Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Pogled na obitelj Marković

Rodonačelnik plemenite obitelji Marković, Dujo Marković zaslužan je za doseljavanje Hrvata Bunjevaca na područje Subotice, Segedina i Baje 1687. godine. Austrijske vlasti postavili su ga za kapetana Sombora sa širokim ovlastima. Nakon njegove smrti isto povjerenje uživali su i njegovi sinovi Đuro i Matija Marković, koji su također bili somborski kapetani. Značajan trag, ne samo u Somboru već i na prostorima današnje Hrvatske i Austrije ostavili su i drugi članovi ove obitelji. Povijest Markovića detaljno je istražio povjesničar Vladimir Nimčević, koji je u novom broju Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio rad »Plemenita obitelj Marković u 17. i 18. stoljeću«. Obitelj Marković bila je i tema LXIV. znanstvenog kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je održan u Somboru.

Duboki tragovi u povijesti

U svom izlaganju Nimčević je istaknuo da se obitelj Marković ne može promatrati samo kroz vojne već i kulturne zasluge.

»Oni u ove krajeve nisu došli samo kao osloboditelji od turske vlasti, već i kao kulturni heroji. Ove krajeve oni su dignuli u kulturnom i gospodarskom smislu. Bili su suci, inženjeri, članovi somborskog poglavarstva, projektanti revolucionarnih zamisli«, kazao je Nimčević.

Nedovoljno su Markovići poznati, iako razloga da se detaljno istraže članovi ove obitelji ima.

»Prvo, imali su udio u gradskim, županijskim i vojnim vlastima. Drugo, na njihovom primjeru lijepo se mogu uočiti, pa čak i sustavno pratiti kroz generacije, učinci procesa odnarođivanja podunavskih Hrvata. U njihovom slučaju to odnarođivanje nije se završilo mađarizacijom već germanizacijom. Stupajući u bračne veze s mađarskim i njemačkim obiteljima, Markovići su vremenom izgubili hrvatske identitetske sastavnice«, kazao je Nimčević.

Plemićka titula obitelji Marković dodijeljena je 1690. godine, a osim Duje Markovića pravo na tu titulu imala su i njegova djeca – kćeri i sinovi. Dujo Marković nije dugo uživao u tituli, jer je poginuo u bitci kod Slankemena 1691. godine. Nakon njegove smrti u službi austrijskog carstva bio je njegov sin Đuro, koji je također bio somborski kapetan. U istom razdoblju na povijesnoj sceni pojavljuje se i njegov brat Matija Marković. Sljedeća imena iz obitelji Marković su Marko i Josip, Matijini snovi. Marko se posvetio vojnoj službi, a Josip će ostati upamćen kao zagovornik ideje povezivanja Dunava i Mostonge, mnogo prije izgradnje Velikog bačkog kanala.

»Idejni projekt nije pronađen, već samo sažetak. Ali i iz tih fragmenata vidi se da je on imao svjesnost o cjelini ovog prostora, jer je područje zapadne Bačke gledao kao cjelinu sa Slavonijom«, kazao je Nimčević.

Njegova istraživanja dotaknula su se u druge polovice XIX. i prve polovice XX. stoljeća. U tom razdoblju značajni Markovići bili su Kalman i Bela, koji su istraživali povijest svoje obitelji. Bela Marković bio je svjetski poznat austrijski speleolog.

Okvir za vlastitu sliku

Za ravnatelja ZKVH-a Tomislava Žigmanova, koji je također nazočio kolokviju u Somboru, ovakva istraživanja lokalne povijesti jesu značajna.

»Nema veliki broj ovakvih skupova na kojima bi se na popularan način tematiziralo, naravno činjenično utemeljeno, ono što je važno. Bilo da je iz društvene kulturne ili političke povijesti ili prostora sadašnjosti. U tom smislu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je pokrenuo cijeli niz takvih aktivnosti, gdje pokušavamao progovoriti, znanstveno relevantno, kako bismo popularizirali određenu temu i s druge strane produbljivali vlastutu sliku o nama«, kazao je Žigmanov.

Z. V.

Najava događaja

01.09.2021 - Natječaj za najbolju pjesmu »Preprekovog proljeća 2022.«

Natječaj je javni, a pravo sudjelovanja imaju svi građani Republike Srbije i Republike Hrvatske, te iz inozemstva, koji pišu na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata.

Tema pjesme je slobodna.

Autori mogu poslati do tri neobjavljene pjesme, a uz to trebaju navesti svoje puno ime i prezime, broj telefona i adresu, te priložiti svoju fotografiju i kratak životopis. Pjesme pod pseudonimom neće biti objavljene, kao ni ulomci iz većih pjesama, ili već objavljeni radovi te radovi poslani na druge natječaje.

Pjesme se ne honoriraju.

Pjesme slati na e-mail adresu: natjecaji.stanislav.preprek@gmail.com pri čemu u rubrici subject treba naznačiti PREPREKOVO PROLJEĆE 2022 – ime i prezime autora.

Rok za slanje pjesama je 1. rujna 2021. godine.

Uredništvo Zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2022. odabrat će najbolje radove za istoimenu zbirku koja će biti tiskana u nakladi Udruge, te će tročlani žiri rangirati prve tri pjesme.

Na promociji Zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2022, predviđenoj za travanj 2022. godine, uz prigodni program članova HKUPD Stanislav Preprek, prvoplasirane tri pjesme pročitat će nagrađeni autori.

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.08.2021 - Dužijanca 2021. - Najava događanja

30. lipnja u 9 sati – Etno-radionica pravljenja tarane – Etnosalaš u Đurđinu.

4. srpnja u 10 sati – Dužijanca u Žedniku – crkva sv. Marka evanđelista.

9. – 17. srpnja – XXIV. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame – Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, HKPD Matija Gubec, Tavankut.

10. srpnja od 6.30 sati – Takmičenje risara – njiva pokraj crkve sv. Josipa Radnika, Đurđin.

11. srpnja u 10.30 sati – Dužijanca u Bajmaku – crkva sv. Petra i Pavla apostola, Bajmak.

17. srpnja u 18 sati – Natjecanje u pucanju bičevima – njiva pokraj crkve sv. Josipa Radnika, Đurđin.

18. srpnja u 10.30 sati – Dužijanca u Tavankutu – crkva Presvetog Srca Isusova, Tavankut.

21. srpnja tijekom dana – postavljenje izloga u središtu grada za natjecanje aranžera izloga, Subotica.

21. – 28. srpnja u 19 sati – otvorenje izložbe S Božjom pomoći – dvorana HKC Bunjevačko kolo, Subotica.

25. srpnja u 10 sati – Dužijanca u Maloj Bosni – crkva Presvetog Trojstva, Mala Bosna.

30. srpnja do 30. kolovoza – Izložba slika s XXIV. Međunarodne likovne kolonije Bunarić – HKC Bunjevačko kolo, Subotica – otvorenje 30. srpnja u 19 sati.

1. kolovoza u 10 sati – Dužijanca u Đurđinu – crkva sv. Josipa Radnika, Đurđin.

1. kolovoza od 14 sati – Konjičke utrke Dužijanca – Gradski hipodrom, Subotica.

1. kolovoza u 18 sati – Dužijanca u Mirgešu – kod križa.

5. kolovoza u 19 sati – Književna večer u organizaciji Katoličkog društva Ivan Antunović – svečana dvorana HKC Bunjevačko kolo, Subotica.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay