Kultura Kultura

Uspješna znanstvena suradnja

Vojvođanski Hrvati dobili su još jedno kapitalno djelo zahvaljujući dr. sc. Milani Černelić, dugogišnjoj redovitoj, a danas umirovljenoj profesorici Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i njezinim studentima koji su dio svojih višegodišnjih istraživanja objelodanili u monografiji Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca. Riječ je o sunkladničkome pothvatu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, izdavačke službe spomenutoga fakulteta FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) iz Subotice.

Znanstvena monografija predstavljena je 14. studenoga u Vijećnici zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta. Predstavili su je recenzentica izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, u ime sunakladnika ZKVH-a – ravnatelj Tomislav Žigmanov i stručna suradnica za kulturne projekte i programe Katarina Čeliković, u ime autora radova, studenata etnologije i kulturne antropologije – magistar Tomislav Augustinčić te glavna urednica publikacije prof. dr. sc. Milana Černelić. Prisutne je na početku predstavljanja pozdravila dekanica zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta Vesna Vlahović Štetić, a program predstavljanja je vodila dr. sc. Sanja Lončar, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju pri navedenome fakultetu. Organizatori predstavljanja su bili Katedra za manjinske kulture i zajednice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Klub studenata etnologije i kulturne antropologije, FF press i ZKVH. Knjiga je objavljena sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, ZKVH-a i Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Veliko istraživanje

Etnološko istraživanje među bačkim Hrvatima Šokcima provele su tri generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Terenska istraživanja, obrada prikupljene građe i priprema radova za objavljivanje trajali su od 2014. do 2018. godine. Istraživanje je provođeno u Monoštoru, Beregu, Somboru, Sonti, Baču, Plavni i Vajskoj (gdje su dobiveni podatci i o Bođanima) te u Santovu u Mađarskoj. Monografija sadrži 18 radova na različite teme iz života i običaja, a donosi i popis kazivača, podatke o autorima te je prožeta brojnim ilustracijama koje su također izuzetno važne zbog svoje raritetnosti.

Recenzentica monografije Marijeta Rajković Iveta je naglasila kako se prof. dr. sc. Černelić desetljećima bavi projektima čija su tema vojvođanski Hrvati, te da su rezultati njezina istraživačkoga rada od velike važnosti ne samo za tu zajednicu, nego i za Hrvate uopće. Napomenula je, među ostalim, da su tijekom istraživanja intervjuirana 189 kazivača iz mjesta u kojima žive bački Hrvati Šokci te da je ovom monografijom detaljno zabilježen gotovo zaboravljen segment tradicijske kulture vojvođanskih Hrvata. Najavila je također da će u tisku uskoro biti i monografija o srijemskim Hrvatima koji žive na prostoru Vojvodine.

Integracija u prostor znanosti

Tomislav Žigmanov je u svome obraćanju upozorio da se na Filozofskome fakultetu u Zagrebu vrlo rijetko govori o Hrvatima u Vojvodini, a sa željom da ukaže na potrebu njihove integracije i u prostor znanosti bilo kao pojedinaca, bilo kao zajednice. Također je naglasio da je monografijom Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca bitno smanjena podzastupljenost etnološke baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj u odnosu na bunjevačke, te da je objavom ove reprezentativne monografije znanstvena zajednica u Hrvatskoj obogaćena u smislu upoznavanja svojih sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske.

Katarina Čeliković istaknula je da su u nastanku ove monografije bile ključne tri »stepenice« – prof. Černelić, vrsna urednica i iskusna mentorica, njezini studenti, kazivači, hrvatske kulturne udruge i Crkva. Knjiga je, kako je dodala, rezultat upravo te suradnje čiji je cilj jačanje i očuvanje nacionalnog identiteta vojvođanskih Hrvata, u ovom slučaju bačkih Hrvata Šokaca. Stoga ne čudi da je upravo prof. Černelić ovogodišnja dobitnica nagrade ZKVH-a Emerik Pavić za najbolju knjigu u protekloj godini.

Tomislav Augustinčić je istaknuo kako su projekti prof. Černelić vrijedna prilika studentima za terenski istraživački rad tijekom kojih se formiraju kao znanstvenici i istraživači. Što se konkretno ovoga projekta tiče, naglasio je da je u studentima potaknula i razvoj istančanog osjećaja empatije za ljude čiju baštinu istražuju te im omogućila da prepoznavanjem identiteta nacionalne manjine među lokalnim zajednicama u Vojvodini istima svojim istraživačkim radom daju mjesto koje zaslužuju.

Čuvarica baštine vojvođanskih Hrvata

Dugogodišnja djelatnica zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, vrsna etnologinja i urednica te iskusna mentorica brojnim studentima etnologije na spomenutom fakultetu prof. dr. sc. Milana Černelić uvelike je zadužila vojvođanske Hrvate. Značajni dio svoga istraživačkoga rada posvetila je upravo problemima etničkih grupa, napose kada je riječ o hrvatskoj (sub)etničkoj grupi Bunjevci i pitanjima njihove etnogeneze i oblikovanja njihova etnokulturnog identiteta te revitalizaciji tradicijske baštine Hrvata u Vojvodini općenito. I prije objave monografije Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca radila je na istraživanju bačkih Hrvata, a s istraživačkim radom nastavlja i dalje u Srijemu i Banatu.

Na prošlotjednom predstavljanju u Zagrebu istaknula je da monografije o šokačkim Hrvatima ne bi bilo bez glavnog inicijatora ZKVH-a, zatim predstavnika lokalne hrvatske zajednice u Vojvodini, čija je glavna zadaća očuvanje kulturne baštine svojom angažiranošću na različite načine, kazivača koji su se odazvali toj inicijativi, a od presudne važnosti je i podrška Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju koja nikad nije izostala kad je riječ o njezinim projektima vezanim za vojvođanske Hrvate. Istaknula je nadalje je da je glavni cilj i misija ove monografije na jednome mjestu objediniti sve teme istraživane tijekom suradnje Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju i ZKVH-a te na taj način dati cjelovit uvid u mnoge segmente života i običaja bačkih Hrvata Šokaca. Urednica u uvodnome dijelu monografije ukazuje na potrebu realnog sagledavanja iznesenih rezultata budući da (ne)iskustvo može donijeti i određene nedostatke, ali također smatra da se rezultati ovih višegodišnjih istraživanja trebaju obznaniti kako bi poslužili kao putokaz i poticaj budućim istraživačima koji će nastaviti istraživanje ili nekih drugih tema iz bogata kulturnoga naslijeđa podunavskih Hrvata Šokaca.

Ivana Andrić Penava / Fotografije: Ervin Čeliković

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay