Tema Tema

Manjinski mediji – dio ukupnog problema

Manjinski mediji, putem kojih se ostvaruje jedno od manjinskih prava – pravo na informiranje – trebaju i dalje biti izravno financirani od države, a preko internetskih platformi trebaju pokušati tražiti novu publiku, što zahtijeva kadrovsko osnaživanje – neki su od ključnih zaključaka seminara Manjinski mediji – danas i sutra koji je u organizaciji Hrvatske udruge novinara Cro news održan u ponedjeljak u Subotici.

Na seminaru je ocijenjeno kako treba zadržati sadašnji način financiranja manjinskih medija na teritoriju Vojvodine, a ovu praksu primijeniti i na teritorij središnje Srbije. S druge strane, kada je u pitanju projektno financiranje, na seminaru je istaknuta upitna raspodjela sredstava na nekima od natječaja koji su se ticali proizvodnje medijskih sadržaja na jezicima manjina. Naglašena je i potreba za jačanjem profesionalnog integriteta novinara, urednika ali i samih redakcija. Jedan od zaključaka seminara je i da nacionalna vijeća nacionalnih manjina trebaju izraditi strategije informiranja na jezicima tih zajednica, kako bi unaprjeđivale stanje u tom području, a ti dokumenti također trebaju biti usklađeni s medijskom startegijom Srbije.

Nezadovoljstvo i stihija

Glavni cilj seminara bio je, analizirajući trenutno stanje u informiranju u Srbiji, ukazati na moguće refleksije koje ono ima na manjinske medije te definirati neke od smjernica njihova daljnjeg razvoja. Govoreći o medijskoj sceni u Srbiji, predsjednica Upravnog odbora Novosadske novinarske škole prof. dr. sc. Dubravka Valić-Nedeljković je ocijenila kako su na ovom tržištu svi nezadovoljni, i publika i mediji, te dodala da su uređivačke politike stihijske, čak i kod javnih servisa.

»Čini se da su i oni izgubili svoju misiju ostvarivanja javnog interesa što je jasno definirano zakonom«, kazala je ona.

I manjinski mediji su, kako je ocijenila, dio problema ukupne scene. To potvrđuje i monitoring praćenja izbora za nacionalna vijeća nacionalnih manjina iz 2014. i 2018. koji pokazuje kako su manjinski listovi nedovoljno profesionalno izvještavali o ovoj, za manjine, veoma važnoj temi.

»Ne samo da su većinski mediji bili nezainteresirani za ove izbore, već i manjinski. Ti su sadržaji bili svedeni na priopćenja, na kratke vijesti, a nije bilo analitičkih tekstova ili predstavljanja uloge nacionalnih vijeća... Nije bilo inicijative u manjinskim medijima da ovu temu učine atraktivnom. Manjinski mediji su općenito izabrali uređivačku politiku nezamjeranja, imamo ‘kudizaciju’ tih medija, potrebu da se isprati svaka udruga ili manifestacija, pa i ona najmanja. Onda se problemi manjinskih zajednica manje ili uopće ne vide. Manjinski mediji bi trebali inicirati teme, pisati recimo o tome zašto manjine u velikom broju odlaze na visoko školovanje u svoje matične države, ima li višejezičnosti u sudstvu, javnoj upravi, što je nekada bila praksa u Vojvodini, ima li tu afirmativne akcije«, kaže Valić-Nedeljković, dodajući kako javni servisi na većinskom, srpskom jeziku, nedovoljno, nerelevantno i pojednostavljeno izvještavaju o manjinskim temama.

Nekadašnji urednik programa na hrvatskom Radio Subotice Kalman Kuntić je iznio stajalište po kojem je važno da se sačuva financiranje onih medija kojima su osnivači nacionalna vijeća, ali da se ti subvencionirani mediji trebaju prilagoditi promjenama, odnosno da osim tiskanog izdanja razvijaju i svoje internetsko izdanje te radijsku i televizijsku produkciju. Ova transformacija bi zahtijevala i edukaciju novinara, a po njegovu mišljenju, sve manjinske novinske kuće bi glede ovog pitanja trebale skupa nastupiti spram svojih financijera i osnivača.

Neprihvatljiv nacrt Strategije

Šef pravne službe Mađarskog nacionalnog vijeća Emil Lulić je podsjetio kako nacrt nove medijske strategije u Srbiji (Strategije razvoja sistema javnog informiranja) sadrži brojne nedostatke koji su neprihvatljivi za nacionalne manjine, na što su njihovi predstavnici ukazivali tijekom javne rasprave o ovom dokumentu. Napomenuo je i da u radnoj skupini za izradu strategije nije bilo predstavnika nacionalno-manjinskih vijeća.

»Neka rješenja u nacrtu predviđaju protivustavno smanjenje stečenih prava pripadnika nacionalnih manjina, predviđa se i da nacionalna vijeća ne daju neka mišljenja koja su do sada davala. U nekim drugim dijelovima dokumenta postoje nedorečenosti, recimo kod odredbe vezane za tijela upravljanja medija kojima su osnivači nacionalna vijeća, a pojedine odredbe su čak i neprimjenjive«, pojašnjava Lulić.

Zakoni i financiranje

Predsjednik Upravnog odbora udruge Cro news Branimir Kuntić govorio je o pravnoj regulativi u području informiranja. Ocijenio je da postojeći zakoni osiguravaju ostvarivanje prava nacionalnih manjina u ovom području, posebno u dijelu koji se odnosi na tiskane medije.

»S druge strane, treba donijeti odredbe na temelju kojih bi se mogle razvijati nove medijske platforme, posebno u okviru medija kojima su osnivači izdavača nacionalana vijeća. Potrebno je donijeti i novi pravilnik o sufinaciranju medijskih projekata koji ispunjavaju javni interes, posebno u dijelu koji se odnosi na sastav komisija koje daju prijedlog o raspodjeli sredstva gdje bi trebalo uključiti ombudsmana, profesore sa sveuličišta i predstavnike organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih i manjinskih prava«, smatra Kuntić.

Jedna od tema bila je i politika financiranja medija o kojoj je govorio analitičar Miroslav Keveždi. U svojem izlaganju on je ocijenio kako su mediji koji se bave manjinskim pitanjima po svojoj prirodi nekomercijalni te da moraju biti koncipirani kao javni servis.

»Postoje samo dvije vrste medija – komercijalni mediji i javni servisi. Danas dolazi do komercijalizacije javnih servisa, s težnjom da se kreira neki samoodrživi ambijent. Međutim, to nije moguće ni kod javnih servisa na većinskom jeziku, a kamoli kod onih na manjinskim jezicima. Dakle, najvažnije je da se držimo novinarskih standarda, kao i da vodimo računa o efektivnosti i efikasnosti pri proizvodnji medijskih sadržaja«, navodi Keveždi.

Seminar Manjinski mediji – danas i sutra održan je uz potporu Ministarstva kulture i informiranja Srbije i Hrvatskog nacionalnog vijeća.

D. B. P.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika