Aktualno Aktualno

Interkulturalnost u obrazovanju

Peta po redu međunarodna znanstvena konferencija Interkulturalnost u obrazovanju održana je protekloga vikenda u Novom Sadu, u organizaciji Pedagoškog zavoda Vojvodine. Radni jezici bili su slavenski ili jezici koji se izučavaju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a kako su plenarna izlaganja bila na hrvatskom jeziku, ovogodišnja je konferencija imala svojevrstan hrvatski predznak. Konferencija je također okupila osmero izlagača iz Hrvatske, uz izlagače iz Srbije i Slovenije.

Veća vidljivost

Uvodno predavanje o jezičnosti i kulturalnosti održao je lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu prof. dr. sc. Tomislav Čužić koji u izjavi za Hrvatsku riječ izražava nadu kako je konferencija pridonijela vidljivosti hrvatskoga jezika u Vojvodini.

»Budući da su, prema zamisli organizatora, uvodna plenarna predavanja ovogodišnje konferencije bila na hrvatskom jeziku, bila je to prigoda da se o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi progovori na višoj, znanstvenoj, razini. U tom smislu konferenciju ocjenjujem važnom i za hrvatsku nastavu, vjerujući da je barem malo pridonijela i 'vidljivosti' hrvatskoga jezika u Vojvodini. Veseli me što su Konferenciji, zahvaljujući organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, nazočili mnogi prosvjetni djelatnici koji rade u toj nastavi«, kaže Čužić.

U svojem izlaganju Čužić je, među ostalim, podsjetio na narječnu, odnosno dijalektalnu raznolikost hrvatskoga jezika i književnosti, ne umanjujući važnost njegova standardnoga oblika kao jezika službene komunikacije i nacionalne identifikacije.

»Poruka je da Hrvati u Vojvodini svoju kulturu čuvaju čuvajući i dijalekt kojim govore, a on je, gledano i 'očima' dijalektologije, nesporno hrvatski. Čuvajući svoju kulturu, oni pozitivno mogu gledati i na interkulturalnost, kojoj, koliko primjećujem, nisu nimalo neskloni«, pojašnjava Čužić.

Pozitivan primjer

Na početku konferencije nazočne su pozdravili ravnatelj PZV-a János Puskás, državna tajnica Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Annamária Vicsek i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

»Osim teme interkulturalnosti, koja je važna i za hrvatsku zajednicu jer je temelj vojvođanskog suživota, također nam je važna i ova inicijativa Pedagoškog zavoda Vojvodine jer naša zajednica nije često dionik ovakvih procesa, a sada smo tema ove konferencije«, izjavila je Vojnić. »Izuzetno pohvaljujemo ovakvu vrstu uključenosti hrvatske zajednice. Kada je u pitanju interkulturalnost, mi imamo primjere da u vrtićkim skupinama na hrvatskom jeziku u Montesorri programu imamo 60 posto pripadnika hrvatske zajednice dok su ostalo pripadnici drugih nacionalnih zajednica. To želimo prenijeti i na ostatak našeg obrazovnog sustava i Hrvatski školski centar koji planiramo otvoriti, jer držimo da je interkulturalnost bolje rješenje, nasuprot getoizaciji. Zbog skorije povijesti, Hrvati nisu, blago rečeno, najomiljeniji narod u Srbiji, a zbog toga je velika zadaća na svima nama, pa tako i onima koji rade u obrazovanju, da približavamo djecu jednu drugoj, jer je interkulturalnost nešto što se uči, a ne nešto s čime se rađa. Moramo govoriti jedni o drugima, jer je nedovoljna informiranost podgrijana strahom najveći neprijatelj interkulturalnosti«, dodala je Vojnić.

Humanistika i danas važna

Jedan od sudionika iz Hrvatske bio je prof. dr. sc. Tvrtko Vuković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio na temu »Vrijednost humanistike ili zašto je studij književnosti danas važniji nego ikad«.

»Humanistika se danas u tržišno orijantiranom društvu zanemaruje, ocrnjuje, čak i tendenciozno ruinira. Moje je mišljenje kako je humanistika i danas važna, a čitanje književnosti, i studij književnosti, mogu pomoći našim društvima da budu sretnija, pravednija i razvijenija«, navodi on.

Osvrćući se na temu konferencije, Vuković ističe da je intekulturalnost važna za uspješan suživot zajednica.

»Bez razumijevanja različitih kultura i njihovih prožimanja, ne može biti ni sretnog suživota tih zajednica. Postojanje Lektorata za hrvatski jezik i književnost na novosadskom sveučilištu je od važnosti za ovdašnju hrvatsku zajednicu i treba nastojati na tomu da njegova djelatnost ustraje i da se širi«, kaže on.

Margareta Uršal iz HNV-a podsjeća kako je za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Vojvodini jedan od izazova i jezično-stručno usavršavanje nastavnog kadra. A ova je znanstvena konferencija, koju je pratilo dvadesetak nastavnika, učitelja i odgojitelja koji rade u hrvatskoj nastavi, bila upravo prilika za to.

D. B. P.

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay