Tema

Plenković: O Hrvatima u Srbiji posebno voditi računa

Treća sjednica drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, čiji su članovi predstavnici tri velike grupacije Hrvata izvan Hrvatske – onih iz Bosne i Hercegovine, koji imaju status konstitutivnog naroda, potom hrvatskog iseljeništva u europskim, odnosno prekooceanskim državama, te autohtonih hrvatskih manjina, tj. zajednica u Srbiji, Mađarskoj, Austriji, Italiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori, održana je od 8. do 10. studenoga u Varaždinu. Na njoj su, kao članovi izaslanstva iz Srbije, sudjelovali član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić i vijećnik i vijećnica HNV-a Krunoslav Đaković i Snežana Periškić.

Zaključci, potrebe i preporuke

Savjet Vlade formiran je kao savjetodavno tijelo Vlade Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan RH. Stoga njegovi članovi na sjednicama iskazuju svoje potrebe i očekivanja od Vlade koja ih potom uklapa u svoju politiku. Pojašnjava to Darko Sarić Lukendić, ističući kako je ovo jako važan i dobar korak i mehanizam, jer nitko ne može bolje poznavati izazove i potrebe od samih članova određene zajednice.

Budući da su izazovi s kojima se sve tri skupine Hrvata suočavaju različiti, sjednicama prethode pripremni sastanci, pa su se tako, pred ovogodišnju, članovi Savjeta iz reda hrvatskih manjina sastali proljetos u Pečuhu i dogovorili oko zajedničke platforme s kojom planiraju nastupiti prema cijelom Savjetu.

»Podsjetit ću na neke od zaključaka koje smo ranije imali, a koje smo također aktualizirali i tematizirali iz vizure ukupnih interesa hrvatske zajednice. Dvije teme su se već na neki način prigodom konstituiranja ovog saziva iskristalizirale kao teme od značaja za sve Hrvate bez obzira gdje žive. Prva se odnosi na olakšano stjecanje državljanstva, koje se posebice tiče pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica i Hrvata koji žive u iseljeništvu. Prijedlog članova Savjeta da se olakša stjecanje hrvatskog državljanstva prihvaćen je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu koji stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Drugo važno pitanje koje smo tematizirali od početka, a koje još uvijek nije riješeno, jest ono koje se tiče glasovanja na izborima. Na ovu smo temu imali vrlo konstruktivnu raspravu s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem, koji je najavio da postoji mogućnost za uvođenjem mehanizma daljinskog glasovanja, znači putem pisama, kao što je to slučaj s mađarskom zajednicom u Vojvodini. Ovo je važno iz razloga da što veći broj Hrvata sudjeluje u izbornom procesu za predsjednika/cu Hrvatske i zastupnike u hrvatskom parlamentu«, kaže Sarić Lukendić.

Prvoga dana ove sjednice održana je pripremna sesija na kojoj je dogovoren zajednički nastup za hrvatske manjine. U okviru nje, a na tragu zaključaka i iz Pečuha koje je Sarić Lukendić delegirao i koji bi se trebali naći na popisu zaključaka, jest targetiranje potrebe da se osigura mehanizam zaštite materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa hrvatske zajednice u susjednim državama.

