Tema

Glasa se i u Beogradu i Subotici

Izbori za predsjednika/predsjednicu Republike Hrvatske bit će održani u nedjelju, 22. prosinca, a na njima pravo glasanja imaju i hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske, pa tako i oni koji žive u Srbiji.

Kampanje u Srbiji skoro da i nije bilo, jedino se Demokratski savez Hrvata u Vojvodini aktivno uključio pozivajući birače da glasaju za aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.

Glasanje u Beogradu i Subotici

Prema podacima ministra uprave, koje je 13. prosinca objavilo rješenje i podatke o broju birača sa zaključenog popisa birača ukupno je za ove izbore upisano 3.854.747 birača i to: 3.677.904 birača s prebivalištem i 176.843 birača bez prebivališta u Hrvatskoj. Od tog broja je 163.373 aktivno registriranih po službenoj dužnosti koji mogu glasati u inozemstvu (to su birači s e-osobnom iskaznicom i inozemnom adresom), a 11.960 je aktivno registriranih na zahtjev birača.

U Srbiji je aktivno registriranih ukupno 29.592, od toga u Beogradu 15.819 te u Subotici 13.773. Radi se o osobama s dvojnim državljanstvom Hrvatske i Srbije i koji posjeduju e-osobnu iskaznicu koji se nisu morali prethodno registrirati, dok je onih koji su se prethodno registrirali ukupno 68, u Beogradu 50 i u Subotici 18. Ova brojka se može još mijenjati, jer će i na sam dan izbora oni koji ne posjeduju e-osobne iskaznice i koji se nisu prethodno registrirali, moći to učiniti te glasati uz potvrdu koju će konzulati u Beogradu i Subotici izdati, kaže konzul prvog razreda Generalnog konzulata u Subotici Hrvoje Vuković ujedno pozivajući sve državljane Hrvatske da iskoriste svoje pravo i glasaju na izborima.

»Birači koji imaju hrvatsku e-osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske nisu se morali aktivno registrirati već su, po službenoj dužnosti, aktivno registrirani za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta. Birači koji nemaju hrvatsku osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske mogli su se aktivno registrirati, ali ukoliko to nisu učinili na dan izbora na mjestu glasanja bit će im izdana potvrda kojom će ostvariti svoje pravo glasanja. Birališta će u prostorijama konzulata u Subotici i Beogradu biti otvorena od 7 ujutru, a zatvaraju se u 19 sati«, objašnjava Vuković.

Na naše pitanje zašto nema više biračkih mjesta Vuković kaže kako prema sadašnjim zakonima koja reguliraju ovo područje biračka mjesta u inozemstvu mogu se organizirati samo u mjestima u kojima su diplomatsko-konzularna predstavništva, a to su Beograd i Subotica u Srbiji.

Glasanje će se u Srbiji provoditi na biračkim mjestima u Konzularnom uredu Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu (Kneza Miloša 82/I. kat) i Generalnom konzulatu Hrvatske u Subotici (Maksima Gorkog 6).

DSHV: Podrška aktualnoj predsjednici

Osim obavještenja i poziva da iziđu na glasanje upućenih iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, u Srbiji je bilo malo vidljivo da se održavaju predsjednički izbori. Pažnju i (negativne) komentare u srbijanskim medijima privukao je tek bilbord s promidžbenom porukom aktualne predsjednice Hrvatske i kandidatkinje na izborima Kolinde Grabar-Kitarović koji je dva dana bio postavljen u subotičkom naselju Prozivka.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ocjenjuje da postoji velika nesimetrija u pogledu promidžbenih aktivnosti i reagiranja na političke kampanje kad su u pitanju interesi hrvatske zajednice i nekih drugih manjinskih zajednica. Naime, dok je, kada su bili izbori za zastupnike EU, iz Mađarske dolazila snažna kampanja s premijerom Viktorom Orbánom na čelu, bilbord s promidžbenom porukom Kolinde Grabar Kitarović naišao na je na negativne kritike u većini medija i nakon dva dana je nestao.

