Aktualno

Interkulturalnost u obrazovanju

Peta po redu međunarodna znanstvena konferencija Interkulturalnost u obrazovanju održana je protekloga vikenda u Novom Sadu, u organizaciji Pedagoškog zavoda Vojvodine. Radni jezici bili su slavenski ili jezici koji se izučavaju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a kako su plenarna izlaganja bila na hrvatskom jeziku, ovogodišnja je konferencija imala svojevrstan hrvatski predznak. Konferencija je također okupila osmero izlagača iz Hrvatske, uz izlagače iz Srbije i Slovenije.

Veća vidljivost

Uvodno predavanje o jezičnosti i kulturalnosti održao je lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu prof. dr. sc. Tomislav Čužić koji u izjavi za Hrvatsku riječ izražava nadu kako je konferencija pridonijela vidljivosti hrvatskoga jezika u Vojvodini.

»Budući da su, prema zamisli organizatora, uvodna plenarna predavanja ovogodišnje konferencije bila na hrvatskom jeziku, bila je to prigoda da se o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi progovori na višoj, znanstvenoj, razini. U tom smislu konferenciju ocjenjujem važnom i za hrvatsku nastavu, vjerujući da je barem malo pridonijela i 'vidljivosti' hrvatskoga jezika u Vojvodini. Veseli me što su Konferenciji, zahvaljujući organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, nazočili mnogi prosvjetni djelatnici koji rade u toj nastavi«, kaže Čužić.

U svojem izlaganju Čužić je, među ostalim, podsjetio na narječnu, odnosno dijalektalnu raznolikost hrvatskoga jezika i književnosti, ne umanjujući važnost njegova standardnoga oblika kao jezika službene komunikacije i nacionalne identifikacije.

»Poruka je da Hrvati u Vojvodini svoju kulturu čuvaju čuvajući i dijalekt kojim govore, a on je, gledano i 'očima' dijalektologije, nesporno hrvatski. Čuvajući svoju kulturu, oni pozitivno mogu gledati i na interkulturalnost, kojoj, koliko primjećujem, nisu nimalo neskloni«, pojašnjava Čužić.

Pozitivan primjer

Na početku konferencije nazočne su pozdravili ravnatelj PZV-a János Puskás, državna tajnica Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Annamária Vicsek i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

»Osim teme interkulturalnosti, koja je važna i za hrvatsku zajednicu jer je temelj vojvođanskog suživota, također nam je važna i ova inicijativa Pedagoškog zavoda Vojvodine jer naša zajednica nije često dionik ovakvih procesa, a sada smo tema ove konferencije«, izjavila je Vojnić. »Izuzetno pohvaljujemo ovakvu vrstu uključenosti hrvatske zajednice. Kada je u pitanju interkulturalnost, mi imamo primjere da u vrtićkim skupinama na hrvatskom jeziku u Montesorri programu imamo 60 posto pripadnika hrvatske zajednice dok su ostalo pripadnici drugih nacionalnih zajednica. To želimo prenijeti i na ostatak našeg obrazovnog sustava i Hrvatski školski centar koji planiramo otvoriti, jer držimo da je interkulturalnost bolje rješenje, nasuprot getoizaciji. Zbog skorije povijesti, Hrvati nisu, blago rečeno, najomiljeniji narod u Srbiji, a zbog toga je velika zadaća na svima nama, pa tako i onima koji rade u obrazovanju, da približavamo djecu jednu drugoj, jer je interkulturalnost nešto što se uči, a ne nešto s čime se rađa. Moramo govoriti jedni o drugima, jer je nedovoljna informiranost podgrijana strahom najveći neprijatelj interkulturalnosti«, dodala je Vojnić.

Humanistika i danas važna

Jedan od sudionika iz Hrvatske bio je prof. dr. sc. Tvrtko Vuković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio na temu »Vrijednost humanistike ili zašto je studij književnosti danas važniji nego ikad«.

»Humanistika se danas u tržišno orijantiranom društvu zanemaruje, ocrnjuje, čak i tendenciozno ruinira. Moje je mišljenje kako je humanistika i danas važna, a čitanje književnosti, i studij književnosti, mogu pomoći našim društvima da budu sretnija, pravednija i razvijenija«, navodi on.

Osvrćući se na temu konferencije, Vuković ističe da je intekulturalnost važna za uspješan suživot zajednica.

»Bez razumijevanja različitih kultura i njihovih prožimanja, ne može biti ni sretnog suživota tih zajednica. Postojanje Lektorata za hrvatski jezik i književnost na novosadskom sveučilištu je od važnosti za ovdašnju hrvatsku zajednicu i treba nastojati na tomu da njegova djelatnost ustraje i da se širi«, kaže on.

Margareta Uršal iz HNV-a podsjeća kako je za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Vojvodini jedan od izazova i jezično-stručno usavršavanje nastavnog kadra. A ova je znanstvena konferencija, koju je pratilo dvadesetak nastavnika, učitelja i odgojitelja koji rade u hrvatskoj nastavi, bila upravo prilika za to.

D. B. P.