Intervju

Moramo kao država dati podršku Hrvatima u Srbiji

Već drugu godinu zaredom iz proračuna Osječko-baranjske županije osigurana je financijska potpora za projekte hrvatskih udruga u Srbiji, a koja će se raspodijeliti na temelju natječaja Hrvatskog nacionalnog vijeća koje je upravo u tijeku. Ove godine je za zainteresirane Hrvate u Srbiji održan seminar u tri modula o pripremi i provedbi projekata prema EU standardima, a koje su proveli stručnjaci iz Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije. Dodijeljeno je 26 diploma za polaznike koji su edukaciju uspješno završili, a najavljeno je i da će se edukacija nastaviti kao i razvijanje zajedničkih projekata.

Idućeg tjedna s delegacijom Osječko-baranjske županije će na Europski tjedan gradova i regija u Bruxellesu otputovati predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović i predstavnik Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini Josip Bako. Cilj je ovog putovanja da sudionici dobiju neposredan uvid u rad EU institucija.

Ovo su samo neki od konkretnih vidova pomoći Hrvatima u Vojvodini koju je pružila Osječko-baranjska županija na čelu sa županom Ivanom Anušićem. Ovakva pomoć, premda utemeljena na ustavnoj obvezi Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan matične domovine zasigurno ne bi bila moguća da i župan Anušić nije želio svojim primjerom pokazati da Hrvatska stoji iza Hrvata u Srbiji i brine o njima – ne samo kroz financijsku potporu nego i kroz potporu zahtjevima koji se postavljaju pred centralnim vlastima države u kojoj žive. Na primjer, u inzistiranju da i Hrvati u Srbiji budu zastupljeni u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini te u upravnim i pravosudnim tijelima. Samo jedan poziv i susret s predstavnicima Hrvata u Srbiji 2017. godine u Subotici bio je dovoljan da suradnja započne i županija pruži pomoć koju, kaže župan Anušić, osobno smatra i dužnošću.

U hrvatskim medijima, kada se govori o Slavoniji i Baranji, najčešće se govori o odlasku mladih pa i starijih u inozemstvo na rad, o nezaposlenosti, siromaštvu. S druge strane, na sajtu Osječko-baranjske županije navodi se kako u protekloj godini gospodarstvo Osječko-baranjske županije bilježi rekordan rast. Što je prava istina, kakva je gospodarska situacija sada i kakvi su trendovi u istočnoj Hrvatskoj?

Mladi odlaze iz Hrvatske, no to se ne može svrstavati samo u kontekst nezaposlenosti ili siromaštva, nego se treba gledati iz prizme otvorenosti granica. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se dogodilo ono što se događalo i drugim zemljama, a to je odlazak ljudi na europsko tržište rada. Kada govorimo o Osječko-baranjskoj županiji, moram napomenuti da je slika drugačija nego neposredno nakon ulaska u EU. Sve je manji broj onih koji napuštaju Slavoniju i Baranju. Posla na istoku Hrvatske ima, no činjenica je da su na našem području još uvijek plaće niže nego su u ostatku Hrvatske, osobito u središnjoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu. Otkako sam postao župan, dakle tijekom protekle dvije godine, udvostručili smo izdvajanja iz županijskog proračuna za razvoj gospodarstva i tu se vide značajni pomaci. Ove je godine poduzetnicima s područja naše županije putem brojnih potpora na raspolaganju 8,6 milijuna kuna. Također, bilježimo najveći broj novootvorenih obrta što znači da se mijenja i poduzetnička klima i ljudi jednostavno više vjeruju u vlastiti poslovni uspjeh nego je to bilo godinama prije. Protekla godina bila je vrlo uspješna za gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Statistički podaci pokazuju kako su ukupni prihodi u 2018. godini imali rekordan rast za 2,2 milijarde kuna u odnosu na 2017., i dosegnuli su 28,5 milijardi kuna. Intenzivno smo pristupili i razvoju turističkih potencijala gdje također bilježimo uspjehe, a turizam je u ovom trenutku jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana. Siguran sam da je sve ovo pridonijelo tome da se Osječko-baranjska županija odlijepi od začelja demografske ljestvice u Hrvatskoj, pa smo tako sada županija na istoku Hrvatske u koju se najviše ljudi useljava.

Od svibnja 2005. do 2017. bili ste načelnik Općine Antunovac, jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj. Kako ste postigli takav razvoj općine?

Često napominjem kako sam se politikom počeo baviti iz prosvjeda. Nisam bio zadovoljan kako funkcionira općina u kojoj živim i u to sam vrijeme mislio da mogu stvari promijeniti na bolje. Kandidirao sam se za načelnika Općine i pobijedio. Nakon toga sam formirao tim ljudi koji su jednako tako željeli bolje uvjete života u svojoj sredini i zajednički smo krenuli razvijati projekte. U vrijeme kad je korištenje sredstava EU bilo tek u povojima na našem području, mi smo intenzivno razvijali projekte prvo kroz pretpristupne, a onda i redovite programe Europske unije. Danas je Antunovac jedna od najuspješnijih općina s popunjenom Gospodarskom zonom gdje radi na stotine radnika, imamo porast broja rođenih, ljudi se doseljavaju i ako se ne varam nema ni jedne prazne kuće. Isti model rada danas preslikavamo na Županiju. Kao što ni općinski proračun bez EU sredstava ne bi mogao kvalitetno razvijati općinu, tako je i sa županijskim. Većina naših projekata ima sufinanciranje Europske unije.