»Taj bilbord se pojavio mimo naših bilo kakvih organizacijskih struktura i nastojanja. Vidjeli smo da je bio samo dva dana. Stoga smo jasno i nedvosmisleno osudili nemogućnost vođenja bilo kakve promidžbene akcije. Trebamo se samo sjetititi prije nekoliko mjeseci kada su bili izbori za zastupnike Mađarske u EU, pa ste na sjeveru Vojvodine, kada su u pitanju bilbordi, imali dojam da živite u Mađarskoj. Uz to je i predsjednik mađarske vlade Viktor Orbán živo bio prisutan i vodio izravnu političku kampanju sa svojim političkim partnerima. Postoji nesimetrija između onoga što je dopušteno drugima i što su prakse kod drugih, a Hrvatima je zabranjeno«, kaže Žigmanov.

DSHV poziva sve građane koji su državljani Hrvatske da iskoriste svoje zakonom zajmačeno pravo. »Kao što je poznato, Hrvatska je, slično drugim državama, kao što je to na primjer Mađarska, omogućila svojim državljanima, bez obzira u kojoj državi žive, da mogu glasati kada su u pitanju izbori za predsjednika republike, Hrvatski sabor... DSHV je pozvao sve građane koji su državljani Hrvatske da iziđu na izbore i tako posvjedoče svoju zrelost kada je u pitanju mogućnost utjecaja na određene konstelacije u Hrvatskoj. Naravno da smo, iz vizura interesa i beneficija koje Hrvati u Srbiji imaju, procijenili da glas treba dati onima koji su do sada pokazali nedvojbenu podršku našim nastojanjima da ostvarimo integraciju u srbijansko društvo i da postignemo ravnopravnost građana hrvatske nacionalnosti. Vidjeli smo u proteklih nekoliko godina da je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatska vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem poduzela cijeli niz ključnih koraka kada je u pitanju poboljšanje položaja hrvatske zajednice – od usvajanja i potpisivanja Subotičke deklaracije pa do držanja pitanja hrvatske manjine kao teme na visokom mjestu agende bilateralnih odnosa. Klasični koalicijski okvir suradnje i podrške nije ostvaren, i u tom smislu smo mi kao samostalna politička stranka, koja temeljem vlastitih racionalnih uvida donosi svoje suverene odluke, odlučili da s ukazom na partnerstvo podržimo kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice«, kaže predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

Na pitanje kakvu izlaznost očekuje, predsjednik DSHV-a kaže kako je »poslovično mali broj ljudi u zajednici izlazio na izbore što je posljedica s jedne strane inertnosti, pasivnosti, mogli bismo reći neki puta i straha, udaljenosti biračkih mjesta od mjesta stanovanja i odsustva aktivnosti kada su u pitanju promidžbene aktivnosti«, ali ističe i kako očekuju »da će izići više nego ikada do sada«.

Kandidati

Na predsjedničkim izborima je 11 kandidata, to su: aktualna predsjednica Kolindu Grabar-Kitarović koju podupiru vladajuća HDZ, »Bandić Milan« 365 – Stranka rada i solidarnosti, HSP dr. Ante Starčević i Hrvatska demokršćanska stranka; Zorana Milanovića podupiru SDP, HSS, IDS, HSU, Reformisti, Glas, PGS, SNAGA, Laburisti, Stranka umirovljenika, MDS i ZELENI,

Dejan Kovač je kandidat HSLS-a, Katarina Peović Radničke fronte i Socijalističke radničke partije, Ivana Pernara podupire Stranka Ivana Pernara, Antu Đapića Demokratski savez nacionalne obnove-Desno, a Nedjeljka Babića Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca.

Na izborima su i četiri nezavisna kandidata: Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dalija Orešković i Dario Juričan.

Ako nitko ne osvoji većinu, odnosno više od 50 posto glasova u prvom krugu, a što je izvjesno prema predizbornim rezultatima istraživanja, dva tjedna kasnije, 5. siječnja, bit će održan drugi krug.

J. Dulić