»Za nas je to važno iz vizure procesa upisa Dužijance na listu nematerijalne kulturne baštine, ali ne samo nje, i osobito iz vizure problema s kojim smo se suočili na planu obnove Franjevačkog samostana u Baču. Da se to ne bi ponovilo i da bismo drugo materijalno kulturno naslijeđe zaštitili, potrebno je da resorna ministarstva u Hrvatskoj djeluju na odgovarajući način kroz osiguravanje potrebnih ljudskih i materijalnih resursa nužnih za istraživanje, publiciranje, prezentaciju i restauraciju pokretne i nepokretne materijalne kulturne baštine. Očekujemo da ove preporuke članova Savjeta iz reda hrvatskih manjina uđu u popis Zaključaka s druge sjednice Savjeta, pa bi pozitivni efekti mogli biti vidljivi već u planu rada Vlade Hrvatske za narednu godinu. Ono što se nije realiziralo, a bilo je na listi zaključaka prethodne sjednice, jest potreba organiziranja tematske sjednice Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskih manjina u susjednim državama. To je iznimno važna stvar, jer je to prilika da širu javnost u Hrvatskoj upoznamo s izazovima s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji, ali i u Makedoniji i Sloveniji. Zato smo to ponovno stavili na dnevni red, tražili da se od tog zaključka ne odustane i imamo naznaka da bi to u skorije vrijeme moglo biti ostvareno. Možda je i dobro da se ta sjednica nije održala do sada, nego će se to dogoditi kada Hrvatska već bude u svojstvu predsjedavajuće Europske unije, kada će i efekti tematiziranja pitanja položaja hrvatskih manjina u susjednim državama biti daleko veći«, ističe Sarić Lukendić.

Kao predstavnik Hrvata iz Srbije u Odboru za hrvatsku manjinu bio je i Krunoslav Đaković koji je na spomenutom pripremnom sastanku u Pečuhu iznio nekoliko prijedloga.

»Osobno sam predložio nekoliko ideja kako bismo učinili nešto za Hrvate u Srbiji. To je molba da se pojednostave procedure oko natječaja i pravdanja sredstava dobijenih od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, jer komplicirane procedure često blokiraju one udruge koje bi željele sudjelovati na ovim natječajima. Moj drugi prijedlog, koji je usvojen, odnosio se na otvaranje Osječkog sveučilišta za studente iz Srbije. Do sada je samo Zagrebačko sveučilište imalo kvote za studente izvan Hrvatske, a nama puno bliže, Osječko, nije. Naravno da bismo mi tu mogli navesti još tisuću zahtjeva, ali je nemoguće da sve što želimo bude prihvaćeno od tako širokog auditorija. Zbog toga se o mnogim temama razgovara neslužbeno s predstavnicima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH pa smo tako razgovarali o Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici, hrvatskom državljanstvu i mnogo čemu drugom što ne može ući u službene zaključke«, navodi Đaković.

Susret s predsjednicom, potpora premijera

Članovi Savjeta su se u petak navečer susreli s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i kratko porazgovarali s njom, a u subotu im se prilikom otvorenja sjednice obratio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji se u svom uvodnom obraćanju, među ostalim, osvrnuo i na redovitu i učestalu komunikaciju koju ima s predstavnicima Hrvata u Srbiji, ističući kako će biti nastavljena realizacija svih dogovorenih aktivnosti na planu infrastrukturnih i strateških projekata ovdašnje hrvatske zajednice.

»Što se tiče Hrvata u Srbiji, vodimo stalni dijalog, često su kod mene i gospodin Tomislav Žigmanov i gospođa Jasna Vojnić. Mislim da je to tema o kojoj moramo posebno voditi računa, s posebnim obzirom, jer sve što se događa u Hrvatskoj, pa i u pogledu srpske manjine, ima trenutne refleksije na položaj Hrvata u Srbiji. Onaj tko to ne razumije, mnogo toga ne zna. Zato je jako važno da razumijete našu politiku i njene refleksije prema položaju Hrvata u Srbiji kojih ih je početkom 70-ih u ovoj državi bilo oko 200 tisuća, a danas ih je oko 57 tisuća. To znači da moramo pažljivo voditi računa o njima, govoriti o tome i kako da se uči hrvatski jezik – u Novom Sadu je osnovan Lektorat za hrvatski jezik, o tiskanju udžbenika na hrvatskom, obnovi kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, podupiranju strateških projekata koji se tiču NIU Hrvatska riječ – krenuli smo u projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, dogovoren je cijeli financijski plan s Ministarstvom financija«, rekao je Plenković.

Nakon sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske zaključci će biti obrađeni i poslati svim članovima na usuglašavanje i usvajanje, koje potom Vlada Hrvatske, u skladu sa svojim mogućnostima, ugrađuje u svoj plan rada.

I. Petrekanić Sič