Posjetili ste nedavno Suboticu gdje ste se sastali s vodstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća, predsjednicom Jasnom Vojnić i predsjednikom Izvršnog odbora HNV-a Lazarom Cvijinom, a zatim ste nazočili obilježavanju obljetnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Kakve dojmove nosite iz Vojvodine?

Uvijek mi se drago sresti s dragim ljudima, a upravo je tako s Hrvatima u Vojvodini. Teško mi je i izbrojiti koliko smo susreta imali do sada. S druge strane, teško je slušati njihove sudbine, osobito kada znate kakva prava nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju. Naši su ljudi u Vojvodini ne samo marginalizirani nego često i u strahu za vlastiti opstanak. Mi ih kao Županija pomažemo koliko smo u mogućnosti, no imam osjećaj da im sam dolazak nekoga tko predstavlja bilo koju instancu vlasti u Hrvatskoj više znači od samog novca. Žele znati da nisu zaboravljeni i ostavljeni od matične države i upravo na tome trebamo raditi. Moramo im kao država dati podršku i u njihovim zahtjevima koje stavljaju pred centralnu vlast u Srbiji. Moramo i njima i državi u kojoj žive pokazati da Hrvati tamo nisu sami. Da Hrvatska stoji iza njih i brine o njima.

Osječko-baranjska županija već drugu godinu zaredom iz proračuna Županije osigurava financijsku potporu koje Hrvatsko nacionalno vijeće potom raspodjeljuje na projekte unutar udruga kulture. Istaknuli ste kako je pomagati Hrvatima u Vojvodini, odnosno Srbiji, vaša obveza. Misle li svi u Hrvatskoj tako i imate li potporu za takvo djelovanje u županiji, stranci?

Nastavit ćemo i dalje. Želimo svojim primjerom pokazati da brinemo za naše sunarodnjake u susjednoj državi. U županiji za to imam apsolutnu potporu, kao i u stranci, ali i središnjoj vlasti. Mislim da je u Hrvatskoj konačno postignuta razina svijesti da moramo brinuti o našim ljudima van domovine, a vi ste svakako jedan od primjera Hrvata izvan Hrvatske koji su imali možda najteži put od 1990. godine do danas.

Također je županija ove godine održala i seminar o pripremi i provedbi EU projekata za Hrvate iz Vojvodine i dogovoreno je uključivanje Hrvata iz Srbije u europske projekte. Na koji način se Hrvati iz Srbije, institucije i udruge mogu uključiti u prekogranične projekte?

U prosincu prošle godine na sastanku u Monoštoru dogovorili smo da će se za zainteresirane Hrvate iz Vojvodine održati seminar o pripremi i provedbi projekata prema EU standardima, a koje će provoditi stručnjaci iz Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije. U svibnju ove godine edukacijski seminar u tri modula je dovršen, a tom prilikom smo u Tavankutu dodijelili diplome za 26 polaznika. Idući korak koji smo dogovorili je da će s delegacijom Osječko-baranjske županije na Europski tjedan gradova i regija u Bruxellesu otputovati tri osobe koje predloži HNV. Tako će dobiti neposredan uvid u rad EU institucija, što će im nadograditi znanje koje su stekli na održanoj edukaciji.

Na obljetnici DSHV-a rekli ste kako su prava manjina u Hrvatskoj riješena na jako dobar način i da očekujete da i Hrvati u Srbiji imaju istu razinu ostvarivanja manjinskih prava kakvu je imaju Srbi u Hrvatskoj. U tom kontekstu možete li reći nešto više o tome kako se ostvaruju prava manjina na obrazovanje, službenu uporabu jezika i pisma te participaciju u tijelima javne vlasti u Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskoj općenito?

Manjine u Hrvatskoj participiraju u lokalnoj i državnoj vlasti, Ustavom su im zajamčena prava poput služenja svojim jezikom i pismom u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, imaju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku kojim se služe, uporabu znamenja i simbola, kulturnu autonomiju, očuvanje vlastite tradicije i kulture, pravo na očitovanje svoje vjere, sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanje lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugrožavati njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda. Upravo ova vrsta zaštite kao i zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini te u upravnim i pravosudnim tijelima bi pridonijela boljem suživotu Hrvata u Srbiji i to je nešto na čemu treba inzistirati.

Kako je došlo do suradnje Osječko-baranjske županije s hrvatskom zajednicom u Srbiji?

Hrvati iz Vojvodine su više puta tijekom prethodnih godina inicirali susrete sa županijskom vlasti, no, čini se, nisu nailazili na puno razumijevanja. Kada sam preuzeo odgovornost za vođenje Osječko-baranjske županije, reagirali smo na prvi takav poziv. Moj prvi susret s predstavnicima Hrvata u Srbiji dogodio se na njihov poziv još 2017. u Subotici kada sam nazočio proslavi 27. obljetnice osnutka DSHV-a. Imao sam priliku razgovarati s rukovodstvom hrvatske zajednice u Srbiji, ali i s ljudima hrvatske nacionalnosti koji tamo žive. Bilo je to dovoljno da otvorimo suradnju i pružimo pomoć koju osobno smatram i našom dužnošću.

Intervju vodila: Jasminka Dulić