Tema Tema

Hrvatska na čelu Europe

S prvim minutama siječnja 2020. godine Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom Europske unije. Početak predsjedanja službeno je obilježen 9. siječnja, dolaskom povjerenika Europske komisije u Zagreb na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu. Za potrebe predsjedanja, koje će se odvijati od siječnja do 30. lipnja ove godine, uređen je do sada nedovršeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji će biti središte hrvatskog vođenja EU. Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
Predsjedanje je prigoda da se Hrvatska predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme, a slogan koji je Hrvatska izabrala za predsjedanjem Vijećem EU glasi: »Snažna Europa u svijetu punom izazova«. Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
Tijekom hrvatskog predsjedanja bit će održano oko 1.400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu, dok će se
u Hrvatskoj održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Institucionalna kreacija Unije

Vijeće Europske unije jedno je od dva najvažnija zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama država članica. O strukturi i ulozi ovoga vijeća razgovarali smo s politologom i međunarodnim tajnikom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Darkom Baštovanovićem.

»Kada govorimo o zakonodavnom okviru Europske unije, onda je važno napraviti pregled svih njezinih najvažnijih institucija koje tvore njezinu birokraciju, naravno nikako u negativnome smislu, koje osiguravaju funkcioniranje jednog velikog međunarodnog i nadnacionalnog projekta. Ovo je veoma važno, jer institucionalni dizajn Unije nije jednak klasičnim institucionalnim uređenjima država gdje se najjednostavnija razdioba vrši na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Odmah na početku istaknimo – EU nije država niti je ona ikada takvom bila zamišljena. Ona je prije svega jedan veliki mirovni projekt, stvoren radi osiguravanja dugotrajnoga i konačnoga mira na tlu europskoga kontinenta i kao takva ona je zahtijevala institucije zajedničkoga upravljanja i podjele ovlasti. Vi ste dobro istaknuli – Vijeće Europe jest jedno od najvažnijih tijela unutar institucionalne kreacije Unije, ali ono se nalazi zajedno u četverokutu s Europskim parlamentom, Europskom komisijom i Sudom pravde, dok pojedini autori ovoj četvorci dodaju i Europski revizorski sud i čitav sustav savjetodavnih tijela odnosno različitih komiteta, kao Simon Hix recimo ili Miroslav Prokopijević. Svaka od ovih institucija ima svoje specifične nadležnosti i odgovornost za odgovarajuće funkcioniranje i opravdano je potpuno da se Vijeće pozicionira na prvome mjestu, jer u ovakvom ustroju Unije ono je tijelo koje u sebi vrši fuziju i zakonodavne i izvršne vlasti gdje Parlament i Komisija, vlada EU, često znaju igrati sporednu ulogu, a što nerijetko dovodi i do optuživanja same Unije za demokrtski deficit«, kaže Baštovanović i ističe kako je Vijeće tijelo država članica u koje ulaze politički čimbenici s državnih razina.

»Vijeće zapravo i jest to koje štiti i zastupa interese država članica, dok Parlament zastupa građane, a Komisija interese Unije. Dakle,Vijeće ostaje glavnim čuvarom interesa država članica. No, važno je istaći da ovakav institucionalni ustroj EU pokazuje svoju funkcionalnost. Značaj Vijeća se svakako ogleda u činjenici da je ono tijelo koje po Mastrihtskom ugovoru u svojim nadležnostima ima, pored vanjskopolitičkoga djelovanja, i kreiranje općih pravaca razvoja Unije, a k tome još treba pridodati i ekonomske politike EU koje je dobio s odredbama Amsterdamskoga ugovora. Dakle, Vijeće je ključni, da tako kolokvijalno kažemo, institucionalni igrač kada je u pitanju sam proces integracije, ali to ne znači da ostala tijela imanju manju ulogu, jer jednostavno ono oslikava i činjenično stanje da se pojedine odluke koje druga tijela ne postignu ostaju Vijeću da ih ono rješava.«

Značajni međunarodni procesi

Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci jesu dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.
Hrvatska Vlada je 27. prosinca donijela detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije. Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a. U sklopu prvog prioriteta – Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo »zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana«, stoji u programu.

O značaju predsjedanja Darko Baštovanović kaže kako se i na ovaj način potvrđuje značaj Hrvatske, kako u međunarodnim odnosima tako i Hrvatske kao demokratske zemlje s razvijenim demokratskim praksama posvećene međunarodnim procesima i na koncu iako najmlađe članice EU jednako punopravne.

»Dopustite mi da napravim i osvrt na različite napise u pojedinim medijima gdje se položaj i utjecaj Hrvatske kao članice EU često dovodio u pitanje te njezina sposobnost za vođenjem određenih procesa, jer ovo predsjedanje upravo pokazuje sasvim suprotno, a to je da Hrvatska posjeduje sve kapacitete da u određenom razdoblju bude koordinatorom značajnih međunarodnih procesa i da je kao takva prepoznata od drugih članica velike europske obitelji. Mislim da su i politički čimbenici u samoj Hrvatskoj pokazali dosta euforije oko predsjedanja te naglasili brojne benefite koje će ono donijeti.«

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić izjavio je u povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije da to predstavlja veliku čast i odgovornost za Hrvatsku, kao i priliku da ona još jače afirmira svoj identitet, kulturu i suverenitet.

Šestomjesečni mandat može izgledati kao prekratko razdoblje da bi se postigla stvarna dostignuća i promjene nacionalnog interesa Hrvatske, s čim se u razgovoru slaže i Baštovanović.

»Da, rokovi se uistinu mogu učiniti prekratkim i tu osobno nemam neke velike dvojbe. No, ne treba biti niti veliki skeptik kada su ovakvi procesi u pitanju. Ne zaboravimo da je Hrvatska kao članica svakako dionicom sveukupnih kreiranja politika unutar Unije. Od svog pristupanja Uniji Hrvatska ima svoje političke djelatnike koji djeluju u europskim institucijama i to in continuum. Kada je, pak, u pitanju nacionalni interes, smatram da je Hrvatska očitovala svoj krucijalni interes kada je velike resurse uložila upravo kako bi postala dijelom velike europske obitelji i to realizirala. Nakon toga moramo u vidu imati da u njezinim institucijama – Unije, postoje politički djelatnici koji neumorno brane hrvatske interese, kao što je to slučaj s hrvatskom zastupnicima u Parlamentu ili recimo Dubravke Šuice koja je zauzela visoko mjesto u Komisiji, a prije toga je bila jednom od najaktivnijih zastupnica s ogromnim poznavanjem procedura i institucionalnih procesa Unije. Dakle, ako se vratimo na rokove, oni se mogu učiniti kratkim, ali nesumnjivo je da kontinuitet postoji te da se on neće značajnije smanjivati i nakon prestanka hrvatskoga predsjedanja«, kaže Baštovanović i na koncu naglašava jednu točku koja je istaknuta u dokumentu, a koja predstavlja samo središte europskih vrednota: ljudska i manjinska prava.

»Veoma je važno da u vrijeme kada sve više narasta euroskepsa i kada brojni glasovi s margine dovode u pitanje europske vrednote, ponovno dolazi do očitovanja posvećenosti vrednotama kao što su ljudska i manjinska prava bez kojih se Unija ne bi mogla zamisliti. Istovremeno, i naglašavanje socijalnih aspekata djelovanja ponovno pokazuje da se radi o jednome projektu koji je u svojoj biti više nego human i da politički čimbenici žele aktivnosti realizirati na način koji je blizak građanima Unije.«

Z. Sarić

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay