naslovnoj stranici knjige su jaslice iz crkve Presvetog Trojstva u Surčinu autorice Ane Naglić, te stihovi pjesme U to vrijeme godišta. Na posljednoj strani knjige je fotografija kape betlemaša iz Surčina. Korice knjige je obradio Josip Naglić.

»Ana i Josip su djeca mog brata. Ana je diplomirani anglist i specijalistica za oglašavanje i odnose s javnošću, a Josip je profesor filozofije i povijesti i bavi se proučavanjem holokausta i judaizma. Angažirali su se ne samo da bi mi pomogli nego i zbog velike ljubavi prema običajima koje mi svi u familiji njegujemo. A zašto stihovi pjesme na koricama knjige? Zato što je to moja omiljena božićna pjesma, upravo zbog poruke koju nosi«, ističe Naglić.

Tijekom prošle godine Hrvatska čitaonica Fischer je obnovila stare korizmene igre koje potječu iz Like, te običaj prosidbe koji su članovi ove udruge predstavili na nekoliko značajnih manifestacija. Očekivanja autorice su da će se i u narednom razdoblju nastaviti ispitivanja o ostalim blagdanima i običajima kroz život čovjeka, kako bi ih sačuvali od zaborava.

Knjiga je objavljena uz djelimičnu financijsku potporu HNV-a. Posebnu zahvalnost, osim ZKVH-u, profesorici Černelić, studentima i kazivačima, autorica upućuje Hrvatskoj čitaonici Fischer, bez čije potpore ovaj projekt ne bi bio realiziran.

S. D.