Kultura Kultura

O Matoševim sonetima i mladim pjesničkim glasovima

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ iz Subotice su i ove godine predstavili svoja izdanja na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Ova najznačajnija manifestacija toga tipa u regiji održava se 64. put, a predstavljanje dvaju nakladnika iz zajednice vojvođanskih Hrvata održano je u organizaciji Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

ZKVH je predstavio knjigu Sonetist Antun Gustav Matoš prirediteljice dr. sc. Vlaste Markasović objavljenu u sunakladi s Društvom hrvatskih književnika, Ogrankom slavonsko-baranjsko-srijemskim iz Osijeka. NIU Hrvatska riječ je skupa sa ZKVH-om predstavila sunakladnički projekt – Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ s naglaskom na nove, mlade pjesnike iz hrvatske zajednice kojima je posvećem temat u posljednjem broju toga časopisa.

Suvremeno čitanje Matoša

Veliki hrvatski književnik, koji je za sebe tvrdio kako je »Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem« Antun Gustan Matoš (1873. – 1914.) je dio svog života proveo u Beogradu, u kojemu je pisao i drugovao s brojnim srpskim književnicima i umjetnicima, te je ugledni književni sajam u tom gradu bilo, kako je ocijenjeno, pravo mjesto za promociju knjige o jednom segmentu njegova stvaralaštva. Knjiga Sonetist Antun Gustav Matoš predstavlja vrijedan prinos iščitavanju književne ostavštine ovoga autora. Naime, u knjizi je sakupljeno svih, više od pedeset njegovih soneta, uz književno-znanstvenu studiju koju potpisuje Vlasta Markasović. Inače, zanimljivo je da je Matoš svoj prvi sonet Utjeha kose, napisao upravo u Beogradu.

Prirediteljica Markasović je na promociji rekla kako se ovom knjigom nastojalo revidirati Matoševo pjesništvo u kontekstu novijih književno-znanstvenih spoznaja.

»U ovoj studiji sam htjela odgovoriti na to kakva je bila recepcija soneta i zašto se Matoš posvetio poeziji pred kraj svojeg književnog stvaralaštva, odnosno života. Htjela sam, među ostalim, pokazati da je Matoševa sklonost sonetu bila zapravo rezultat jedne njegove unutaropusne evolucije prema poeziji. Uzročnike sam pronalazila u nekim njegovim autoreferencijalnim tekstovima. U istom kontekstu, htjela sam ukazati i važnost njegove glazbene naobrazbe. Naime, nakon što je dobio grč u desnoj ruci i više nije mogao svirati, on je svoju potrebu za glazbom prenio u drugi medij, u književnost. Odabrao je vjerojatno sonet kao formu u kojoj je bitno ne samo što piše, već i kako to zvuči«, kazala je Markasović.

U studiji je, kaže, također nastojala Matoševe sonete čitati i kao jedan suvremeni tekst u kojem autor primjenjuje citatnost, u kojem je intermedijalno osjetljiv, igra se jezikom, semantikom, mijenja lirske perspektive, odnosno stvara jedan osebujan, originalan, pjesnički idiolekt. Na kraju, kako je dodala, nije mogla izostaviti Matošev odnos prema politici u sonetima.

»Ovo istraživanje bi nekom budućem doktorandu moglo poslužiti kao poticaj za jednu opsežnu studiju o Matoševim sonetima«, zaključila je Markasović.

Povezivanje putem sunakladništva

O sunakladničkoj suradnji slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka DHK-a sa ZKVH-om govorio je predsjednik Ogranka Mirko Ćurić istaknuvši kako su dosadašnji zajednički projekti posvećeni u Hrtkovcima rođenom Miroslavu Slavku Mađeru (Izabrana djela I. do IV.), te Matošu (ranije je u okviru istoga projekta već objavljena Matoševa drama Malo pa ništa) rezultirali zanimljivim izdanjima, ali i jačim povezivanjem kulturnih djelatnika iz Slavonije i Vojvodine. U tom smislu, podsjetio je da se dio programa Dana Antuna Gustava Matoša uz Zagreb i Tovarnik, održava i u Vojvodini, u Plavnoj.

»Sunakladničke projekte planiramo nastaviti i dalje, to će ponajviše ovisiti od znanstvenika koji priređuju ove knjige. Imamo još obraditi Matoševu prozu i pogotovo njegove kritike, nadamo se da ćemo u tome biti jednako uspješni kao i do sada«, kazao je Ćurić.

Moderatorica predstavljanja knjige o Matoševim sonetima bila je Katarina Čeliković iz ZKVH-a.

Regeneracija scene

Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ pokrenut je 2012. od ZKVH-a, koji ga od 2013. zajednički objavljuje s NIU Hrvatska riječ. Jedna od misija ovog časopisa, kako je na beogradskom sajmu ukazao njegov glavni urednik Tomislav Žigmanov, je prezentacija i valorizacija recentne književne produkcije ovdašnjih Hrvata, pa tako i mladih autora, koji su bili u fokusu ovoga predstavljanja.

»Nova riječ je na književnoj sceni Hrvata u Vojvodini našla svoje mjesto u nadomještanju dvaju deficita – planske prezentacije i kritičkog pristupa recentnom stvaralaštvu koje je, inače, bogato i pluralno. Nastojimo registrirati svako djelo iz područja književnosti i prikazivati scenu kroz tematske blokove, te smo u najnovijem broju časopisa donijeli prikaz stvaralaštva novog naraštaja hrvatskih pjesnika u Vojvodini. Posebno smo senzibilirani spram mladih autora, među ostalim i radi regeneracije književne scene. Mislim da smo s ovim tematom naišli na dobar odjek u javnosti. Novi naraštaj pjesnika predstavljen je ranije na Salonu knjiga u Novom Sadu, nastojimo ih predstavljati i u matičnoj nam Hrvatskoj, oni su gostovali na manifestaciji Mali Marul u Puli. Mislimo da imamo što ponuditi i u tom širem kontekstu«, kazao je Žigmanov.

U tematskom bloku posvećenom mladim pjesnicima objavljeni su stihovi Jovane Gromović, Vedrana Horvackog, Marije Brzić, Nikole Turkalja, Darka Baštovanovića i Tatjane Ćaćić.

Jedna od njih, Marija Brzić iz Surčina sudjelovala je na sajamskoj promociji. Govoreći o svojoj poeziji, navela je kako je u pitanju svojevrsno istraživanje unutarnjih stanja, događaja i pogleda na svijet. Poeziju je, kaže, počela pisati veoma rano, ali se njome ozbiljnije bavi posljednjih nekoliko godina. Objavljivanje u časopisu Nova riječ omogućilo joj je, osim predstavljanja čitateljstvu, i da se poveže s drugim mladim pjesnicima iz hrvatske zajednice s kojima razmjenjuje mišljenja o poeziji i njezinom stvaranju.

Moderator ovoga programa bio je Davor Bašić Palković iz NIU Hrvatska riječ.

Nakladnici iz Hrvatske

Na beogradskom Sajmu knjiga i ove godine sudjeluju nakladnici iz Hrvatske, na već poznatom štandu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske u Hali 4. Ove godine, kažu, odlučili su se podići razinu predstavljanja te su tako u ponudi recentna izdanja čak 23 nakladnika iz te države, a to su: Fokus, Fraktura, Ibis grafika, Jesenski i Turk, Kašmir promet, Media Bar, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Naklada OceanMore, Planetopija, Profil knjiga, Sandorf, Spiritoso, Srednja Europa, V.B.Z, Znanje, Daf, KruZak, Meandar Media, Medicinska naklada, Sajema i Shura publikacije. Štand je na dan otvorenja Sajma posjetio i veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota sa suradnicima.

Tijekom sajma, na zajedničkom štandu bit će posebno promovirano osam vrhunskih hrvatskih knjiga: Knjiga o jugu Jurice Pavičića, Ezan Ivane Šojat, Pohvala tijelu Pavla Pavličića, Zao zrak Igora Rudana, Pjevač u noći Olje Savičević, Bijelo na crno Hrvoja Klasnića, Kukci i druge jezive priče Maše Kolanović te Otac od bronce Gorana Tribusona.

Na hrvatskom štandu, promocija knjige Ezan Ivane Šojat je danas (petak, 25. listopada, 18 sati), sutra (subota, 26. listopada) u 18 sati bit će predstavljen Skupljač zmija Jurice Pavičića dok u 19 sati publiku očekuje promocija knjige Neopisivo pop pjevačice Danijele Martinović.

Šezdeset i četvrti međunarodni beogradski Sajam knjiga održava se pod sloganom Pismo = glava, a traje do nedjelje, 27. listopada. Također, valja dodati i da je na Sajmu i ove godine prisutan i štand resornih tajništava AP Vojvodine na kojem su, među ostalim, izložene i neke od knjiga iz novije produkcije hrvatskih nakladnika u Pokrajini.

H. R. / Lj. C.

 

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay